HORVÁT NEMZETISÉGI NYELV ÉS IRODALOM

Átírás

1 ÉRETTSÉGI VIZSGA május 4. HORVÁT NEMZETISÉGI NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA május 4. 8:00 I. SZÖVEGÉRTÉS ÉS ÉRVELÉS VAGY GYAKORLATI SZÖVEGALKOTÁS Időtartam: 90 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA Horvát nemzetiségi nyelv és irodalom írásbeli vizsga 1713 I. összetevő

2 Važne informacije Razumijevanja teksta Svoje odgovore napišite nakon brižnog promišljanja! Svoje misli formulirajte nedvosmisleno i točno! Ukoliko ispravljate, činite to nedvosmisleno! Pripazite na pravopis! Ukoliko ste nesigurni, koristite pravopisni priručnik! Želimo vam puno uspjeha u radu! Stvaranje/sastavljanje teksta Izaberite i riješite jedan A) ili B) zadatak! Ukoliko ipak tijekom rada započnete rješavati i drugi zadatak onda precrtajte prethodni! U svome razlaganju uzmite u obzir kriterije zadanih zadatkom! Hrabro formulirajte svoje samostalno mišljenje, navedite i svoje spoznaje! Svoj tekst brižno uredite, ukoliko ste nesigurni pravopis provjerite pravopisnim priručnikom! Možete pisati i skicu i bilješke, ali pripazite da one budu odvojene od gotovog sastavka! Bilješke možete pisati i u tekst. I. Razumijevanja teksta ZRINSKI (ZRÍNYI) Svakako najznačajnija i najpoznatija obitelj u zajedničkoj hrvatsko-mađarskoj povijesti jest obitelj grofova Zrinski. Zrinski potječu od plemena Šubić, jednoga od 12 najodličnijih hrvatskih plemena u 11. stoljeću. Njihovo je rodoslovlje poznato još od Obitelj je bila podijeljena na četiri grane: Banić, Marković, Obradić i Ugrinić. Izvorno je sjedište plemena bilo u Bribiru, po kojoj županiji je pleme i dobilo pridjevak Bribirski. Bribirski župani bili su iz loze Banića, a već u 13. stoljeću je iz ove obitelji potekao splitski prior, te kninski biskup. U vrijeme tatarske provale Šubići su pružili utočište i potporu kralju Béli IV. te su ga štitili i branili Trogir (u koji se kralj sklonio) od tatarskih napada. U znak zahvalnosti kralj Béla IV. je Bribirskima potvrdio pravo na Bribirsku županiju i time znatno ojačao položaj ove obitelji u Hrvatskoj. Pavao Šubić je postao koncem 13. stoljeća hrvatski ban s nasljednim pravom, tako da su svi hrvatski velikaši koji su živjeli na području od Gvozda do Huma, postali vazali bana Pavla Šubića i njegovih baštinika. Godine knezovi bribirski postali su prvi velikaši u Hrvatskoj, te su bansku vlast prenosili s oca na sina, bez kraljevskog utjecaja, pa čak i bez kraljeve potvrde. Od je Pavao Šubić osim naslova banus Chroatorum imao i pridjevak domus Bosnae (gospodar Bosne). Hrvatskom banu se poklonio i bosanski ban Stjepan Kotromanić. Ban Pavao Šubić umro je U svojim je rukama držao najveći dio hrvatske države, kovao je svoj novac, pa ne treba čuditi što su ga neki njegovi suvremenici spominjali kao samostalna hrvatskog vladara. [ ] Godine se kralj Ludovik I. (Veliki) uspio nagoditi s knezovima Bribirskim. Knez Juraj, sin Pavla i brat Mladena Šubića, predao je kralju grad Ostrovicu, posljednji grad u vlasništvu Šubića u Dalmaciji, te je zauzvrat dobio grad Zrinj u Slavoniji. Tako su Šubići svoje sjedište nakon više stoljeća, premjestili iz Dalmacije u (srednjovjekovnu) Slavoniju. Po Zrinju je obitelj pridjevak Bribirski zamijenila pridjevkom Zrinski (Serini, Zrínyi), koje je postalo službeno obiteljsko ime. Knez Juraj praotac je obitelji Zrinski, koja isprva nije imala ni približno onakav 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 2 / május 4.

