Godina 3 Broj 6 Lipanj BILTENBANKAMA HRVATSKA NARODNA BANKA

Átírás

1 Godina 3 Broj 6 Lipanj 23. BILTENBANKAMA HRVATSKA NARODNA BANKA 6

2 Hrvatska narodna banka Bilten o bankama

3 IZDAVA^ Hrvatska narodna banka Direkcija za izdava~ku djelatnost Trg hrvatskih velikana 3 12 Zagreb Telefon centrale: Telefon: , Telefaks: WEB ADRESA GLAVNI UREDNIK ^edo Maleti} UREDNI[TVO Marija Mijatovi} Jak{i} Snje`ana Levar Ivana Martinjak UREDNICA mr. sc. Romana Sinkovi} GRAFI^KI UREDNIK Bo`idar Bengez LEKTORICE Marija Grigi} Dragica Platu`i} SURADNICA Ines Merkl TISAK Kerschoffset d.o.o., Zagreb Molimo sve korisnike ove publikacije da prilikom kori{tenja podataka obavezno navedu izvor. Ova je publikacija izra ena na temelju podataka koje su banke dostavile u Hrvatsku narodnu banku. Za sve podatke sadr`ane u ovoj publikaciji odgovaraju banke koje su ih dostavile. Namjena je ove publikacije isklju~ivo informativna i ona ne ~ini slu`benu politiku ili smjernicu nadzora Hrvatske narodne banke. Svi zaklju~ci izvedeni iz danih informacija vlastiti su zaklju~ci korisnika i ne mogu se pripisati Hrvatskoj narodnoj banci. Tiskano u 55 primjeraka ISSN

4 Hrvatska narodna banka BILTEN O BANKAMA Zagreb, 23.

5 BILTEN O BANKAMA Sadr`aj 1. Osvrt na novu podzakonsku regulativu uz Zakon o bankama / Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka / Odluka o adekvatnosti kapitala banaka / Odluka o ograni~avanju izlo`enosti banaka valutnom riziku / Odluka o konsolidiranim financijskim izvje{}ima grupe banaka / Odluka o reviziji financijskih izvje{}a i poslovnih funkcija banke / Pokazatelji poslovanja bankovnih institucija / Banke / Struktura bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj / Teritorijalna ra{irenost poslovne mre`e banaka i koncentracija bankovnog sustava / Bilanca banaka / Kapital banaka / Ra~un dobiti i gubitka / Pokazatelji profitabilnosti / Kreditna aktivnost / Pokazatelji likvidnosti / Valutna uskla enost imovine i obveza / [tedionice / Struktura bilance / Ra~un dobiti i gubitka / Kreditna aktivnost / Popis banaka / 47 Prilog / 93 Kratice / 94 5

6 OSVRT NA NOVU PODZAKONSKU REGULATIVU 1. Osvrt na novu podzakonsku regulativu uz Zakon o bankama Sastavila: Jadranka Mileska Keser Na osnovi Zakona o bankama ( Narodne novine, broj 84/22.) Hrvatska narodna banka ovla{tena je donositi podzakonske propise kojima se pobli`e ure uje poslovanje banaka. Po~etkom 23. Hrvatska narodna banka donijela je nekoliko va`nih odluka kojima se upotpunjuje normativna regulativa kojom se propisuju uvjeti za obavljanje bankovnih i drugih financijskih usluga. Prilikom izrade podzakonske regulative (odluka i pripadaju}ih uputa) polazi{te su bili: stupanj razvijenosti bankovnog sustava u Republici Hrvatskoj smjernice EU preporuke Bazelskog odbora za nadzor banaka Me unarodni ra~unovodstveni standardi ostali propisi koji su na snazi u RH. U nastavku ovog teksta dan je kratak prikaz novosti koje donose sljede}e odluke: Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka Odluka o adekvatnosti kapitala Odluka o ograni~avanju izlo`enosti banaka valutnom riziku Odluka o konsolidiranim financijskim izvje{}ima grupe banaka i Odluka o reviziji financijskih izvje{}a i poslovnih funkcija banke Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka Ovom odlukom propisuju se kriteriji klasifikacije plasmana i izvanbilan~nih potencijalnih obveza po kojima je banka izlo`ena kreditnom riziku u odgovaraju}e rizi~ne skupine, te na~in provo enja rezerviranja za pokri}e gubitaka vezanih uz kreditni rizik i utvr ivanje kreditne izlo`enosti banke. Osnovne novine ugra ene u ovu odluku sastoje se u sljede}em: 1. Odluka je uskla ena s Me unarodnim ra~unovodstvenim standardima koji su objavljeni nakon dono{enja prethodne, jo{ uvijek va`e}e odluke, i to: s MRS-om 39 Financijski instrumenti priznavanje i mjerenje (plasmani aktiva) s MRS-om 37 Rezerviranja, nepredvi ene obveze i nepredvi ena imovina (izvanbilan~ne potencijalne obveze). 2. Prema novoj odluci plasmani po kojima je banka izlo`ena kreditnom rizi- 7

7 BILTEN O BANKAMA ku raspore uju se, umjesto u pet, kako je bilo prema prethodnoj odluci, u tri osnovne rizi~ne skupine, i to: u potpuno nadoknadive plasmane (rizi~na skupina A) u djelomi~no nadoknadive plasmane (rizi~na skupina B s tri podskupine: B-1, B-2 i B-3) u nenadoknadive plasmane (rizi~na skupina C). Kriteriji raspore ivanja plasmana u rizi~ne skupine ostali su u na~elu isti kao i u prethodnoj odluci, to su: du`nikova kreditna sposobnost du`nikova urednost u podmirivanju obveza kvaliteta instrumenata osiguranja tra`bina banke. Razlika u usporedbi sa starom odlukom jest u tome {to se du`nikova urednost u podmirivanju obveza prema banci ne tretira kao zaseban kriterij, nego kao jedna od komponenata du`nikove kreditne sposobnosti kao jedinstvenoga kriterija klasifikacije. Odredbama nove odluke banke se obvezuju da same svojim op}im aktima urede kvalitetu instrumenata osiguranja plasmana na temelju kriterija koji su dani u Odluci. Prema novoj odluci predmet su raspore ivanja u rizi~ne skupine pojedina~ni plasmani, a ne du`nici, {to je bilo na~elo stare odluke, po kojoj su se svi plasmani jednom du`niku u pravilu raspore ivali u istu rizi~nu skupinu, i to prema kvaliteti najlo{ijeg plasmana. 3. Analogno plasmanima, i potencijalne obveze (izdane garancije, mjeni~ni avali, odobreni neopozivi krediti i druge izvanbilan~ne potencijalne obveze) raspore uju se ovisno o procijenjenom stupnju kreditnog rizika u tri rizi~ne skupine (A, B i C). Na raspore ivanje potencijalnih obveza u rizi~ne skupine analogno se primjenjuju kriteriji za raspore ivanja plasmana. Rezerviranja za identificirane gubitke na osnovi pojedinih plasmana kao i preuzetih potencijalnih obveza provodi se za one obveze koje su raspore ene u rizi~nu skupinu B (podijeljenu u podskupine B-1, B-2 i B-3) i rizi~nu skupinu C. 4. Banke su du`ne provoditi rezerviranja za pokri}e neidentificiranih gubitaka zbog izlo`enosti kreditnom riziku. U svojim op}im aktima, koje su du`ne dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci, banke pobli`e ure uju postupke provo enja tih rezerviranja, uzimaju}i pritom u obzir distribuciju plasmana i potencijalnih obveza rizi~ne skupine A po gospodarskim djelatnostima, geografskim podru~jima, financijskoj snazi osoba prema kojima je banka izlo`ena i drugim obilje`jima prema kojima se plasmani i potencijalne obveze rizi~ne skupine A mogu rasporediti u vi{e podskupina s razli~itim stupnjem kreditnog rizika. Stanje ukupnih rezerviranja za neidentificirane gubitke mora se kretati u rasponu od,85 do 1,2 posto ukupnog stanja plasmana i potencijalnih obveza raspore enih u rizi~nu skupinu A. 5. Odlukom se propisuje obveza banke da iz dobiti formira i odr`ava dodatne rezerve za op}e bankovne rizike, koji mogu nastati kao posljedica naglog 8

