FINANCIJSKA INDUSTRIJA

Átírás

1 PRIVREDNI VJESNIK POSEBNO I Z D A N J E FINANCIJSKA INDUSTRIJA BANKARSTVO Ukupni krediti i dalje u padu, no donijela naznake oporavka OSIGURANJE Pozitivni trendovi tržišta osiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina LXV, broj prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Financijski sektor i lani poslovao u postkriznom kontekstu

2

3 SADRŽAJ 3 Sadržaj: IMPRESSUM Priredili: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije i ekonomske analize HGK Prikupljanje podataka: Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava tijekom svibnja i lipnja godine Lektura: Sandra Baksa PV grafika: Stanislav Bohaček grafika@privredni.hr Marketing i prodaja: Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr Poslovna asistentica: Bruna Ivić Bajamić Tel: , Faks: redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb Direktorica: Martina Sokač Saraga Tisak: Slobodna Dalmacija d.d UVOD Financijska industrija u godini: Zaustavljen negativni trend 4-7 Kako do iskoraka?: Važno je krenuti naprijed 8-9 SEPA aktualnosti: Najava novih trendova u platnom prometu instant plaćanja BANKARSTVO U Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima 13 Rang-ljestvica hrvatskih banaka za godinu Bankovni sustav u 2017.: Ukupni krediti i dalje u padu Bankarstvo u 2017.: Prvi mjeseci donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima Bankarske ljestvice za Konsolidirane bilance 30 Uspjesi banaka po raznim pokazateljima Depoziti u 2017.: I opet uzlazno 51 Krediti u 2017.: Pad kreditiranja Štednja u 2017.: U laganom padu, ali ipak Kartično poslovanje: Broj kartica raste Anketa Tko je tko u hrvatskom bankarstvu Stambene štedionice u 2017.: Malo, pomalo do stana 74 Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama OSIGURANJA U Rang-ljestvica osiguranja za godinu 77 Osiguranja: Očekivani rast bruto premije Hrvatsko tržište osiguranja: Pozitivni trendovi tržišta osiguranja Uspjesi osiguravatelja po raznim pokazateljima Anketa 94 Tko je tko u hrvatskom osiguranju LEASING U Rang-ljestvica leasinga za godinu 99 Uspjesi leasing društava po raznim pokazateljima Leasing 2017.: Rast gospodarstva donio pozitivu Vladimir Kristijan: Nastavak oporavka leasing tržišta Tko je tko u hrvatskom leasingu FONDOVI U Broj investicijskih fondova u godini 111 Tržišta kapitala i investicijski fondovi u godini: Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih Fondovska industrija u 2017.: Sazrijevanje tržišta Mirovinski fondovi u godini: Prinosi manji nego u Anketa Tko je tko u hrvatskim fondovima

4 4 UVOD FINANCIJSKA INDUSTRIJA U GODINI Zaustavljen negativni trend U imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava Najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto Dubravka Zubak, viša stručna savjetnica Sektor za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore F inancijska industrija (definirana kao područje K Nacionalne klasifikacije djelatnosti) u godini proizvela je 18,7 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti što je bilo 6,2 posto ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Time je ova industrija pridonijela nešto manje hrvatskome BDV-u nego prethodne godine (za 0,1 postotni bod), a ujedno i najmanje od godine. Zapravo se sada njen udio u BDV-u, odnosno njen doprinos stvaranju ukupne dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, polako vraća prema nižim razinama iz razdoblja prije krize, odnosno prije godine. PROMJENA SMJERA TRENDA UDJELA Naime, kako je financijsku industriju s odgodom i manjim intenzitetom pogodila opća gospodarska kriza u odnosu na većinu ostalih djelatnosti, u početnim godinama krize (od do 2012.) rasla je njena bruto dodana vrijednost, kao i njen udio u ukupnome BDV-u do rekordnih 7,2 posto udjela, odnosno 20,5 milijardi kuna godine. Od tada se vidi promjena smjera trenda udjela. Iako se u zadnje dvije godine ipak ostvaruje rast vrijednosti, on je vrlo nizak (0,9 posto) odnosno ispod razine rasta ostalih djelatnosti zbog čega udio u ukupnome BDV-u pada. Kretanja BDV-a financijskoga sektora uvjetuju trendovi u bankarskom sektoru, temelju cijeloga financijskog sektora (banke čine više od dvije trećine vrijednosti ukupne imovine financijskog sektora). Imovina banaka je, naime, kao i BDV financijskoga Udio financijske djelatnosti (K) u BDV-u 8,0 % 7,0 6,0 prosjek = 5,5% prosjek = 6,6% 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 Izvor: DZS, izračun autora 0,