3 značaj kakav su imali knezovi Bribirski, te kakav će ubrzo potom steći grofovi Zrinski. Dio obitelji koji je još ostao u Dalmaciji pod pridjevkom Bribirski potpuno je izumro, kao i samo njihovo ime. Najznačajniji članovi obitelji Zrinski bili su: Petar I. rođen je oko Budući je posljednji pripadnik dalmatinske grane obitelji Šubić umro bez nasljednika, oporučno je sva imovina prešla u ruke Petra I. Njime počinje jačanje slavonske grane obitelji. Njegov je sin bio Petar II. čiji se sin Nikola III oženio Jelenom, sestrom Ivana Karlovića. Nikola III. i njegov šurjak Ivan Karlović dogovorili su se, budući su oba bili posljednji muški potomci dviju istaknutih hrvatskih obitelji, da će u slučaju da koji od njih dvojice umre bez muškog potomka, svu imovinu naslijediti onaj drugi. Ovaj sporazum bio je temeljem kasnijeg golemog bogatstva Zrinskih. Nikola III. Zrinski bio je sudionik Cetinskog sabora na kojem su Hrvati 1. siječnja za svoga kralja izabrali Ferdinanda I. Habsburgovca. Umro je a iza sebe je ostavio sinove Ivana (umro je 1541.) i Nikolu IV. Nikola IV. Šubić Zrinski rođen je oko Sudjelovao je u obrani Beča, a je s oko 400 Hrvata odbio napad Turaka potjeravši ih do Budima. Iste je godine postao hrvatski ban. Tijekom obnašanja banske časti zabilježio je uspjehe u bojevima s Turcima. Godine oženio je Katarinu Frankopan, a brak s članicom ugledne hrvatske obitelji Frankopan dodatno je povećao obiteljske posjede. Zbog izuzetnih zasluga kralj Ferdinand I. ga je nagradio darujući mu Međimurje i grad Čakovec. Sjedište obitelji je tada iz Zrinja premješteno u Čakovec. [ ] Kada je u Požunu za kralja krunjen Maksimilijan, Nikola Zrinski je sa svoja dva sina i načelu banderija s tri tisuće konjanika stigao u Požun. Budući da palatin nije bio nazočan, za zapovjednika banderija imenovan je upravo Nikola Šubić Zrinski, što je teško pogodilo bana Erdődyja koji je računao da će izbor pasti na njega. Od tada počinje razdoblje zavisti i ljubomore Erdődyjevih prema Zrinskima, koja će se povremeno očitovati na razne načine. [ ] Svoje je ime Nikola Šubić Zrinski upisao hrabrom obranom Sigeta S oko 2500 Hrvata i Mađara branio je Siget, a 7. rujna iste godine hrabro je poginuo u boju koji je opisan u gotovo svim povijesnim knjigama, ali je nadahnuo i brojne umjetnike. [ ] Među njegovom djecom isticali su se Juraj IV. i Nikola V. Oni su bili hrabri ratnici u bojevima protiv Turaka, a pristali su uz protestantizam. Juraj je osnovao tiskaru u Nedelišću, te je u njoj tiskao protestantske knjige na hrvatskome jeziku. [ ] Nikola VII. (Zrinski) rođen je u Čakovcu od oca Jurja V. i majke Magdolne Széchy. Poslije očeve smrti kralj Ferdinand II. je povjerio skrb o dvojici dječaka Péteru Pázmányu koji ih je uputio prvo u gracki, a potom u trnavski Isusovački kolegij. Oba brata su često posjećivala Pétera Pázmánya koji je neprijeporno izvršio snažan utjecaj na braću, napose na pjesničku žicu Nikole Zrinskog. Dva su se brata istaknula u borbama protiv Turaka. Nikola je zbog zasluga na bojnome polju imenovan hrvatskim banom i glavnim zapovjednikom Hrvatske. [ ] Nikola Zrinski je tragično poginuo u lovu na vepra 18. studenog Ostao je zabilježen i po svojim književnim postignućima, a kao vojskovođi divio mu se svekoliki kršćanski svijet. Petar (IV.) Zrinski [ ] je poslije smrti brata Nikole imenovan hrvatskim banom. Nakon Vašvarskog mira je sa suprugom Katarinom pokušavao pronaći saveznike protiv njemačke vlade. [ ] Kralj je, nakon što je saznao za nakanu hrvatskih i ugarskih velikaša, poslao vojsku u Međimurje. Austrijski su vojnici nanijeli štetu imanju Zrinskih, pa su se na koncu Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osobno pojavili u Beču kako bi od kralja zatražili oproštenje. Kralj ih je, međutim dao uhititi i utamničiti. Poslije 13 mjeseci provedenih u tamnici grofovi Zrinski i Frankopan pogubljeni su 30. travnja [ ] Ladislav Heka: Hrvatsko-mađarski povijesni kalendar, Croatica, Budimpešta, írásbeli vizsga, I. összetevő 3 / május 4.