8 OSVRT NA NOVU PODZAKONSKU REGULATIVU rasta bilance i izvanbilan~nih aktivnosti banke te, zbog toga, poja~ane izlo`enosti banke raznim vrstama rizika. Te rezerve formiraju one banke koje imaju godi{nji rast odre enih pozicija aktive i odre enih pozicija izvanbilan~nih potencijalnih obveza za 2 posto ve}i nego prethodne godine. Iznimno banka ne bi morala formirati rezerve za op}e bankovne rizike ako minimalna stopa adekvatnosti kapitala banke iznosi od 15 do 4 posto. Rezerve za op}e bankovne rizike prema Odluci obra~unavale bi se primjenom progresivnih stopa (,1,7 posto) na osnovicu koju ~ini aktiva banke uve}ana za iznos rezervacija za identificirane i neidentificirane gubitke po plasmanima te zatim umanjena za pojedine stavke propisane Odlukom. Odluka o klasifikaciji plasmana i potencijalnih obveza banaka primjenjuje se od 1. sije~nja 24., osim odredaba ~lanaka 25. do 32. Odluke (rezerve za op}e bankovne rizike), koje bi se trebale primjenjivati pri sastavljanju godi{njih financijskih izvje{}a za 23. godinu i poslije toga Odluka o adekvatnosti kapitala banaka Ovom odlukom propisani su na~ini i metode za izra~un kapitalnih zahtjeva ovisno o izlo`enosti pojedinim vrstama rizika. Kapitalni zahtjevi za pojedine rizike izra`avaju se u apsolutnom iznosu u kunama, a ne u postocima kao do sada. Budu}i da nijedan dio jamstvenoga kapitala ne mo`e biti kori{ten za pokri}e razli~itih rizika, ovom se odlukom propisuje koliko i kakvog kapitala banka mora imati za pokri}e pojedinih rizika s kojima je suo~ena u svom poslovanju. 1. Prethodnom odlukom o na~inu izra~unavanja adekvatnosti kapitala stopa adekvatnosti kapitala bila je odre ena kao odnos jamstvenoga kapitala i aktive banke ponderirane isklju~ivo kreditnim rizikom. Novom odlukom na~in izra~una stope adekvatnosti kapitala definiran je kao odnos jamstvenoga kapitala i zbroja sljede}ih stavki: kreditnim rizikom ponderirane aktive izlo`enosti otvorene devizne pozicije banke valutnom riziku izlo`enost banke pozicijskim rizicima (kamatni rizik, rizik ulaganja u vlasni~ke vrijednosne papire i robni rizik) izlo`enost banke riziku namire i riziku druge strane i prekora~enja najve}ih dopu{tenih izlo`enosti. Ovom se odlukom objedinjuje izra~un jamstvenoga kapitala s izra~unima izlo`enosti pojedinim rizicima, kao i kona~nim izra~unom adekvatnosti kapitala, {to je do dono{enja ove odluke bilo definirano dvjema odlukama: Odlukom o na~inu izra~unavanja kapitala banke i Odlukom o na~inu izra~unavanja adekvatnosti kapitala i ponderirane aktive banke. Nova odluka o adekvatnosti kapitala definira na~in izra~una jamstvenoga kapitala kao zbroj osnovnoga kapitala, dopunskoga kapitala I i dopunskoga kapitala II. Uveden je novi oblik dopunskoga kapitala pod nazivom dopunski kapital II, 9

9 BILTEN O BANKAMA koji se sastoji od podre enih instrumenata koji zadovoljavaju kriterije sli~ne kao i dopunski kapital I s tom razlikom {to moraju imati originalni rok dospije}a od najmanje dvije godine (kod dopunskoga kapitala I rok dospije}a mora biti du`i od pet godina). Izmjene u dijelu odbitnih stavki od jamstvenoga kapitala odnose se na izravna i neizravna ulaganja banke u dionice i druge financijske instrumente, koji se uklju~uju u jamstveni kapital druge banke. Navode se dva slu~aja u kojima se ulaganja u banke i ostale financijske institucije izuzimaju iz jamstvenoga kapitala: u situaciji kada ulog ~ini vi{e od 1% kapitala tih banaka ili financijskih institucija, ili kada ulog ~ini vi{e od 1% jamstvenoga kapitala banke za koju se izra~unava jamstveni kapital. 2. Banka je du`na u skladu s ovom odlukom odrediti koje stavke raspore uje u knjigu trgovanja. Svi financijski instrumenti u knjizi trgovanja moraju se dnevno iskazivati po njihovoj tr`i{noj vrijednosti, a banka mora imati pisanu politiku koja sadr`i osnovne kriterije na temelju kojih se financijski instrumenti i druge stavke raspore uju u knjigu trgovanja. U poglavlju o stavkama koje se vode u knjizi trgovanja navode se uvjeti u kojima je banka du`na izra~unavati kapitalne zahtjeve za rizike koje nose financijski instrumenti raspore eni u knjizi trgovanja. 3. Izra~unavanje ukupne kreditnim rizikom ponderirane aktive definirano je kao zbroj bilan~nih pozicija aktive, rizi~nih izvanbilan~nih stavki i derivatnih izvanbilan~nih stavki, iz kojeg se isklju~uju stavke navedene u Odluci. U istom poglavlju navode se vrste derivatnih instrumenata za koje je potrebno izra~unavati kreditni rizik te su definirane i metode koje se u tu svrhu mogu primijeniti. 4. Odlukom je utvr en na~in izra~una otvorene devizne pozicije, a kapitalni zahtjev za valutni rizik propisan je u visini od 1% od iznosa ukupne otvorene devizne pozicije. Odlukom o adekvatnosti kapitala, za razliku od Odluke o spre~avanju izlo`enosti devizne pozicije ovla{tenih banaka i {tedionica valutnom riziku, otvorena devizna pozicija ne ograni~ava se, ve} se tra`i od banaka da 1% otvorene devizne pozicije pokriju jamstvenim kapitalom koji nije iskori{ten za pokri}e ostalih vrsta rizika. Metodologija izra~una otvorene pozicije navedena u ovom poglavlju u cijelosti je uskla ena s Odlukom o ograni~avanju izlo`enosti banaka valutnom riziku. 5. Odluka definira na~in izra~una kapitalnih zahtjeva za tzv. pozicijske rizike (kamatni rizik, rizik ulaganja u vlasni~ke vrijednosne papire i robni rizik) te metode izra~una kamatnog rizika za du`ni~ke vrijednosne papire u knjizi trgovanja, metode izra~una op}eg i specifi~nog rizika ulaganja u vlasni~ke vrijednosne papire u knjizi trgovanja i metode izra~una rizika pozicije u robi. 6. Rizik namire/isporuke i rizik druge ugovorne strane rizici su koji proizlaze iz ~imbenika vezanih uz drugu ugovornu stranu. Rizik namire/isporuke nastaje kad transakcije vezane uz du`ni~ke, vlasni~ke i robne instrumente nisu namirene nakon predvi enog datuma isporuke. Rizik druge ugovorne strane javlja se kod svih nedospjelih stavki u knjizi trgovanja. 1