5 UVOD 5 sektora, kontinuirano rasla do godine, nakon čega se trend mijenja prema opadajućem odnosno stagnirajućem. Na takav višegodišnji nepovoljni Financijska industrija u godini proizvela je 18,7 milijardi kuna BDV-a što je bilo 6,2 posto ukupnog BDV-a hrvatskoga gospodarstva trend kretanja bankarske imovine utjecali su mnogobrojni faktori, od konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajnih kretanja, većih prodaja nenaplativih potraživanja, izlaska nekoliko banaka iz sustava, slabe kreditne aktivnosti, do razduživanja banaka. U godini negativni trend je zaustavljen te je imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava. No najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto. UMJEREN RAST POTRAŽNJE Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EURIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita 12,0% 10,0 8,0 6,0 Godišnje realne stope rasta bruto dodane vrijednosti financijske djelatnosti (K) 4,0 2,0 0,0-2,0-4, Izvor: DZS

6 6 UVOD Imovina financijskog sektora (u mil. HRK) Banke i štedne banke Stambene štedionice Obvezni mirovinski fondovi Dobrovoljni mirovinski fondovi Društva za osiguranje i reosiguranje UCITS investicijski fondovi Alternativni Investicijski fondovi Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički) Investicijska društva Leasing društva Faktoring društva Mirovinsko osiguravajuće društvo UKUPNO UKUPNA VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u (%) Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu kamatnog ciklusa i s još uvijek slabijom transmisijom prema drugim sektorima kamatnog ciklusa i s još uvijek (iako poboljšanom) slabijom transmisijom prema drugim sektorima. Rast potražnje je bio umjeren te nije u većoj mjeri utjecao na rast cijena, pa je inflacija ostvarena na vrlo niskoj razini (1,1 posto). U tom je kontekstu monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti. Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EU- RIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita. U okruženju povijesno niskih kamatnih stopa i niske inflacije poslovalo se i na području eurozone, a Europska je središnja banka (ESB) prolongirala ekspanzivnu politiku s nekonvencionalnim monetarnim stimulansima (kvantitativno popuštanje kupnja vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu), iako smanjenima u obujmu u odnosu na ranije razdoblje. Istodobno, središnja je banka SAD-a (Fed) zaključila razdoblje jeftinog novca još krajem godine kada je, nakon osam godina minimalnih, gotovo nultih kamatnih stopa prvi put podignula njihovu razinu. Od tada do sredine ove godine, još je u šest navrata Fed postupno podizao ključnu kamatnu stopu te se njena razina sada vratila na onu iz godine. Podizanje ključnih kamatnih stopa za SAD znači njihovu postupnu normalizaciju (Fed smatra optimalnima stope od dva do pet posto, koje potiču investicije) u kontekstu ostvarenih ciljeva održavanja temeljne inflacije na razini od dva posto i postizanja pune zaposlenosti. Kako američko gospodarstvo bilježi solidno ubrzanje rasta, Fed je najavio još dva povećanja ove godine. SLIJEDI LI NAM SKUPLJE ZADUŽIVANJE? S druge strane, ESB, koji je kasnio za Fedom u labavljenju monetarne politike i uvođenju nestandardnih mjera, kasni i s procesom normalizacije kamatnih stopa. ESB sada tek najavljuje kraj programa kvantitativnog Struktura financijskog sektora godine *Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova % Banke i štedne banke 16% Obvezni mirovinski fondovi 7% Društva za osiguranje i reosiguranje Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Investicijska društva 0% Mirovinsko osiguravajuće društvo 0% Investicijski fondovi osnovani 0% po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički*) 3% 3% 1% 1% 1% 1% UCITS investicijski fondovi Leasing društva Dobrovoljni mirovinski fondovi Stambene štedionice Alternativni investicijski fondovi Faktoring društva

7 UVOD 7 popuštanja krajem godine, od jeseni u prepolovljenom iznosu od 15 milijuna eura mjesečno u odnosu na sadašnjih 30 milijuna eura. Isto tako je najavio da kamatne stope ne očekuje podizati do kraja ljeta sljedeće godine. Stoga, iako Europa kasni za SAD-om, i na području eura polako završava Monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti dno kamatnog ciklusa. Iako to ujedno reflektira gospodarski oporavak, s druge strane to nije dobra vijest za visokozadužene zemlje poput Hrvatske kojoj će se možda otežati uvjeti refinanciranja i novog zaduživanja, a opteretit će je više nego druge članice EU-a iz Srednje i Istočne Europe, ako ne poboljša premiju rizičnosti zemlje (CDS). Naime, iako poboljšana u odnosu na prethodno razdoblje, Hrvatska je još uvijek među članicama EU-a iz Srednje i Istočne Europe s najvišom premijom rizika, a mogući izostanak njenog poboljšanja u kontekstu normalizacije kamatnih stopa na europodručju stvorit će uvjete skupljeg zaduživanja Hrvatske na inozemnom tržištu. Ključne kamatne stopa Feda godina datum raspon ključne kamatne stope ,75-2, ,50-1, ,75-1, ,00-1, ,25-1, ,50-0, ,25-0, , , , , , , ,50 Izvor: Fed, obrada HGK Ključne kamatne stope ESB-a godina datum depoziti kod središnje banke glavne operacije refinanciranja granične posudbe od središnje banke ,40 0,00 0, ,30 0,05 0, ,20 0,05 0, ,10 0,15 0, ,00 0,25 0, ,00 0,50 1, ,00 0,75 1, ,25 1,00 1, ,50 1,25 2, ,75 1,50 2, ,50 1,25 2, ,25 1,00 1, ,25 1,25 2, ,50 1,50 2, ,00 2,00 3, ,00 2,50 3, ,75 3,25 3, ,25 3,75 4, ,25-4, ,75-4, ,25-5,25 Izvor: ESB, obrada HGK 23 milijarde kuna milijarde kuna Imovina banaka i BDV financijske djelatnosti (K) BDV financijskih djelatnosti (lijevo) Imovina banaka (desno) Izvor: HNB, DZS