4 1. Koja je tema navedenog teksta? 2. Od kojeg plemena potječe obitelj Zrinski? 3. Po kojem je mjestu pleme dobilo pridjevak? 4. Koja se dva hrvatska grada spominju u samom početku teksta? 5. Kako je i zašto kralj Béla IV. ojačao položaj Bribirskih? 6. Objasnite podcrtane dijelove dolje navedene rečenice! 2 boda Pavao Šubić je postao koncem 13. stoljeća hrvatski ban s nasljednim pravom, tako da su svi hrvatski velikaši koji su živjeli na području od Gvozda do Huma, postali vazali bana Pavla Šubića i njegovih baštinika. 2 boda 7. Zbog čega su bana Pavla Šubića njegovi suvremenici spominjali kao samostalnog hrvatskog vladara? 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 4 / május 4.

5 8. Iz iste rečenice u kojoj se ban Pavao Šubić spominje kao samostalni vladar ispišite riječ s glasovnom promjenom i imenujte glasovnu promjenu! 9. Koje su godine Šubići svoje sjedište premjestili iz Dalmacije u Slavoniju? 10. Koja je sudbina obitelji pod pridjevkom Bribirski? 11. Kojim Zrinskim počinje jačanje slavonske grane obitelji? 12. Objasnite koji je dogovor bio temeljem kasnijeg golemog bogatstva Zrinskih? 13. Po čemu je Cetinski sabor značajan za Hrvate? 14. Kako je Nikola IV. Šubić Zrinski dodatno povećao posjede obitelji? 15. Koji je događaj prethodio premještanju sjedišta Zrinskih iz Zrinja u Čakovec? 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 5 / május 4.

6 16. Kojim dvjema imenicama biste opisali odnos Erdődyjevih prema Zrinskima? 17. Po čemu je po autoru značajan potomak Zrinskih Juraj IV? 2 boda 18. Kako je poginuo Nikola Zrinski? 19. Ispišite iz teksta rečenicu u kojoj se govori o reakciji kralja kada je čuo o namjerama hrvatskih i ugarskih velikaša? 20. Kojim su se ciljem Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan osobno pojavili u Beču? 21. Objasnite podcrtani dio rečenice! Oba brata su često posjećivala Pétera Pázmánya koji je neprijeporno izvršio snažan utjecaj na braću, napose na pjesničku žicu Nikole Zrinskog. 22. U kojim se gradovima školovao Nikola VII. (Zrinski)? 2 boda 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 6 / május 4.

7 23. Odlučite jesu li sljedeće tvrdnje istinite (I) ili lažne (L)! Upisivanjem znaka x u odgovarajući stupac označite svoj izbor! Rodoslovlje Zrinskih poznato je od XI. stoljeća Tvrdnja I L U vrijeme tatarske provale kralj Béla IV. je našao utočište u Trogiru. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan su izgubili živote na bojnom polju. Petar (IV.) Zrinski je posljednji pripadnik dalmatinske grane obitelji Šubić. Nikola Šubić Zrinski poginuo je u boju godine. Knezovi bribirski bili su velikaši u Hrvatskoj koji su vladali bez kraljevskog utjecaja i bez njegove potvrde Jedan od Šubića je vladao i Bosnom. Zahvaljujući nagodbi između Ludovika I. i bribirskih knezova predan je kralju posljednji grad u vlasništvu Šubića u Dalmaciji. 8 bodova 24. Na osnovi teksta - u obimu od 4 suvisle rečenice - formulirajte značaj i mjesto Zrinskih u povijesti Hrvatske! 4 boda 25. U tekstu se spominje grad na teritoriju današnje Slovačke! Kako se on danas zove? 26. Ispišite dio rečenice iz teksta u kojem se navodi kako su Juraj IV. i Nikola V. prešli na drugu vjeru! Ukupno: 40 bodova 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 7 / május 4.