10 OSVRT NA NOVU PODZAKONSKU REGULATIVU 7. Poglavlje u kojem se govori o internim modelima banke za izra~un kapitalnih zahtjeva za pojedine rizike novost je u pristupu izra~unu adekvatnosti kapitala. Naime, banci se daje mogu}nost da se, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke, umjesto drugim metodama opisanima u Odluci, koristi vlastitim internim modelima za upravljanje rizicima. U Odluci su dani osnovni kriteriji koje banka mora zadovoljiti ukoliko `eli da se interni modeli za procjenu rizika odobre kao slu`beni pri izra~unu adekvatnosti kapitala. Upotreba internog modela dopu{tena je isklju~ivo za potrebe izra~una valutnog rizika, kamatnog rizika, rizika ulaganja u vlasni~ke vrijednosne papire i robnog rizika. 8. Odredbama ove odluke regulira se prekora~enje najve}e dopu{tene izlo`enosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba, i to ukoliko konkretno prekora~enje proizlazi iz stavk u knjizi trgovanja. Navedeno prekora~enje mora na adekvatan na~in biti pokriveno kapitalom banke. 9. Novina je i odredba o obveznoj primjeni Odluke na konsolidiranoj osnovi za grupu banaka. Svaka banka koja je nadre ena banka drugoj banci, financijskoj instituciji ili investicijskom dru{tvu, kao i svaka banka ~ije je nadre eno dru{tvo financijski holding sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj, du`na je primjenjivati odredbe ove odluke na individualnoj i konsolidiranoj osnovi. Datum primjene Odluke o adekvatnosti kapitala banaka jest 1. sije~nja Odluka o ograni~avanju izlo`enosti banaka valutnom riziku Osnovna razlika u izra~unu otvorenosti devizne pozicije izme u stare i nove odluke jest obuhvat izvanbilan~ne evidencije i uklju~ivanje pozicija s tzv. jednosmjernom valutnom klauzulom u izra~un. Nadalje, detaljnom analizom jednosmjerne valutne klauzule zaklju~eno je da se stavke u bilanci koje se indeksiraju inozemnom valutom, samo u slu~aju deprecijacije kune trebaju tretirati kao kunski krediti s ugra enim call opcijama na odre ene strane valute, te da je jedini ispravni i najprecizniji na~in uklju~ivanja takvih pozicija u izra~un uklju~ivanje u njihovu delta ekvivalentu. No, budu}i da na{e banke ve} posjeduju zna~ajne portfelje tih instrumenata, a modele za izra~un delte od strane samih banaka (kako bi te vrijednosti bile prihva}ene u regulatorne svrhe) mora prethodno odobriti Hrvatska narodna banka, predlo`ena je mogu}nost upotrebe izra~unatih delta koeficijenata sve dok banke ne kreiraju i primijene vlastite modele, te dok ih kao takve Hrvatska narodna banka ne odobri u regulatorne svrhe Odluka o konsolidiranim financijskim izvje{}ima grupe banaka Nadzor nad grupom banaka novo je zakonsko rje{enje u Zakonu o bankama. Zakon o ra~unovodstvu i Me unarodni ra~unovodstveni standardi prepozna- 11

11 BILTEN O BANKAMA ju cijelu grupu pri izradi temeljnih financijskih izvje{}a, a prema odredbama Odluke o konsolidiranim financijskim izvje{}ima grupe banaka grupa banaka postoji kada je banka ili financijski holding sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj nadre eno dru{tvo u odnosu prema jednoj ili vi{e drugih banaka ili financijskih holdinga, ostalih financijskih institucija ili dru{tava za pomo}ne bankovne usluge sa sjedi{tem u Republici Hrvatskoj ili izvan nje. Osnovna je svrha konsolidacije financijskih izvje{}a jedinstven prikaz grupe kao jednog ra~unovodstvenog subjekta i, preko tako dobivenih informacija, analiza poslovanje grupe kao cjeline. Cilj je bankovne supervizije pra}enje svih vrsta rizika kojima je izlo`ena grupa banaka na konsolidiranoj razini, u prvom redu utvr ivanje solventnosti (adekvatnost kapitala) i izlo`enosti pojedinim vrstama rizika u poslovanju. Odluka definira opseg i u~estalost konsolidacije i sadr`aj konsolidiranih financijskih izvje{}a, kao i sadr`aj i rokove dostavljanja obavijesti o sastavu grupe banaka i cijele grupe (ukoliko u grupi postoje i nefinancijske institucije). Konsolidirana financijska izvje{}a sastavlja nadre ena banka u grupi banaka, a ~ine ih konsolidirani ra~un dobiti i gubitka i konsolidirana bilanca te izvje{}a o upravljanju rizicima grupe banaka (nadzorna izvje{}a). 1. Odluka, u posebnom poglavlju, definira grupu banaka, nadre enu banku u grupi banaka i, kao poseban slu~aj grupu banaka s nadre enim financijskim holdingom. Odlukom su predvi ene i iznimke pri uklju~ivanju podre enih dru{tava u konsolidirana financijska izvje{}a grupe banaka, ali ne i pri dostavljanju informacija za potrebe izvje{}ivanja Hrvatske narodne banke o tim ~lanovima grupe. Uvjet za isklju~enje pojedinog dru{tva jest pisano dopu{tenje Hrvatske narodne banke. 2. Ovisno o stupnju me usobne povezanosti Odluka definira postupke sastavljanja konsolidiranog ra~una dobiti i gubitka i konsolidirane bilance: potpunu konsolidaciju (grupa banaka, odnos kontrole) proporcionalnu konsolidaciju (odnos zajedni~ke kontrole) metodu udjela (odnos sudjelovanja). Hrvatska narodna banka mo`e nalo`iti sastavljanje konsolidiranih financijskih izvje{}a kada procijeni da postoji zna~ajan odnosno dominantan utjecaj izme u ~lanova grupe. 3. Nadre ena banka du`na je osigurati poslovanje grupe banaka tako da rizici kojima je grupa banaka izlo`ena ne prije u granice odre ene Zakonom o bankama i propisima donesenima na temelju tog zakona (visina jamstvenoga kapitala, stopa adekvatnosti kapitala, izlo`enost prema jednoj osobi i razina ulaganja u kapital i nekretnine), a koji se odnose na pojedina~nu financijsku instituciju. 4. Nadre ena banka dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci do 3. rujna teku}e godine: nerevidirani konsolidirani ra~un dobiti i gubitka i konsolidiranu bilancu i izvanbilan~ne stavke i nadzorna izvje{}a sa stanjem na dan 3. lipnja teku}e godine nerevidirana konsolidirana izvje{}a o upravljanju rizicima u grupi ba- 12

12 OSVRT NA NOVU PODZAKONSKU REGULATIVU naka sa stanjem na dan 3. lipnja teku}e godine. Nadre ena banka dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci do 3. travnja teku}e godine: revidirani konsolidirani ra~un dobiti i gubitka i konsolidiranu bilancu i izvanbilan~ne stavke i nadzorna izvje{}a sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine revidirana konsolidirana izvje{}a o upravljanju rizicima u grupi banaka sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine. Posebno }e se za grupu banaka Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati prilog koji sadr`i informacije o konsolidaciji grupe banaka u skladu s Me unarodnim ra~unovodstvenim standardima, kao i specifikaciju eliminacijskih stavki (stavke koje su se konsolidacijom me usobno prebile) i konsolidacijske razlike. Na poseban zahtjev Hrvatske narodne banke nadre ena je banka du`na dostaviti konsolidirana financijska izvje{}a sa stanjem na dan naveden u tom zahtjevu. Prva izvje{}a u skladu s ovom Odlukom nadre ena }e banka dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci za izvje{tajno razdoblje koje zavr{ava 3. lipnja 23., a prva izvje{}a o sastavu grupe banaka i cijele grupe nadre ena je banka trebala dostaviti sa stanjem na dan 31. prosinca Odluka o reviziji financijskih izvje{}a i poslovnih funkcija banke Do dono{enja Odluke o reviziji financijskih izvje{}a i poslovnih funkcija banke minimalni obujam i sadr`aj revizije te oblika i sadr`aja izvje{}a o obavljenoj reviziji banaka bili su propisani Odlukom o obliku, minimalnom obujmu i sadr`aju revizije i izvje{}a o obavljenoj reviziji banaka ( Narodne novine, broj 64/1999.) Odluka definira {to podrazumijeva revizija financijskih izvje{}a i poslovnih funkcija banke, a zasebno su odre ene obveze banke, ovla{tenog revizora i Hrvatske narodne banke u postupku revizije. Prema odredbama nove odluke rok je za dostavljanje revidiranih financijskih izvje{}a banke 15 dana od datuma objavljivanja izvje{}a, a najkasnije ~etiri mjeseca nakon isteka poslovne godine za koju se izvje{}e sastavlja. U Odluci se definiraju pojam revizorske tvrtke i s njom povezanih osoba kao i poslovi koje ta tvrtka mo`e obavljati za banku u istoj poslovnoj godini. Odredbama Odluke koje definiraju odbijanje izvje{}a o obavljenoj reviziji, prvi je put kvantificiran kriterij prema kojem bi se utvr ivala odstupanja od stvarnih i objektivnih ~injenica u ra~unu dobiti i gubitka odnosno u bilanci. Osim toga Odluka definira {to su temeljna financijska izvje{}a, {to je revizija temeljnih financijskih izvje{}a te u kojem se obujmu i na koji na~in provodi revizija. 13