8 8 UVOD KAKO DO ISKORAKA? Važno je krenuti naprijed Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti Tamas Nagy predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK P rotekla godina za domaće tržište kapitala bila je prepuna izazova. Iako je početkom godine zabilježen rast i velika aktivnost investitora, tržište je još jednom pokazalo svu svoju nepredvidljivost. Vraćanje investitora i oporavak dioničkog tržišta napokon se činilo kao izgledna situacija, nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile vezane uz Agrokor narušena je slika na tržištu te smo se vratili korak unatrag. Upravo to konstantno vraćanje te nemogućnost domaćeg dioničkog tržišta da napravi taj važan iskorak, zabrinjava sve sudionike, od investitora do investicijskih društava, burze i regulatora. Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast. POTICAJ SAMO S JEDNE STRANE NIJE DOVOLJAN Svake godine otvara se tema privatizacije velikih kompanija iz državnog portfelja, ali pitanje je bi li eventualni veliki državni IPO dugoročno donio stabilnost i rast ili bi nakon nekog vremena tržište ponovno zaronilo u prosječnost. Poticaj samo s jedne strane nije dovoljan. Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo te kako bismo se vratili na staze i reputaciju koje je tržište imalo prije te privukli investitore, domaće i strane. Edukacija je važan faktor koji je godinama zanemarivan, a koji je podloga za bilo kakav daljnji razvoj. Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska, unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija. Upravo ćemo edukacijom budućih sudionika na tržištu smanjiti eventualne neželjene situacije u budućnosti te nećemo morati iznova vraćati povjerenje u tržište. Ako se vratimo na temu novih izdanja, IPO aktivnost u svijetu u godini Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo bila je najveća od financijske krize, dok je kod nas taj segment u potpunosti izostao. Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti. Moramo nastaviti ulagati u daljnji razvoj, nove proizvode, modele trgovanja, tehnološki razvoj i unapređenje sigurnosti od čega će profitirati i ulagači i kompanije.

9 UVOD 9 SLIJEDE IZAZOVNE GODINE Godine i bit će pune izazova za investicijska društva. Regulatorne promjene već su započele, stiže nam novi zakon o tržištu kapitala te mogući početak rada SKDD CCP-a. S obzirom na veličinu Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano. Bez obzira na to što nova regulativa postrožuje trenutačno poslovanje, važno je u toj situaciji iskoristiti mogućnosti koje nam se otvaraju te pokušati izvući najbolje za tržište. Sudionici tržišta svjesni su kakva je situacija te su određeni koraci napravljeni, kroz radne skupine za unapređenje pojedinih elemenata na tržištu, poput trgovinskog modela na ZSE, radne skupine za SKDD te kroz aktivnosti koje je poduzela regulatorna agencija Hanfa o mogućnostima za tržište koje nam se pružaju implementacijom novog zakona. Vjerujem da će rad i zalaganje svih sudionika pridonijeti rastu i razvoju tržišta u budućnosti te da će se ključne odluke koje će biti donesene pokazati ispravnima. Nije bitno tko je i na kojem polju u prošlosti zakazao, važno je krenuti naprijed. Ne želimo da budućnost domaćeg tržišta kapitala bude neizvjesna i nepredvidiva. S obzirom na veličinu i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano

10 10 UVOD SEPA AKTUALNOSTI Najava novih trendova u platnom prometu instant plaćanja Sve novosti i detalje oko HRK SCTInst plaćanja možete pratiti na sepa stranicama HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Hrvatski SEPA forum Ubrzani tehnološki razvoj i sveprisutna digitalizacija uvjetuju promjenu navika i očekivanja potrošača i nepotrošača korisnika platnih usluga prilikom plaćanja i kupovine. Očekivanja su da se plaćanja izvršavaju u realnom ili gotovo realnom vremenu, u svega nekoliko sekundi, kako bi roba ili usluga bila odmah dostupna za korištenje. Bitne odrednice plaćanja tako postaju brzina izvršenja i (gotovo) trenutna dostupnost sredstava primatelju plaćanja, a roba i usluga korisniku. Upravo digitalizacija omogućava korisnicima dostupnost plaćanja s bilo kojeg mjesta (mobilna plaćanja), na bilo koji način i bilo kada (i vikendom, u noćnim satima, praznikom). Ovi postulati odmah ili gotovo odmah, bilo gdje, bilo kada, na bilo koji način i što jednostavnije doveli su do razvoja instant plaćanja poznatima i pod nazivima immediate payments, real-time / near real-time payments, 24/7/365 payments. Uspostava instant plaćanja, pak, stvara platformu za daljnji razvoj novih i inovativnih načina plaćanja. Upravo karakteristike instant plaćanja upućuju na to da se radi o alternativi gotovinskom ili kartičnom plaćanju. Kao odgovor na ove trendove, Europsko platno vijeće (EPC) zaduženo za harmonizaciju plaćanja unutar Europe, donijelo je novu platnu shemu za euro SCI Inst platna shema koja je u primjeni od studenog godine. Ove trendove prati i hrvatska bankovna zajednica koja zajedno s FINOM intenzivno radi na pripremi za uvođenje nove platne sheme u Republici Hrvatskoj za HRK SCTInst plaćanja, kako bi hrvatski korisnici platnih usluga imali mogućnost obavljati plaćanja prema potrebama i zahtjevima tržišta i trendova. PITATE SE ČEMU SVE OVO I KOJA JE RAZLIKA OD TRENUTNIH MOGUĆNOSTI PLAĆANJA? HRK SCTinst plaćanja znači da ćete svoja plaćanja moći izvršiti u roku od 10 sekundi od kada vaš nalog za plaćanje prođe provjere u vašoj poslovnoj banci, odnosno, osoba (fizička ili pravna) kojoj ste poslali sredstva u roku od 10 sekundi moći će raspolagati tim sredstvima na svom transakcijskom računu. Dodatno, usluga će biti omogućena 24/7/365 odnosno stalno, bez obzira na to radi li se o neradnom danu ili noći. INSTANT PLAĆANJA (HRK SCTInst plaćanja) max vrijeme izvršenja 10 sec Plaćanja potrošača (fizičkih osoba) P2P P2B max iznos HRK (samo za HRK) Plaćanja poslovnih subjekata B2B B2P BUDUĆNOST GLAVNE KARAKTERISTIKE dostupno 24/7/365 (gotovo) trenutno odobrenje računa primatelja (gotovo) trenutna isporuka robe ili usluge jednostavnost korištenja TKO Plaćanja prema državi P2G B2G razvoj novih proizvoda i usluga

11 UVOD 11 Puna implementacija Osnovne HRK SDD sheme završetak prijelaznog razdoblja Nacionalnim planom migracije na SEPA - Dodatkom 3 propisano je prijelazno razdoblje od dvije godine ( ), u kojem se primatelji sredstava (poslovni subjekti) moraju uskladiti s Pravilima osnovne HRK SDD sheme. Prijelazno razdoblje uključuje pet unaprijed definiranih rokova u kojima primatelji sredstava, ovisno o spremnosti svakog od njih, trebaju obaviti prelazak na SEPA izravno terećenje, a po završetku prijelaznog razdoblja izvršavat će se isključivo SEPA izravna terećenja. Prijelazno razdoblje se bliži kraju te su preostala još dva roka za prelazaka na SEPA izravno terećenje, 9. veljače i 3. lipnja godine. Sve informacije o SEPA izravnom terećenju nalaze se na ili kod vaše banke, a upite možete poslati na info@sepa.hr. Aktivnosti datum od kojeg primatelj započinje koristiti SEPA izravno terećenje Prethodne aktivnosti potpisivanje ugovora za uslugu SEPA izravno terećenje s PPU i aneks postojećeg ugovora sa svim bankama banka - šalje obavijest platiteljima -doprimatelj šalje obavijest platiteljima -do- *Nacionalni plan migracije na SEPA Dodatak 3 početak primjene HRK SDD sheme 1. termin migracije 2. termin migracije 3. termin migracije 4. termin migracije 5. termin migracije Promjene u HRK SCT platnoj shemi Zbog usklađenja sa SEPA dokumentacijom Europskog platnog vijeća došlo je do promjene u HRK SCT platnoj shemi, te je izmijenjena sljedeća dokumentacija: Pravila HRK SCT sheme nova verzija verzija 1.2 s primjenom od 18. studenoga SCT - Uputa za klijente pain.001 s primjenom od 1. lipnja Jedinstveni pregled modela i poziva na broj s očekivanom primjenom od 4. kolovoza Najvažnije promjene za poslovne korisnike: Dokument Promjena Primjena Napomena SCT - Uputa za klijente pain.001 Jedinstveni pregled modela i poziva na broj Nova xsd shema za pain.001 Promjena pravila popunjavanja Informacije o vrsti plaćanja Novi model poziva na broj HR očekivano od xsd shema će biti objavljena u rujnu godine na Obveznost popunjavanja podataka iz Informacije o vrsti plaćanja ili na razini grupe ili na razini pojedinačnog naloga Novi model poziva na broj HR19 bit će obvezan podatak kod predujmljivanja naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u Fini, po stupanju na snagu novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Najznačajnija izmjena u Pravilima HRK SCT sheme odnosi se na mogućnost da pružatelji platnih usluga (banke) iniciraju zahtjev za opoziv, osim za postojeće i za nove razloge: pogrešan račun primatelja, pogrešan iznos, na zahtjev platitelja.