8 II. Stvaranje/sastavljanje teksta Argumentiranje ili stvaranje praktične vrste teksta A) Gradovi, navlastito Budimpešta, postali su najveće samice, a mnogi ljudi u gradskoj vrevi osamljenici. Za moga višedesetljetnoga boravka u našemu glavnom gradu, igrom slučaja, susreo sam se i upoznao s više naših sunarodnjaka poodmakle životne dobi koje je sudbina otrgla iz svoga zavičaja i prisilila ih na stanovanje u gradu, u stambenim krletkama kojima manjka srce. Njihove su oči vazda uprte prema jugu, čeznu za mirom ljupkosti napuštenoga sela. Zajednička odlika svih tih osoba bila je postojana ljubav prema hrvatskom jeziku, urođeno rodoljublje. (Živko Mandić: Nemam s kim šokački divanit!, Hrvatski kalendar, str. 88.) Zauzmite stav u svezi gornjeg navoda. Što mislite je li usamljenost dominantna karakteristika modernog doba? Koji su čimbenici suvremenog društva doveli do usamljenosti? Po vašem mnijenju osjeća li se usamljenijim pripadnik nacionalne manjine u gradovima od pripadnika većinskog naroda? Objasnite izraz stambene krletke. Svoj stav potkrijepite s 3-5 argumenata. (Opseg: riječi) B) Hrvatski glasnik, tjednik Hrvata je prošle godine obilježio 25 godina rada i kontinuiranog izlaženja. Danas on ima pretplatnika što ne znači da je i broj čitatelja toliki. Napišite pismo uredništvu tjednika u kojem iznosite svoje prijedloge u svezi podizanja popularnosti i čitanosti osobito u krugu mladih (osnovnoškolaca, srednjoškolaca i studenata). Pripazite na formalne elemente pisma! (Opseg: riječi) 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 8 / május 4.

9 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 9 / május 4.

10 Ukupno: 10 bodova 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 10 / május 4.

11 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 11 / május 4.

12 pontszám maximális elért Szövegértés 40 Szövegalkotási feladat: Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás 10 Vizsgapont összesen 50 dátum javító tanár Szövegértés Szövegalkotási feladat: Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás pontszáma egész számra kerekítve programba elért beírt dátum dátum javító tanár jegyző Megjegyzések: 1. Ha a vizsgázó a II. írásbeli összetevő megoldását elkezdte, akkor ez a táblázat és az aláírási rész üresen marad! 2. Ha a vizsga az I. összetevő teljesítése közben megszakad, illetve nem folytatódik a II. összetevővel, akkor ez a táblázat és az aláírási rész kitöltendő! 1713 írásbeli vizsga, I. összetevő 12 / május 4.

13 ÉRETTSÉGI VIZSGA május 4. HORVÁT NEMZETISÉGI NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA május 4. 8:00 II. MŰÉRTELMEZŐ SZÖVEGALKOTÁS Időtartam: 150 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati EMBERI ERŐFORRÁSOK MINISZTÉRIUMA Horvát nemzetiségi nyelv és irodalom írásbeli vizsga 1713 II. összetevő