13 BILTEN O BANKAMA Nadalje, definira se {to su posebna financijska izvje{}a za banku, a {to su posebna financijska izvje{}a za grupu banaka. Revizor je du`an, kao dio posebnih financijskih izvje{}a, provjeriti i ovjeriti informacije o konsolidaciji grupe banaka u skladu s Me unarodnim ra~unovodstvenim standardima i sastaviti specifikaciju eliminacijskih stavki (koje su u konsolidaciji me usobno prebijene) i konsolidacijske razlike. Uz prethodno navedeno revizor je du`an provjeriti pravilnost, to~nost i potpunost posebnih financijskih izvje{}a, ocijeniti jesu li sastavljeni u skladu s va`e}im propisima te jesu li u skladu s temeljnim financijskim izvje{}ima. Ostale informacije odnose se na procjenu organizacijskog aspekta poslovnih funkcija banke i nadre ene banke u grupi banaka koju obavlja ovla{teni revizor. Ovla{teni revizor procjenjuje op}e akte koji reguliraju poslovne funkcije banke, odnosno grupe banaka i daje mi{ljenje o kvaliteti op}ih akata i njihovoj primjeni. Odluka stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama, a primjenjuje se prvi put za financijska izvje{}a za 23. godinu. 1 Dono{enje te odluke uzrokovano je isklju~ivo formalnim uskla ivanjem propisa s odredbama novog zakona o bankama, zbog ~ega je izmijenjena samo preambula Odluke, dok je sadr`aj ostao nepromijenjen u usporedbi s prethodnom odlukom. Na kraju potrebno je napomenuti da su osim navedenih odluka, za koje su u pripremi i odgovaraju}e upute za njihovu primjenu, objavljene i Odluka o obavljanju nadzora nad poslovanjem banaka, Odluka o uvjetima i postupku za osnivanje i rad predstavni{tva strane banke u Republici Hrvatskoj, Odluka o za{titi tr`i{nog natjecanja unutar bankarskog sektora i Odluka o iskazivanju efektivne kamatne stope na kredite i depozite 1, a u pripremi je i dono{enje Odluke o kontnom planu za banke. Zagreb, 1. lipnja

14 POKAZATELJI POSLOVANJA 2. Pokazatelji poslovanja bankovnih institucija Podaci o poslovanju banaka i {tedionica na kraju 22. godine koje objavljujemo u ovom broju Biltena o bankama temelje se na nekonsolidiranim revidiranim financijskim izvje{}ima koja su banke i {tedionice dostavile Hrvatskoj narodnoj banci Banke Krajem 22. godine broj banaka koje posluju u Republici Hrvatskoj pove}ao se za tri u odnosu prema kraju 21. godine, te je krajem pro{le godine poslovalo 46 banaka (Slika 1.). To je rezultat ulaska sedam novih banaka u bankovni sustav koje su prije poslovale kao {tedionice, da bi tijekom 22. godine bile registrirane za rad kao banke 1, te izlaska iz sustava triju banaka, od kojih je jedna tijekom 22. godine prenijela svoje poslovanje na drugu banku 2, a dvije su banke pripojene tre}oj, koja od tada posluje pod novim imenom 3. SLIKA 1. Broj banaka, na kraju razdoblja U stranom vlasništvu U doma}em vlasništvu Struktura bankarskog sektora u Republici Hrvatskoj 1 Banka Brod d.d., Banka Kovanica d.d., Banka Sonic d.d., Kri`eva~ka banka d.d., Splitsko-dalmatinska banka d.d. i Zagorska banka d.d. I Prva obrtni~ka banka d.d. dobila je tijekom 22. godine odobrenje za rad kao banka, ali se ubrzo pripojila Hypobanci d.d., s kojom je nastavila poslovati pod imenom Primus banka d.d., stoga njezin ulazak u bankovni sustav nije zabilje`en na kraju 22. godine. 2 Bayerische Hypo und Vereinsbank AG, Glavna podru`nica Zagreb prenijela je svoje poslovanje na HVB Bank Croatia d.d. 3 Istarska banka d.d. i Sisa~ka banka d.d. pripojene su Dalmatinskoj banci d.d., koja otada posluje pod imenom Nova banka d.d. S obzirom na strukturu vlasni{tva banke u Republici Hrvatskoj podijeljene su na doma}e i strane. Banka se uvr{tava me u doma}e ako je u ve}inskom vlasni{tvu doma}ih fizi~kih i pravnih osoba. Jednako pravilo vrijedi pri uvr{tavanju neke banke me u banke u prete`no stranom vlasni{tvu. Ukupan broj banaka dobije se kao zbroj broja banaka u doma}em i broja banaka u stranom vlasni{tvu. Izvor podataka o broju banaka je statistika HNB-a. Broj banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu izjedna~io se s brojem banaka u ve}inskom doma}em vlasni{tvu, ~emu je pridonio ulazak biv{ih {tedionica u bankovni sustav. Na kraju 22. godine broj banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu smanjen je sa 24 na 23, a broj banaka u ve}inskom doma}em vlasni{tvu pove}an je sa 19 na 23 u odnosu prema kraju 21. godine. Udio aktive banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu u ukupnoj aktivi sustava pove}an je sa 89,3 posto krajem 21. godine na 9,2 posto krajem 22. godine unato~ smanjenju broja banaka u ve}inskom stranom vlasni{tvu. Time je nastavljen rast udjela aktive stranih banaka u ukupnoj ak- 15