12 2017. BANKARSTVO Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna

13 Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka ZAGREBAČKA BANKA PRIVREDNA BANKA ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK RAIFFEISENBANK AUSTRIA SPLITSKA BANKA ADDIKO BANK OTP BANKA HRVATSKA HRVATSKA POŠTANSKA BANKA SBERBANK PODRAVSKA BANKA Napomene: - Dana pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

14 14 BANKARSTVO Rang-ljestvica hrvatskih banaka za g. Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja godine Rang Osnovni kapital Temeljni kapital Koeficijent Banka % % adekvatnosti kn 000 kn Rang promjene promjene kapitala (%) 1 1 ZAGREBAČKA BANKA , , , PRIVREDNA BANKA ZAGREB , , , ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK , , , RAIFFEISENBANK AUSTRIA , , , SPLITSKA BANKA , , , ADDIKO BANK , ,75 4 0, OTP BANKA HRVATSKA , , , HRVATSKA POŠTANSKA BANKA , , , SBERBANK , , , PODRAVSKA BANKA , , , ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG , , , KENTBANK , , , KREDITNA BANKA ZAGREB , , , PARTNER BANKA , , , SLATINSKA BANKA , , , CROATIA BANKA , , , KARLOVAČKA BANKA , , , IMEX BANKA , , , J&T BANKA , , , BANKA KOVANICA , , , PRIMORSKA BANKA , , , SAMOBORSKA BANKA , , , JADRANSKA BANKA , , , BKS BANK AG n.p. - n.p

15 BANKARSTVO kn Aktiva % promjene Rang Aktiva po zaposlenom (000 kn) Dobit prije oporezivanja (000 kn) Dobit poslije oporezivanja (000 kn) Broj zaposlenih Cost income ratio (%) Kapital / aktiva x 100 (%) Dobit prije / kapital x 100 (%) Dobit prije / aktiva x 100 (%) , ,01 14,25 6,91 0, , ,30 17,33 12,80 2, , ,40 11,42 12,42 1, , ,40 11,98 12,64 1, , (98.096) (84.870) ,00 13, , ,60 11,14 6,48 0, , ,85 3,77 0, , ,40 8,36 0,75 0, , ( ) ( ) ,85 11, , ,06 11,10 4,79 0, , ,21 8,41 11,25 0, , ,75 13,48 1,87 0, , ,45 7,67 9,84 0, , ,43 9,31 4,97 0, , ,00 10,34 0,77 0, , (31.287) (30.631) ,70 6, , ,00 6,03 5,83 0, , (14.188) (14.188) ,62 7, , (29.073) (29.073) 92 83,71 9, , ,90 9,07 5,11 0, , (6.177) (9.059) 43 96,00 11, , (7.052) (7.052) ,64 12, , (31.001) (31.001) ,13 0, , ,94 0,00 n.p. 1,02

16 16 BANKARSTVO BANKOVNI SUSTAV U Ukupni krediti i dalje u padu BANK Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka godine Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka i pet stambenih štedionica P rema podacima Hrvatske narodne banke blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan od 2010., nastavio se i u Tako je potkraj protekle godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka (što uključuje i jednu štednu banku) i pet stambenih štedionica odnosno jedna kreditna institucija manje nego na kraju Osim domaćih kreditnih institucija, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, a gotovo 150 institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) obavijestilo je HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području Republike Hrvatske. U odnosu na kraj broj banaka smanjio se za jedan jer je u prosincu u Štedbanci započeo postupak redovne likvidacije. Slični su trendovi nastavljeni i u U ožujku je nad Tesla štednom bankom otvoren stečajni postupak. U lipnju je Zagrebačka banka pripojila članicu svoje grupe banaka, Prvu stambenu štedionicu, a u Primorskoj banci započeo je postupak redovne likvidacije. Deset je banaka poslovalo s gubicima. Tri su banke bile operativno neprofitabilne njihovi opći troškovi poslovanja bili su veći od ukupnoga operativnog prihoda. NASTAVAK DOMINACIJE VELIKIH BANAKA U STRANOM VLASNIŠTVU Sustavom i nadalje dominiraju velike banke u stranom vlasništvu, njih 15, a njihov se udio u ukupnoj imovini sustava blago smanjio na 90,1 posto. Ostatak se odnosio na banke u domaćem vlasništvu, pri čemu je udio imovine banaka u domaćem državnom vlasništvu osjetno porastao (za dva postotna boda), na 6,1 posto, ističe HNB.