14 Važne informacije Izaberite i riješite jedan (A) ili B) zadatak! Ukoliko ipak tijekom rada započnete rješavati i drugi zadatak onda precrtajte prethodni! U svome razlaganju uzmite u obzir kriterije zadanih zadatkom! Hrabro formulirajte svoje samostalno mišljenje, navedite i svoje spoznaje! Svoj tekst brižno uredite, ukoliko ste nesigurni pravopis provjerite pravopisnim priručnikom! Možete pisati i skicu i bilješke, ali pripazite da one budu odvojene od gotovog sastavka! Bilješke možete pisati i u tekst. ( riječi) STVARANJE TEKSTA INTERPRETATIVNA ANALIZA KNJIŽEVNOG DJELA A) Novela Cvijet sa raskršća je simbolična lirska novela. Simboličan je njezin naslov. (Dragutin Rosandić: Književnost 1., str. 119.) Istaknite lirske elemente novele (lirsko pripovijedanje, lirsko opisivanje, lirske digresije, simbolika). Pri tome obratite pozornost na lirske značajke u iskazivanju subjektivnih osjećaja i način izražavanja, slikovitost izraza: imenujte pjesničke figure i trope, ritam rečenice. Protumačite simboliku novele. Vaš tekst mora imati riječi. Antun Gustav Matoš: Cvijet sa raskršća (1908.) Gđici O. H. Umoran stignem u južni francuski gradić N. Kupim hrane i izađem u okolinu na koljenima bolnim, klecavim, tvrdim od umora. Jedva nađem zgodno odmorište u aleji pored ljetnikovca tako novog i tako bijelog da me od gledanja zabolješe oči. Ispriječim se pored zapuštenog izvora na putu punom trave, mahovine i tolike samoće da osjetih e ovdje ne bijaše već odavna ljudske stope, prem ne bijaše daleko od dvorca. Put se penje uz brdo kroz ptičije pjevanje i kroz šaptanje lišća na vjekovskom, sapletenom kao prsti granju, isčezavajući u zelenim sjenama planinske šume. Bijaše očevidno da je moje odmorište ostatak lovačkog puta i da se mjesto ljetnikovca i modernog vrta ovdje još nedavno gizdao lovački zamak. Napivši se iza ručka svježe vode sa polurazrušenog istočnika, utaživši suhu žeđ mlazom iz mramornog ždrijela zmijokose, mramorne Gorgone među visokom papradi, zapalim duhan, pružim se preko zelenog mekanog puta, naslađujući se poljima, zaseocima i salašima, gradićem N-om sa sivom bazilikom i jezerom koje sniva zelenim, sjajnim, podnevnim snom. Tišina mi u uhu. Suvarak je bez šuškavog sljepića, zrak bez ose i bumbara. Prhnu vrapčić, moj stari pratilac i lakomi poznanik, otrvši na mahovini proždrljivi kljun. Iz gradića se zatalasa bakarno podne i prosu sunčanom okolinom još veću tišinu, svečani mir blagdana. Možda bijaše nedjelja, praznik. Ne znam, jer već davno izgubih kalendar. U dimu cigarete rastresam se u mirnu modrinu zraka, iščezavam među granje, među cvijeće, a žubor vrutka me ljulja i uspavljuje. Sunce grije, gori tako zlatno i sjajno da kamenje i krute hridi dođoše od tog sjaja mekani i puni života kao bilje. Zemlja, šuma, modre planine dršću, trepere kao da će se probuditi, uskrsnuti. Sve je tako prožeto sjajem da bi svijet, čini mi se, sijao kao dragulj u pomrčini, da 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 2 / május 4.