15 BILTEN O BANKAMA tivi svih banaka (6,7 posto krajem godine, 39,9 posto krajem godine i 84,1 posto krajem 2. godine). Kako bi ih bilo lak{e uspore ivati, banke su podijeljene u ~etiri grupe prema veli~ini aktive. Banke s aktivom ve}om od 5 milijardi kuna ~ine I. grupu, II. grupu ~ine banke s aktivom izme u 1 milijarde i 5 milijardi kuna, III. grupu banke s aktivom izme u 5 milijuna i 1 milijarde kuna, a IV. grupu banke s aktivom manjom od 5 milijuna kuna (Tablica 1.). U skladu s odabranim kriterijem veli~inom aktive u tablici su prikazani parametri za razvrstavanje banaka u pojedine grupe. Izvori podataka o veli~ini (iznosu) aktive jesu izvje{}a banaka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21). TABLICA 1. Grupe banaka usporedivih zna~ajki, na kraju razdoblja, u tisu}ama kuna Grupa Kriterij za uvr{tavanje XII XII. 2. XII. 21. XII. 22. I. Aktiva (A)> II. 1..<A< III. 5.<A< IV. A< Vidi pod 3. 5 Vidi pod 1. Tijekom 22. godine do{lo je do brojnih promjena u sastavu grupa banaka. Krajem 22. godine u I. su grupi bile tri banke vi{e, u II. grupi dvije banke manje, u IV. grupi dvije banke vi{e nego na kraju prethodne godine, dok je u III. grupi broj banaka ostao nepromijenjen. U I. grupu banaka u{le su Hrvatska po{tanska banka d.d., Nova banka d.d. 4 i Erste & Steiermärkische Bank d.d.. U II. grupu banaka u{le su Dresdner Bank Croatia d.d. i Podravska banka d.d., a u III. grupu banaka Privredna banka Laguna banka d.d., Po`e{ka banka d.d. i Partner banka d.d. U IV. grupu banaka u{lo je {est biv{ih {tedionica 5. Popis banaka po grupama usporedivih zna~ajki nalazi se u Prilogu Teritorijalna ra{irenost poslovne mre`e banaka i koncentracija bankovnog sustava 6 Podru`nicom ovdje smatramo organizacijski dio banke koji nije pravna osoba (definirano ~lankom 7. Zakona o trgova~kim dru{tvima). Tijekom 22. godine pove}ao se broj podru`nica i poslovnica banaka 6 za 8,8 posto. Tako krajem 22. godine u bankovnom sustavu posluje 956 podru`nica i poslovnica (Tablica 2.), {to je pove}anje za 77 podru`nica i poslovnica u usporedbi s krajem 21. godine. U navedenom razdoblju otvorile su se 12 nove poslovne jedinice, uz istodobno zatvaranje njih 25. Od 12 nove poslovne jedinice 65,7 posto odnosi se na nove poslovne jedinice u IV. grupi banaka, pri ~emu valja naglasiti da se 58,8 posto ukupnog pove}anja odnosi na biv{e {tedionice koje su tijekom 22. godine u{le u IV. grupu banaka. U istom je razdoblju kod I. grupe banaka broj poslovnih jedinica pove}an za 23,5 posto, kod II. grupe za 4,9 posto, dok se 5,9 posto pove}anja odnosi na III. grupu banaka. Od zatvorenih 25 poslovnih jedinica 64, posto odnosi se na II. grupu banka, pri ~emu ~ak 48, posto ukupnog smanjenja otpada na jednu banku iz II. grupe. Slijede prema udjelu u smanjenju broja poslovnih jedinica I. grupa (24, posto), III. grupa (4, posto) te IV. grupa (8 posto). Najve}a koncentracija poslovnih jedinica (Slika 2.) zabilje`ena je u Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu (19,7 posto), a slijede Splitsko-dalmatinska `upanija (12,9 posto), Primorsko-goranska `upanija (11,3 posto) te Istarska `upanija (1,8 posto). S druge strane, banke imaju najmanje poslovnih jedinica u Li~ko-senjskoj `upaniji (1,5 posto), Vukovarsko-srijemskoj `upaniji (1,6 posto) te Viroviti~ko-podravskoj `upaniji (1,7 posto). U odnosu prema kraju 21. godine koncentracija se smanjila u polovici `upanija, u devet `upanija se pove}ala, a u jednoj je ostala ista. U ve}ini banaka tijekom 22. godine pove}an je broj podru`nica i poslovnica banaka. Promatramo li relativne promjene (Slika 3.), najve}e pove}anje broja poslovnih jedinica u odnosu prema stanju krajem 21. godi- 16

16 POKAZATELJI POSLOVANJA TABLICA 2. Teritorijalna ra{irenost podru`nica i poslovnica banaka, na kraju XII XII. 2. XII. 21. XII. 22. Zagreba~ka i Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisa~ko-moslava~ka Karlova~ka Vara`dinska Koprivni~ko-kri`eva~ka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Li~ko-senjska Viroviti~ko-podravska Po`e{ko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osje~ko-baranjska [ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrova~ko-neretvanska Me imurska Ukupno Ukupan broj poslovnica i podru`nica svih banaka u Republici Hrvatskoj razvrstan je po `upanijama. Podaci za Grad Zagreb uvr{teni su me u podatke za Zagreba~ku `upaniju. Izvori podataka su banke. SLIKA 2. Geografska koncentracija podru`nica i poslovnica banaka na dan 31. prosinca 22., po `upanijama Pazin Krapina Vara`din Zagreb Karlovac Rijeka ^akovec Koprivnica Virovitica Bjelovar Osijek Sisak Po`ega Vukovar Sl. Brod Koncentracija podru`nica i poslovnica banaka po `upanijama prikazana je krugovima koji su razmje{teni po sjedi{tima pojedinih `upanija. Najve}i krug prikazuje najve}u koncentraciju podru`nica i poslovnica banaka u odnosu prema drugim `upanijama, a ostali su krugovi svojom veli~inom proporcionalni najve}em krugu. Npr. u Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu najve}i je broj podru`nica i poslovnica banaka te je on prikazan najve}im krugom (1 posto), a u odnosu prema njoj u Istarskoj `upaniji posluje upola manji broj podru`nica i poslovnica banaka pa je koncentracija u toj `upaniji prikazana upola manjim krugom (5 posto) itd. Izvori podataka su banke. Gospi} Zadar [ibenik Split Dubrovnik ne ostvareno je na kraju 22. godine u Li~ko-senjskoj `upaniji (4, posto), Sisa~ko-moslava~koj `upaniji (38,9 posto), Vara`dinskoj `upaniji (26,1 posto), Po`e{ko-slavonskoj `upaniji (25, posto), Krapinsko-zagorskoj `upaniji (21,1 posto) te Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu (16, posto). S druge strane, u usporedbi s krajem 21. godine najve}e apsolutno pove}anje broja poslovnih jedinica zabilje`eno je krajem 22. godine u Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu (26), zatim u Splitsko-dalmatinskoj `upaniji (12), Sisa~ko-moslava~koj `upaniji (7) i u Vara`dinskoj `upaniji (6). U tri `upanije do{lo je do smanjenja broja poslovnih jedinica: za tri je- 17

17 BILTEN O BANKAMA dinice u Zadarskoj `upaniji te za po jednu jedinicu u Vukovarsko-srijemskoj i Me imurskoj `upaniji. U ~etiri `upanije broj poslovnica banaka nije se promijenio (u Viroviti~ko-podravskoj `upaniji, Osje~ko-baranjskoj `upaniji, [ibensko-kninskoj `upaniji i u Dubrova~koj `upaniji), ali se promijenio sastav banaka koje su svojim poslovnim jedinicama bile zastupljene u tim `upanijama. U svim ostalim `upanijama zabilje`en je porast broja poslovnica i podru`nica na kraju 22. godine u odnosu prema kraju 21. godine. Relativna promjena broja podru`nica i poslovnica banaka po `upanijama prikazana je trokutima koji su razmje{teni po sjedi{tima pojedinih `upanija. Najve}i trokut prikazuje najve}u relativnu promjenu broja podru`nica i poslovnica banaka u odnosu prema drugim `upanijama, a ostali su trokuti svojom veli~inom proporcionalni najve}em trokutu. Npr. u Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu do{lo je do najve}e relativne promjene broja podru`nica i poslovnica banaka te je ona prikazana najve}im trokutom (1 posto), a u odnosu prema njoj u Istarskoj `upaniji do{lo je do upola manje relativne promjene broja podru`nica i poslovnica banaka pa se relativna promjena u toj `upaniji prikazuje upola manjim trokutom (5 posto) itd. Podcrtana imena sjedi{ta `upanija i zatamnjeni trokuti ozna~avaju `upanije u kojima je u promatranom razdoblju do{lo do relativnog smanjenja broja podru`nica i poslovnica. Izvori podataka su banke. SLIKA 3. Relativna promjena broja podru`nica i poslovnica tijekom 22., po `upanijama Vara`din ^akovec Krapina Koprivnica Zagreb Bjelovar Karlovac Vukovar Pazin Rijeka Po`ega Sisak Sl. Brod Gospi} Zadar Split Krajem 22. godine banke su imale svoje podru`nice i poslovnice u prosje~no pet `upanija. To~nije, sedam je banaka imalo podru`nice i poslovnice u vi{e od devet `upanija, dvanaest banaka u pet do devet `upanija, a ~etrnaest banaka u dvije do ~etiri `upanije. Devet banaka imalo je podru`nice i poslovnice u samo jednoj `upaniji, dok ~etiri banke nisu imale ni poslovnica ni podru`nica izvan svoga sjedi{ta. U skladu s obujmom svojeg poslovanja najve}i broj podru`nica i poslovnica (Slika 4.) imale su krajem 22. godine banke iz I. grupe (568 jedinica), a slijedile su banke iz II. grupe (223 jedinice), IV. grupe (15 jedini- U navedenom prikazu broj poslovnica i podru`nica pojedine grupe banaka dobiven je tako da su zbrojeni brojevi podru`nica i poslovnica svih banaka koje se ubrajaju u tu grupu. Izvori podataka su banke. SLIKA 4. Broj podru`nica i poslovnica te bankomata po grupama banaka na dan 31. prosinca Podru`nice i poslovnice Bankomati I. grupa II. grupa III. grupa IV. grupa Ukupno 18