17 BANKARSTVO 17 ARSTVO Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja XII XII XII Broj banaka Udio Broj banaka Udio Broj banaka Udio Domaće vlasništvo 12 9, ,3 10 9,9 Domaće privatno vlasništvo 10 4,4 8 4,0 7 3,7 Domaće državno vlasništvo 2 5,3 3 6,3 3 6,1 Strano vlasništvo 16 90, , ,1 Ukupno , Izvor: HNB Bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran Najveći dio imovine banaka, 46,6 posto, odnosio se na kreditne institucije u talijanskom vlasništvu, zbog vlasništva dviju vodećih banaka Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb. Udio njihove imovine na kraju bio je 45,5 posto i zajedno s pokazateljem udjela imovine prvih pet banaka, koji duži niz godina oscilira na razini od oko 75 posto, upućivao je na visoku koncentriranost sustava. Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna. Na to je ponajviše utjecala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska radi preuzimanja Splitske banke. To je zbivanje nadmašilo utjecaje koje su na imovinu banaka imale snažno narasle prodaje potraživanja, tečajna kretanja, likvidacija Štedbanke i, posebice, poteškoće u poslovanju Grupe Agrokor. One su usporile oporavak kvalitete kreditnoga portfelja banaka i utjecale na pad njihove profitabilnosti. No unatoč tome, bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran. Nominalno najveća promjena u imovini bio je rast gotovine i depozita kod središnje banke za 14,4 milijarde kuna ili 25,5 posto. Glavnina toga povećanja odnosila se na povećanje žiro-računa banaka, za 13,1 milijardu kuna, odnosno 48,1 posto, pa su ta sredstva na kraju prošle godine iznosila 40,3 milijardi kuna ili čak 10,3 posto ukupne imovine banaka. RAST KREDITA NEFINANCIJSKIH DRUŠTAVA I STANOVNIŠTVA Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla, pri čemu su se investicijski i stambeni krediti blago oporavili. U krediti nefinancijskim društvima porasli su 4,3 posto (na osnovi transakcija), najviše društvima povezanima s turizmom

18 18 BANKARSTVO (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), a osjetna povećanja ostvarena su i kod prerađivačke industrije i poljoprivrede. Rast kredita stanovništvu od četiri posto na osnovi transakcija uglavnom je bio generiran povećanjem gotovinskih nenamjenskih kredita, a i stambeni krediti blago su porasli, prekinuvši višegodišnji trend pada. Tome su vjerojatno pridonijele i mjere subvencioniranja stambenih kredita iz srpnja I kod stambenih i kod gotovinskih nenamjenskih kredita rasla je isključivo kunska komponenta, a kunski krediti dosegnuli su gotovo polovinu iznosa ukupnih kredita stanovništvu. Nastavio se i rast udjela kredita ugovorenih s fiksnim kamatnim stopama, čemu su zasigurno pridonijele i preporuke HNB-a u vezi s rizicima mogućih promjena kamatnih stopa. Unatoč povećanju kredita domaćem privatnom sektoru, ukupni dani krediti banaka smanjili su se za 5,9 posto odnosno 2,3 posto na osnovi transakcija, dok se njihov udio u imovini spustio na 57,9 posto, što je najniža vrijednost zabilježena od Kad je riječ o viškovima likvidnosti, oni su bili visoki što se očitovalo u neuobičajeno velikim iznosima pohranjenima na žiro-računima banaka kod HNB-a i visokim vrijednostima pokazatelja kojima se mjeri kratkoročna likvidnost. Na to je, među ostalim, utjecalo i snažno razduživanje središnje države kod domaćih banaka, posebice cestarskih poduzeća, pred sam kraj godine. Osim toga, smanjilo se i kreditiranje stranih matica, uglavnom putem obratnih repo kredita. NASTAVAK RAZDUŽIVANJA Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka godine. Istodobno je omjer kredita i depozita pao na 76,1 posto, a vrijednosti niže od ove posljednji put zabilježene su godine. Visinom negativnog utjecaja na kredite u protekloj godini prednjačilo je razduživanje države te financijskih institucija, kako domaćih tako i stranih. Padu kredita državnim jedinicama od 11,1 milijardu kuna ili 21,8 posto najviše je pridonio povrat kredita javnih poduzeća iz djelatnosti cestogradnje koja ulaze u sektor opće države. Smanjenju kredita ovog sektora pridonijela je i država smanjenjem svojih izravnih kreditnih zaduženja, uglavnom na osnovi tzv. klupskih kredita. Na pad kredita financijskim institucijama, domaćima (za 30,5 posto) i stranima (za 42,5 posto), odlučujući utjecaj imali su obratni repo krediti koji su se smanjili gotovo za 40 posto. Inače, prema našim podacima, lani su odobreni krediti premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Rang-ljestvicu banaka po iznosu odobrenih kredita predvodi Zagrebačka banka sa 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto, slijedi je Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde odobrenih kreditnih kuna što je 0,74 posto manje nego u godini. Kvaliteta kredita se pak poboljšala: udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto, ponajviše zahvaljujući prodaji potraživanja. Agrokorove Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla financijske poteškoće i s time povezano povećano prepoznavanje gubitaka zamaglilo je učinak pozitivnih pomaka u gospodarskom okruženju i usporilo oporavak kvalitete kredita. U sektoru nefinancijskih društava udio kredita skupina B i C smanjio se za čak šest postotnih bodova, ali je i nadalje ostao relativno visok (22,2 posto). Unatoč velikim iznosima prodaje potraživanja građevinarstvo je i nadalje činilo najveći dio kredita skupina B i C u tom sektoru, a više od polovine kredita toj Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII XII XII Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) Gotovina i depoziti kod HNB-a ,30 12, ,20 14,5 14, ,50 18,1 25,5 Gotovina 7.289,70 1, ,90 2,0 5, ,20 2,2 9,5 Depoziti kod HNB-a ,60 10, ,20 12,5 15, ,30 15,9 28,1 Depoziti kod financijskih institucija ,60 7, ,50 5,4 23, ,20 4,9 9,0 Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a ,70 3, ,90 2,3 28, ,10 2,2 2,0 Vrijednosni papiri ,30 9, ,80 12,1 24, ,30 11,3 5,9 Derivatna financijska imovina 2.431,10 0, ,80 0,7 9, ,10 0,3 59,7 Krediti ,20 62, ,50 60,7 4, ,10 57,9 3,9 Krediti financijskim institucijama 5.002,30 1, ,10 1,3 1, ,30 0,9 30,5 Krediti ostalim komitentima ,90 61, ,50 59,4 4, ,90 57,0 3,3 Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 4.185,30 1, ,70 1,1 4, ,70 2,2 95,3 Preuzeta imovina 1.550,00 0, ,50 0,3 18, ,50 0,3 13,4 Materijalna imovina (minus amortizacija) 4.456,10 1, ,20 1,1 4, ,90 1,1 1,0 Kamate, naknade i ostala imovina 6.509,50 1, ,80 1,7 3, ,00 1,7 0,5 UKUPNO IMOVINA , , , , ,7 Izvor: HNB