15 sunce iznenada ugasne. Cvijeće pjeva mirisom tratinčica i ivanjskog cvijeća šaren pastorale. Jezero šumi srebrnu himnu, iz tamnih šuma bruje crni koralji. Nebo šušti zastavom od modre svile. Iz dubine grmlja, gajeva i gore skaču razigrane djevojke, šibajući uzduh znojnom, bahantskom kosom. Kao nabujala bujica struje u bučnoj, krvavoj orgijskoj pjeni niz glasnu goru i kotlinu, a u njoj graja, bleka stoke, duduk gajda kroz pastirski dim, kroz satirsko, vinsko jecanje od požude, kroz Jareće drhtavo, požudno blejanje. Probudim se. Nema sumnje, neko mi nad glavom. Po čelu, po kosi, po nosu, po ustima pipaju me prsti mirišljavi i mekani, pipaju oprezno kao da modeluju. Pritvorim oči. Nema sumnje, ja više ne spavam, jer eno sunce tek za koplje nad goricom, vrelo žubori, paprad šušti, a vjetar mi briše znoj sa čela. Prsti, mekani i mirišljavi, digoše se sa mojih usta. Sklopim oči. Uzaman! To nije, nije san! Za glavom mi neko diše tako voljko i spokojno kao da spava, i sav strepim da bi me pogled mogao lišiti nježne tlapnje. Na lice mi padne marama bijela i providna, tako čista i tako namirisana da se sasvim probudih. Bilo mi je kao božjaku koji se probudio u čistom, bijelom krevetu. Da: neko mi nad glavom, i taj neko mora da je žena, jer samo žene umiju ovako buditi. Srce zakucalo, grlo se osušilo, usne se trzaju. Da promucam, da prozborim - ali šta? Bojao sam se da nju da moju Samaritanku ne zaplašim, ne otjeram. I tako ležah, ležah i ležah presenećen, u neizvjesnosti srećnoj i mučnoj. (...) Danas je prvi put u mom životu te se odšuljah iz dvora. Miss Maud, moja čitateljica i paziteljica, zadrijemala, otac nekamo otišao, a ja izađoh prvi put u svijet sa vjernim mojim Fidom. Bože, alaj se uplaših, jer malo te ne padoh preko vas! Fido lajaše, a vi se ne probudiste. Mišljah da ste naš sluga ili naš kočijaš. Ko ste, kako vam ime? Ime mi, ime mi... Solus. Čudno ime, latinsko ime, je l' te? Vi niste prosjak ili vandrokaš, je l' te? Ja sam putnik. Putujem pješke oko svijeta. Što je lijepo, uhvatim fotografskim aparatom. To je jedini zanat koji znam. A zašto putujete ovako sami i samoćni? Naša zemlja je puna velikih ropskih gradova. Zato bježim iz varoši i kružim sam, slobodan kao soko. Ovo je teško, ja sam nesrećan, ali živjeti sa ljudima, sa lašcima, bilo bi mi još gorče. Znate li basnu o psu i kurjaku? Ja sam vuk, mršavi, slobodni vuk. Čudno, čudno. Znala sam da me moji kod kuće varaju. Aj, da i ja mogu ovako u svijet, na sunce, na vjetar, spavati na cvijeću, prolaziti kroz strana sela, gaziti rijeke i planine! Ne znate kako mi je milo te se skobismo. Jeste li vidjeli i volite li more? Ja sam ga čula, u Bretanji. Vidjela sam ga uhom. U moru spavaju gromovi i... mrmore, bruje, tutnje kroz san, a onda ustaju, jezde na oblacima i tutnje kao topovi. Blago vama okatome, jer vidite munje i valove! Zašto, zašto puzem u tom mraku? Što sakrivih, te ispaštavam? A kako je vaše ime, lijepa gospođice? Izabela. Ne žalite, ne tugujte za očima, lijepa Izabelo. Čovjek vidi da ne vidi, i žali što je vidio. Kada hoću da gledam, zatvaram oči kao vi i gledam u tminu, u sebe. Najljepše što sam dosele vidio, to ste vi, Izabelo, ljepša od mora i od strijele, od cvijeta i od svijeta. Vi ste najljepša... da, vi, vi... (...) U dvor? Nipošto. Vaš bi me otac izjurio. A sluga, rob ne mogu biti. Vi nećete biti sluga. Vi ćete mi biti muž. Vi me volite. Je l' te? Ja vas ne vidim, pa vas volim írásbeli vizsga, II. összetevő 3 / május 4.