18 POKAZATELJI POSLOVANJA ca) i, na kraju, III. grupe banaka (6 jedinica). Najvi{e bankomata u vlasni{tvu banke imale su ~lanice I. grupe banaka (165 jedinica), ~iji su bankomati na kraju 22. godine ~inili 8, posto ukupnog broja bankomata svih banaka. Slijedila je po broju bankomata koje posjeduju njezine ~lanice II. grupa banaka (2 jedinica), zatim III. grupa (49 jedinica) i, na kraju, IV. grupa banaka (16 jedinica). Mre`a bankomata pove}ala se krajem 22. godine u odnosu prema kraju 21. godine za ~ak 33,1 posto, odnosno za 331 jedinicu (Tablica 3.). Ukupan broj novoinstaliranih bankomata je 334, dok su samo tri bankomata stavljena trajno izvan funkcije. Od 46 banaka njih 25 uop}e ne posjeduje bankomate. Ostalih 2 banaka pove}alo je u promatranom razdoblju broj bankomata, a samo jedna banka smanjila je broj bankomata. Najve}i postotak bankomata instaliranih tijekom 22. godine u posjedu je banaka iz I. grupe (75,1 posto), zatim banaka iz II. grupe (15,3 posto), pa III. grupe (6,9 posto) i, na kraju, banaka iz IV. grupe (2,7 posto). Broj instaliranih bankomata pove}an je u svim `upanijama, osim u Viroviti~ko-podravskoj `upaniji, s tim da je u njoj do{lo do promjene banaka ~iji su bankomati zastupljeni na tom podru~ju. Najve}i je porast broja bankomata u Zagreba~koj `upaniji i Gradu Zagrebu (za 87 jedinica), Splitsko-dalmatinskoj `upaniji (za 4 jedinica), Vara`dinskoj `upaniji (za 31 jedinicu), te Primorsko-goranskoj (za 29 jedinica) i Istarskoj `upaniji (za 27 jedinica). Najve}i relativan porast broja bankomata zabilje`en je u Vara`dinskoj `upaniji (1, posto), [ibensko-kninskoj `upaniji (94,4 posto), Li~ko-senjskoj `upaniji (88,9 posto) i u Vukovarsko-srijemskoj `upaniji (72,7 posto). TABLICA 3. Teritorijalna ra{irenost bankomata, na kraju XII XII. 2. XII. 21. XII. 22. Zagreba~ka i Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisa~ko-moslava~ka Karlova~ka Vara`dinska Koprivni~ko-kri`eva~ka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Li~ko-senjska Viroviti~ko-podravska Po`e{ko-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osje~ko-baranjska [ibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrova~ko-neretvanska Me imurska Ukupno Ukupan broj instaliranih bankomata svih banaka u Republici Hrvatskoj razvrstan je po `upanijama. Podaci za Grad Zagreb uvr{teni su me u podatke za Zagreba~ku `upaniju. Izvori podataka su banke. Tijekom 22. godine do{lo je do smanjenja koncentracije udjela aktive / depozita najve}ih banaka u ukupnoj aktivi / ukupnim depozitima) (Slika 5.). U odnosu prema kraju 21. godine udio aktive dviju najve}ih banaka u ukupnoj aktivi svih banaka smanjio se za 2,2 postotna boda, {to je rezultat sporijeg rasta aktive tih banaka od rasta aktive sustava (11,7 posto u odnosu prema 17,3 posto). I rast depozita dviju najve}ih banaka bio je sporiji (12,8 posto) od rasta ukupnih depozita svih banaka (18,9 posto) te se njihov udio u ukupnim depozitima smanjio sa 48,8 posto na 46,3 posto. 19

19 BILTEN O BANKAMA Kriteriji odabira dviju najve}ih banaka, odnosno sljede}ih triju banaka u sustavu jest veli~ina njihove aktive. Udio aktive dviju najve}ih banaka (sljede}ih triju banaka) u ukupnoj aktivi ra~una se kao omjer zbroja aktiva dviju najve}ih banaka (sljede}ih triju banaka) i ukupne aktive svih banaka, a izra`ava se u postocima. Na jednak je na~in napravljen izra~un udjela depozita tih banaka u ukupnim depozitima bankovnog sustava. Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a banaka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21), dok su izvor podataka za ukupne depozite izvje{}a banaka na obrascu BS/DEP (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21). SLIKA 5. Udio aktive / depozita najve}ih banaka u ukupnoj aktivi / ukupnim depozitima banaka % Sljede}e 3 najve}e banke po depozitima (lijevo) Sljede}e 3 najve}e banke po aktivi (lijevo) 2 najve}e banke po depozitima (desno) 2 najve}e banke po aktivi (desno) % /12/99. 31/3/. 3/6/. 3/9/. 31/12/. 31/3/1. 3/6/1. 3/9/1. 31/12/1. 31/3/2. 3/6/2. 3/9/2. 31/12/2. 7 Tre}a, ~etvrta i peta banka u sustavu prema veli~ini aktive Sljede}e tri najve}e banke 7 ostvarile su neznatno ve}i rast aktive od rasta aktive sustava (19,1 u odnosu prema 17,3 posto) te su stoga malo pove}ale i udio svoje aktive u ukupnoj aktivi sustava: sa 2,2 posto na 2,5 posto. Me utim, isto kao i kod dvije najve}e banke, i depoziti sljede}ih triju banaka rasli su sporije (17,6 posto) nego {to su rasli ukupni depoziti svih banaka (18,9 posto) te se njihov udio u ukupnim depozitima smanjio za,2 postotna boda. Herfindahlov indeks koncentracije aktive za svaku banku ra~una se prema sljede}oj formuli: 2 aktiva banke ukupna aktiva svih banaka 1 SLIKA 6. Herfindahlov indeks (sve banke) Primljeni depoziti Na isti su na~in izra~unati indeksi koncentracije danih kredita i primljenih depozita. Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a banaka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21) Aktiva Dani krediti Koncentracija aktive i primljenih depozita nastavila je svoj pad i u 22. godini, dok se koncentracija danih kredita po~ela pove}avati (Slika 6.). U odnosu prema kraju 21. vrijednost Herfindahlova indeksa za koncentraciju aktive smanjila se za 78 jedinica i iznosi 1237 jedinica. Time se nastavio trend smanjivanja koncentracije aktive u sustavu zapo~et 2. godine. Isti trend ima i indeks koncentracije primljenih depozita, koji krajem 22. godine iznosi 133 jedinica, {to je u odnosu prema kraju 21. godine smanjenje za 121 jedinicu. Za razliku od navedenih pokazatelja, koncentracija danih kredita od kraja 21. godine nema isti trend kao koncentracija aktive i primljenih depozita, ve} pove}anje Herfindahlova indeksa za 5 jedinica u usporedbi s krajem 21. godine upu}uje na pove}anje koncentracije danih kredita u sustavu, koja na kraju 22. godine iznosi 1118 jedinica. 2