19 BANKARSTVO 19 Info telefon: , Živimo sve dulje. Mogli bismo i bolje. Odlaskom u mirovinu napokon ćete imati vremena za sve ono što ste oduvijek željeli raditi. Bilo bi lijepo kad biste imali i više novaca. Ugovaranjem dobrovoljne mirovinske štednje već danas postavite temelje većoj financijskoj sigurnosti i dodatnim prihodima u mirovini. Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert vas očekuju! djelatnosti bilo je upravo u tim rizičnim skupinama. Nova kreditna aktivnost poboljšala je kvalitetu kredita turističkoj djelatnosti udio kredita skupina B i C kod te je djelatnosti iznosio 13 posto, što je, uz poljoprivredu, bio najniži pokazatelj među djelatnostima vodećima u Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto distribuciji kredita tog sektora. Na poboljšanje kvalitete kredita stanovništvu, gdje se udio skupina B i C spustio na 8,1 posto, najviše su utjecala kretanja kod stambenih kredita i poboljšanje spomenutoga pokazatelja na 6,2 posto, kažu u središnjoj banci. Trend rasta razine prepoznatih gubitaka po kreditima ili, tehnički rečeno, pokrivenosti kredita skupina B i C ispravcima vrijednosti, prisutan od 2011., prekinut je, naglašava se u HNB-ovu Biltenu o bankama. Njihova se pokrivenost, naime, smanjila sa 63,7 na 61,5 posto pod utjecajem prodaja visokopokrivenih potraživanja te priljeva novih kredita s poteškoćama u naplati. Aktivnosti prodaja potraživanja u nastavile su rasti, a tri četvrtine njihova iznosa odnosilo se na nefinancijska društva. Posljednjih je godina pokrivenost kredita skupina B i C u sektoru nefinancijskih društava snažno rasla, pod utjecajem pravila o postupnom povećavanju ispravaka vrijednosti za dugotrajno neuredne plasmane, što je potaknulo banke da aktivnije pristupe rješavanju problematičnih kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu. PRODAJA POTRAŽIVANJA Intenzivna kupoprodaja prisutna još od protekle se godine dodatno pojačala i rezultirala prodajom gotovo 8,4 milijarde kuna djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih bilančnih potraživanja (bruto iznos). Višegodišnji trend rasta prodanih potraživanja posljedica je intenzivnih aktivnosti banaka usmjerenih na smanjenje neprihodonosnih potraživanja u svojim portfeljima, a posebice dugoročno problematičnih potraživanja koja opterećuju njihove sustave naplate i poslovne rezultate. Gotovo tri četvrtine iznosa prodanih potraživanja u odnosilo se na nefinancijska društva. Zadnjih je godina pokrivenost neprihodonosnih kredita toga sektora snažno rasla, što je potaknulo banke da aktivnije krenu u rješavanje kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu na koje je od preneseno više od 26,7 milijardi kuna problematičnih bilančnih potraživanja banaka. Lani je nastavljen trend supstitucije stranih sredstava domaćima te rast udjela depozita po viđenju i kunskih depozita. Prema mišljenju HNB-a, rast domaćih izvora financiranja uvelike je bio povezan s učincima dobre turističke sezone, odnosno s kretanjima iz trećeg tromjesečja prošle godine, kada su snažno rasli depoziti nefinancijskih društava iz djelatnosti turizma i trgovine te stanovništva iz priobalnih županija i Grada Zagreba. U strukturi depozita, koji su blago porasli, nastavljen je rast udjela depozita po viđenju. Dosegnuli su gotovo polovinu ukupnih depozita, a dominirao je učinak njihova rasta u sektoru kućanstava. Tome pridonosi pad