16 Ljubav! Tu je, dakle, ovdje preda mnom, ljubav bjelja od lijera, čišća od glečerskog snijega, pjanija od vina! Na cesti, između dvije noći bez konaka! Ljubav lijepa kao boginja, slijepa kao slučaj! Okrenula se spram mene, i osjećah kako mi gleda u dušu pritvorenim, vlažnim ustima i sklopljenim, slijepim očima. Ljubim, a ne smijem! Moram odlunjati kao krivac, kao zlikovac pred jedinim darom koji mi mogaše dati mučni put, počinjući u ludoj kolijevci, svršavajući u nijemom, slijepom grobu! (...) Pa dobro. Ja idem s tobom. Kamo? U jarak, u baru? U groznicu, u smrt? I bez tebe će mi teret uspomene ovog sastanka tištati ranjava leđa na besciljnom putu. Imati srce prionljivo, ljubiti sunce, zrak, slobodu, život, kao ja što ga obožavam, i ne moći živjeti, ne smjeti ljubiti... nije li to žalost, Izabelo, slijepa moja srećo? Zašto? Jer su ljudi robovi, jer je svijet mučilište gdje je čovjek čovjeku tamničar i mučitelj torturom zakona i običaja, naslijeđa drevnih grijehova. I ovdje na slobodnom putu ispriječila se među nas, ljubavi moja, ropska volja onih drugih koji mi ne daju dahnuti, živjeti! Da sam kralj vlašću ili zlatom, ja bih tebe, slijepa moja sudbino, odnio u sjajne dvorove u plavetnom zatišju oblačnih brdina, ali ovako... kamo, kamo da se skrasimo? Oni, oni drugi su gospodari svih prisojnih utočišta, svih toplih gnijezda. Kamo da se krenemo? Među kljaste i bogaljaste, na crkvena vrata? (...) Sluge priskočiše i ponesoše siroticu. Gvozdena kapija proguta njen bijeli, magloviti, neporočni trag i slijepo jecanje, a ja ostanem kao sinji kamen u nijemoj tišini. Mjesec se već visoko popeo nad jele i nad crne borove, a ja, skapavajući od čemera, gledah i gledah na bijeli, novi dvorac. A kad utrnuše osvijetljeni prozori, napih se ledene vode iz mramornog ždrijela zmijokose Gorgone i pođoh u zelenu šumu, u planinu pogruženu u crnu tišinu. Vodila me slobodna i maglovita vila, lijepa i slijepa Avantira, moja gospođa. (Hrvatska smotra, 1908; Umorne priče, 1909.) Izvor: Antun Gustav Matoš: Odabrane pripovijetke, Hrvatska književnost na CD-ROM-u, str. 84. Usporedna interpretacija dvaju umjetničkih djela B) Usporedite dolje navedene dvije pjesme, istaknite elemente koji ih povezuju i one u kojima se razlikuju. Pri usporedbi posebnu pozornost posvetite izražajnosti temeljnoga motiva i bogatstvu motiva. Usporedite strukturu tekstova: strofu, stih, ritam, rimu, jezik i stil. Koju ulogu ima jutro u pjesmama? Iznesite i svoje misli o simbolici jutra u životu čovjeka. Vaš tekst mora imati riječi. Vladimir Vidrić: Jutro Svitaše. Još bi tama u lugu. Pan se ukaza s omašnim mijehom, On stupi na čistac po jasiku 11 tanku I tu se oglasi smiehom. 1 biljka iz porodice vrba s listovima koji trepere i na najslabijem vjetru; trepetljika 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 4 / május 4.

17 Plahe su sjene došle iz tame I plesat stale na zelenoj travi. Bile su dvie plavojke nimfe S bijelimi vijenci na glavi... A svitaše jutro. Rosa je pala, Pa se u krupnih kapljah blista. Sja jutarnja zviezda. Dršće i trepti Jasika širokog lista. Pod jasikom ljubko žamore dude A igra kolo naoko Pana. A šumi lug to ide vjetar O prvom osvitu dana... (»Hrvatski salon«, Zagreb 1898.) Dragutin Tadijanović: Rano sunce u šumi U zelene krošnje uleti Proljetni vjetar, Mlad. Sunčeve tanke strelice Probodoše lišće I grančice I stabla: Čitava se šuma zanjiha, Zasja. Rosnati cvjetovi, Bijeli, I listovi, I male ptice, Pozdraviše sunce Veliko. A sjenke granatih stabala Narisaše, Kao prsti, Raznolike Likove Po travi Na kojoj se blista rosa kao suze. (Brod, Berislavićeva ulica 7, 1. svibnja 1922.) Izvori tekstova: Vladimir Vidrić: Izabrane pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 1996, str. 25. Dragutin Tadijanović: Srebrne svirale (izabrane pjesme), elektire.skole.hr, str írásbeli vizsga, II. összetevő 5 / május 4.

18 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 6 / május 4.

19 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 7 / május 4.

20 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 8 / május 4.

21 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 9 / május 4.

22 II. Műértelmező szövegalkotás pontszám maximális elért Tartalmi minőség 25 Szövegszerkezet 5 Nyelvi Nyelvi igényesség minőség 10 (stílus, nyelvhelyesség) Összesen: írásbeli vizsga, II. összetevő 10 / május 4.

23 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 11 / május 4.

24 I. Szövegértés és érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás II. Műértelmező szövegalkotás pontszám maximális elért Szövegértés 40 Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás 10 Tartalmi minőség 25 Nyelvi minőség 15 Helyesírás 8 Íráskép 2 Az írásbeli vizsgarész pontszáma: 100 dátum javító tanár I. Szövegértés és érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás II. Műértelmező szövegalkotás Helyesírás Íráskép Szövegértés Érvelés vagy gyakorlati szövegalkotás Tartalmi minőség Nyelvi minőség pontszáma egész számra kerekítve programba elért beírt dátum dátum javító tanár jegyző 1713 írásbeli vizsga, II. összetevő 12 / május 4.