20 POKAZATELJI POSLOVANJA U 22. godini ukupna aktiva banaka pove}ala se za 17,3 posto (Tablica 4.). Na dan 31. prosinca 22. ukupna aktiva svih banaka iznosila je 174,1 milijardu kuna, {to je pove}anje za 25,7 milijardi kuna u odnosu prema kraju 21. godine Bilanca banaka Najve}i porast tijekom 22. godine ostvarili su trgova~ki portfelj vrijednosnih papira (75,3 posto), krediti financijskim institucijama (45,8 posto) te krediti ostalim komitentima (4, posto). To su ujedno one stavke aktive koje su, uz stavku posebnih rezervi za neidentificirane gubitke, jedine pove}ale svoj udio u ukupnoj aktivi svih banaka, dok se udio svih ostalih stavki aktive na kraju 22. smanjio u odnosu prema kraju 21. godine. Najve}e smanjenje razine u istom su razdoblju ostvarili gotovina kod HNB-a (71,4 posto), preuzeta imovina (16, posto) te depoziti kod bankovnih institucija (15,7 posto). Tako najve}i udio u ukupnoj aktivi svih banaka imaju na kraju 22. godine krediti ostalim komitentima (51,8 posto), gotovina i depoziti kod HNB-a (12,3 posto) te depoziti kod bankovnih institucija (11,6 posto). TABLICA 4. Struktura aktive banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII XII. 2. XII. 21. XII. 22. Iznos Udio Iznos Udio Promjena Iznos Udio Promjena Iznos Udio Promjena 1. Gotovina i depoziti kod HNB-a 9.733,5 1, ,3 1,3 18, ,3 15, 93, ,9 12,3 3, Gotovina 1.245,9 1,3 1.56,3 1,3 2, ,5 5,3 419, ,9 1,3 71, Depoziti 8.487,6 9, ,1 8,9 17, ,9 9,7 44, , 11, 33,2 2. Depoziti kod bankovnih institucija 1.312,5 11, ,3 15,8 71,6 23.9,1 16,1 35, ,2 11,6 15,7 3. Trezorski zapisi MF-a i blagajni~ki zapisi HNB-a 3.139,5 3,4 6.59, 5,4 93, 9.687,2 6,5 59, ,7 5,8 4,4 4. Trgova~ki portfelj vrijednosnih papira 1.67,8 1, ,4 2,2 13, ,6 3,2 94,8 8.48,9 4,8 75,3 5. Krediti financijskim institucijama 1.246,2 1,3 1.85,6 1, 12, ,6 1, 36, ,8 1,2 45,8 6. Krediti ostalim komitentima ,5 48,5 5.13,7 44,8 1, ,5 43,4 28, ,1 51,8 4, 7. Investicijski portfelj vrijednosnih papira ,1 16, ,5 12,7 8, ,3 8,6 1, ,7 7,3,4 trgova~ka dru{tva 1.768,6 1, , 2,2 36, ,8 1,5 8, ,2 1,4 11,3 9. Preuzeta imovina 447,2,5 614,5,5 37,4 446,8,3 27,3 375,4,2 16, 1. Materijalna imovina i softver (minus amortizacija) 3.164,6 3, ,5 2,9 2,8 3.51,2 2,4 7, ,4 2,2 7,3 11. Kamate, naknade i ostala imovina 2.518,1 2, ,2 2,8 25, ,5 2,9 34,8 4.42,3 2,3 5,4 neidentificirane gubitke 743,6,8 699,4,6 6, 1.195,7,8 71, 1.519,4,9 27,1 Ukupno ,9 1, ,7 1, 19, ,3 1, 32, ,2 1, 17,3 I u 22. godini nastavio se rast udjela aktive I. grupe banaka, odnosno pad udjela aktive drugih grupa banaka u ukupnoj aktivi svih banaka (Slika 7.). Ta su kretanja posljedica kontinuiranog rasta aktive svih banaka iz sustava kao i kontinuirane konsolidacije i okrupnjavanja bankovnog sustava. Na temelju podataka iz Statisti~kog izvje{}a za banke (NN, br. 57/1999. i 3/21 obrazac BS) te izvedenoga istovrsnog agregiranog izvje{}a na razini bankovnog sustava krajem promatranog razdoblja izra~unat je udio svake pojedine bilan~ne stavke aktive u ukupnoj aktivi sustava. Promjena stanja je postotna promjena u usporedbi sa stanjem krajem prethodnog razdoblja. Tako je krajem 22. godine udio aktive I. grupe banaka ~inio 79,7 posto ukupne aktive svih banaka, te se u odnosu prema kraju 21. godine pove}ao za ~ak 8,9 postotnih bodova, najvi{e pod utjecajem ulaska triju novih banaka u ovu grupu. Valja naglasiti da je broj institucija uklju~enih u I. grupu banaka na kraju 22. godine bio najve}i u posljednje ~etiri godine te da je u odnosu prema kraju godine u toj grupi ~ak 5 banaka vi{e. Druga grupa banaka smanjila je u promatranom razdoblju svoj udio u ukupnoj aktivi za ~ak 7,9 postotnih bodova zbog izlaska ~etiriju banaka te ulaska dviju banaka u ovu grupu. Na kraju 22. godine aktiva 12 institucija te grupe ~inila je 15,2 posto ukupne aktive svih banaka. 21

21 BILTEN O BANKAMA Udio aktive svake navedene grupe banaka u aktivi cijelog sustava ra~una se tako da se zbroji ukupna aktiva svih banaka u grupi i podijeli s ukupnom aktivom cijelog sustava. Udjeli su izra`eni u postocima. Izvori podataka o iznosu aktive jesu izvje{}a banaka na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21). SLIKA 7. Udjeli aktive pojedinih grupa banaka u ukupnoj aktivi % I. grupa II. grupa III. grupa IV. grupa /12/99. 31/12/. 31/12/1. 31/12/2. 8 Vidi pod 1. Primijenjeno je isto na~elo kao i kod Tablice 4., tj. na temelju podataka iz izvje{}a na obrascu BS (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21) te izvedenoga istovrsnog agregiranog izvje{}a na razini bankovnog sustava krajem promatranog razdoblja izra~unat je udio svake bilan~ne stavke pasive u ukupnoj pasivi sustava. Promjena stanja je postotna promjena u usporedbi sa stanjem krajem prethodnog razdoblja. Stavka Dobit ili gubitak teku}e godine izdvojena je iz stavke Kapital i prikazana zasebno. Kod III. i IV. grupe banaka do{lo je do neznatnog smanjenja udjela njihovih aktiva u ukupnoj aktivi svih banaka (za,6 postotnih bodova, odnosno za,4 postotnih bodova) te su se ti udjeli krajem 22. godine gotovo izjedna~ili i iznosili su 2,7 posto, odnosno 2,5 posto ukupne aktive svih banaka, iako III. grupu banaka ~ini 7 institucija, a IV. grupu 18 institucija. Broj banaka u III. grupi nije se promijenio krajem 22. godine u odnosu prema kraju 21. godine, ali je rije~ o razli~itim institucijama jer su tri banke u{le u tu grupu, a tri iza{le iz nje. S druge su strane iz IV. grupe iza{le ~etiri banke, ali je u nju u{lo {est novih banaka, biv{ih {tedionica 8. Na kraju 22. godine u ukupnoj pasivi svih banaka najve}i udio imaju ukupni depoziti (71,5 posto), zatim ostali krediti (11,2 posto) i kapital (8,4 posto), kamate, naknade i ostale obveze (3,8 posto) te krediti od financijskih institucija (2,3 posto) (Tablica 5.). U usporedbi s krajem 22. godine svoj udio u ukupnoj pasivi od navedenih su stavki pove}ali depoziti (za,9 postotnih bodova) i ostali krediti (za,4 postotna boda), i to zahvaljuju}i porastu njihove razine u promatranom razdoblju od 18,9 posto, odnosno 22,2 TABLICA 5. Struktura pasive banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII XII. 2. XII. 21. XII. 22. Iznos Udio Iznos Udio Promjena Iznos Udio Promjena Iznos Udio Promjena 1. Krediti od financijskih institucija 5.282,3 5,6 3.51,9 3,1 33, ,1 2,4 3,4 4.84,6 2,3 12, Kratkoro~ni krediti 2.88,7 2,2 1.13,8 1, 45,9 595,7,4 47, ,4,7 98, Dugoro~ni krediti 3.193,7 3,4 2.38,1 2,1 25,5 3.33,3 2, 27,4 2.9,2 1,7 4,4 2. Depoziti , 6, ,4 65, 27, ,2 7,5 44, ,8 71,5 18, Depoziti na `irora~unima i teku}im ra~unima 9.216,9 9, , 11,3 36, ,6 11,1 31, ,3 13,4 4, [tedni depoziti , 14, ,3 15,8 29, ,9 17,8 49, , 13,8 9, Oro~eni depoziti 34.12,1 36, ,1 37,9 24, ,6 41,6 45, ,6 44,3 25, 3. Ostali krediti 15.7,5 16, , 14,6 8, ,7 1,7 2, ,6 11,2 22, Kratkoro~ni krediti 1.652,8 1,8 53,3,4 69,6 594,,4 18, 4.451,2 2,6 649, Dugoro~ni krediti ,7 14, ,7 14,2 18, ,7 1,3 3, 15.41,4 8,6 2, 4. Izdani du`ni~ki,,,, 19,4, 24,7, 27, Kratkoro~ni izdani du`ni~ki,,,,,, 5,2, 4.2. Dugoro~ni izdani du`ni~ki,,,, 19,4, 19,6, 1, 5. Dopunski kapital 343,1,4 52,3,5 51, ,8 1,8 41,4 2.91,2 1,7 9, Izdani podre eni instrumenti 15,5,1 282,9,3 168,8 339,4,2 2, 641,3,4 88, Izdani hibridni instrumenti 237,5,3 237,4,2, 2.316,4 1,6 875, ,9 1,3 2,1 6. Kamate, naknade i ostale obveze 4.849,2 5, ,5 4,9 12, , 5,2 42, ,4 3,8 14,6 7. Dobit/gubitak teku}e godine 466,4, ,2 1, 14,8 57,,4 49, ,5 1,1 237,8 8. Kapital (bez dobiti ili gubitka teku}e godine) 1.577,3 11, ,5 1,9 15, ,3 8,8 7, ,3 8,4 11,1 Ukupno ,9 1, ,7 1, 19, ,3 1, 32, ,2 1, 17,3 22

22 POKAZATELJI POSLOVANJA posto. Sve ostale navedene stavke smanjile su svoje udjele u ukupnoj pasivi, iako se razina kapitala pove}ala za 11,1 posto, a razina kredita od financijskih institucija za 12,6 posto. Treba spomenuti i da je u strukturi depozita do{lo do smanjenja udjela {tednih depozita (za 4, postotna boda), a u korist pove}anja udjela depozita na ra~unima za namirenje i teku}im ra~unima (za 2,2 postotna boda) i oro~enih depozita (za 2,7 postotnih bodova). Najve}i porast ostvarila je stavka dobiti teku}e godine 9, koja se u odnosu prema kraju 21. godine pove}ala za 237,8 posto, pri ~emu valja naglasiti da je na relativno pove}anje dobiti teku}e godine najvi{e utjecala njezina ni`a razina na kraju 21. godine zbog gubitka Rije~ke banke. Ako bismo iz izra~una izostavili Rije~ku banku, dobit teku}e godine svih banaka uklju~enih u bilancu bila bi na kraju 22. za 48,6 posto ve}a u odnosu prema kraju 21. godine. Prema veli~ini porasta slijede izdani du`ni~ki vrijednosni papiri sa 27,6%-tnim pove}anjem, gdje valja istaknuti da se u pasivi banaka prvi put pojavljuju kratkoro~ni izdani du`ni~ki vrijednosti papiri (5,2 milijuna kuna). Uz ve} spomenuta pove}anja razine depozita, ostalih kredita, kredita od financijskih institucija i kapitala, potrebno je spomenuti i rast razine dopunskog kapitala u promatranom razdoblju od 9,6 posto, kod kojeg su izdani podre eni instrumenti narasli za ~ak 89, posto. Jedina stavka pasive koja je na kraju 22. godine u odnosu prema kraju 21. godine ostvarila pad razine jest stavka kamate, naknade i ostale obveze (14,6 posto). 9 Iznos dobiti teku}e godine prikazan u bilanci stanja te u ra~unu dobiti i gubitka razlikuje se za iznos dobiti koji je banka na kraju godine odlu~ila raspodijeliti dioni~arima. Udio deviznih depozita u ukupnim depozitima svih banaka kontinuirano se smanjivao tijekom svih tromjese~ja 22. godine, da bi krajem iste godine iznosio 7,6 posto ukupnih depozita, {to je pad od 4,3 postotna boda u odnosu prema kraju 21. godine (Slika 8.). Najve}i udio deviznih depozita u ukupnim depozitima doti~ne grupe banaka ostvarile su banke iz II. grupe (73,7 posto), slijede banke iz I. grupe (7,6 posto) i IV. grupe (63,3 posto), dok su najmanji udio deviznih depozita u ukupnim depozitima imale banke iz III. grupe banaka (6,7 posto). Trend zabilje`en na razini svih banaka, a rije~ je o smanjivanju udjela deviznih depozita u ukupnim depozitima tijekom svih tromjese~ja 22. godine, mo`e se uo~iti i kod I. i III. grupe banaka. Udio deviznih depozita u ukupnim depozitima smanjen je na kraju 22. godine u usporedbi s krajem 21. godine kod I. grupe banaka za 6,6 postotnih bodova, odnosno za 7,4 postotna boda kod III. grupe banaka. Suprotno tome, banke iz IV. grupe su tijekom 22. godine stalno ostvarivale pove}anje udjela deviznih depozita u ukupnim depozitima u odnosu prema kraju 21. godine te se navedeni omjer kod te grupe pove}ao za 4,2 postotna boda. Do pove}anja udjela deviznih depozita u ukupnim depozitima krajem SLIKA 8. Udjeli deviznih depozita pojedinih grupa banaka u ukupnim depozitima 85 % I. grupa UKUPNO II. grupa Udio deviznih depozita svake grupe banaka u ukupnim depozitima sustava ra~una se tako da se najprije zbroje devizni depoziti u odre enom tromjese~ju svih banaka koje se ubrajaju u odre enu grupu, a nakon toga se zbroje ukupni depoziti. Tako dobivene sume me usobno se podijele i pomno`e sa 1. Izvori podataka o deviznim depozitima i ukupnim depozitima jesu izvje{}a banaka na obrascu BS/DEP (Statisti~ko izvje{}e za banke NN, br. 57/1999. i 3/21) III. grupa IV. grupa 31/12/99. 31/3/. 3/6/. 3/9/. 31/12/. 31/3/1. 3/6/1. 3/9/1. 31/12/1. 31/3/2. 3/6/2. 3/9/2. 31/12/2. 23