20 20 BANKARSTVO Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII XII XII Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) KREDITI Opća država ,80 20,9% ,20 19,5% 11,4% ,90 16,2% 21,8% Nefinancijska društva ,50 31,7% ,80 31,9% 4,5% ,30 33,3% 1,9% Građevinarstvo ,80 4,4% 9.945,00 3,8% 18,2% 7.626,90 3,1% 23,3% Informacije i komunikacije 2.256,20 0,8% 1.769,00 0,7% 21,6% 1.540,80 0,6% 12,9% Poljoprivreda 4.620,00 1,7% 4.972,00 1,9% 7,6% 5.245,70 2,1% 5,5% Poslovanje nekretninama 6.599,30 2,4% 6.009,90 2,3% 8,9% 5.358,20 2,2% 10,8% Prerađivačka industrija ,10 7,2% ,00 7,4% 3,4% ,00 7,7% 2,1% Prijevoz i skladištenje 2.931,20 1,1% 3.057,10 1,2% 4,3% 3.055,40 1,2% 0,1% Smještaj i priprema hrane 7.906,50 2,9% 8.530,80 3,3% 7,9% 9.923,70 4,0% 16,3% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4.110,80 1,5% 4.865,80 1,9% 18,4% 5.059,60 2,1% 4,0% Trgovina ,40 6,3% ,20 6,3% 5,7% ,60 6,3% 5,1% Ostale djelatnosti 9.410,20 3,4% 8.619,90 3,3% 8,4% 9.613,50 3,9% 11,5% Stanovništvo ,70 43,7% ,00 43,4% 6,0% ,70 46,6% 1,1% Stambeni krediti ,80 20,0% ,00 18,5% 12,3% ,30 19,7% 0,4% Hipotekarni krediti 2.599,40 0,9% 2.207,00 0,8% 15,1% 1.940,50 0,8% 12,1% Krediti za investicije 2.503,30 0,9% 2.326,30 0,9% 7,1% 2.314,20 0,9% 0,5% Krediti po kreditnim karticama 3.716,20 1,3% 3.607,90 1,4% 2,9% 3.528,90 1,4% 2,2% Prekoračenja po transakcijskim računima 7.856,80 2,9% 7.422,10 2,8% 5,5% 6.993,30 2,8% 5,8% Gotovinski nenamjenski krediti ,80 14,5% ,70 15,6% 2,3% ,90 17,5% 5,4% Ostali krediti stanovništvu 8.943,40 3,2% 8.712,00 3,3% 2,6% 8.374,60 3,4% 3,9% Ostali sektori ,40 3,7% ,60 5,2% 33,4% 9.641,30 3,9% 29,0% Ukupno ,40 100,0% ,50 100,0% 5,2% ,30 100,0% 5,9% ISPRAVAK VRIJEDNOSTI DJELOMIČNO NADOKNADIVIH I POTPUNO NENADOKNADIVIH KREDITA Opća država 4,2 0,0% 3,7 0,0% 13,5% 2,2 0,0% 40,1% Nefinancijska društva ,50 64,2% ,50 64,9% 10,9% ,50 65,5% 24,6% Građevinarstvo 4.843,20 18,6% 4.405,20 19,2% 9,0% 3.058,90 17,8% 30,6% Informacije i komunikacije 531,7 2,0% 527,6 2,3% 0,8% 159,1 0,9% 69,8% Poljoprivreda 382,7 1,5% 390,8 1,7% 2,1% 356,2 2,1% 8,8% Poslovanje nekretninama 1.324,00 5,1% 1.364,80 5,9% 3,1% 772 4,5% 43,4% Prerađivačka industrija 3.662,60 14,0% 2.903,70 12,6% 20,7% 2.186,00 12,7% 24,7% Prijevoz i skladištenje 250,7 1,0% 186,7 0,8% 25,5% 173,4 1,0% 7,1% Smještaj i priprema hrane 620,1 2,4% 615,7 2,7% 0,7% 586 3,4% 4,8% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 804,2 3,1% 813,6 3,5% 1,2% 615,7 3,6% 24,3% Trgovina 3.587,60 13,8% 3.152,40 13,7% 12,1% 2.252,00 13,1% 28,6% Ostale djelatnosti 732,7 2,8% 551,9 2,4% 24,7% 1.091,30 6,4% 97,7% Stanovništvo 8.745,20 33,5% 7.566,70 32,9% 13,5% 5.611,10 32,7% 25,8% Stambeni krediti 2.812,80 10,8% 2.506,40 10,9% 10,9% 1.759,20 10,2% 29,8% Hipotekarni krediti 459,7 1,8% 396,7 1,7% 13,7% 320,9 1,9% 19,1% Krediti za investicije 336,3 1,3% 346,5 1,5% 3,0% 275,1 1,6% 20,6% Krediti po kreditnim karticama 130 0,5% 107,9 0,5% 17,0% 65,4 0,4% 39,4% Prekoračenja po transakcijskim računima 915,4 3,5% 697,9 3,0% 23,8% 379 2,2% 45,7% Gotovinski nenamjenski krediti 2.586,70 9,9% 2.138,30 9,3% 17,3% 1.736,10 10,1% 18,8% Ostali krediti stanovništvu 1.504,30 5,8% 1.373,00 6,0% 6,0% 1.075,50 6,3% 21,7% Ostali sektori 589,9 2,3% 487,8 2,1% 17,3% 302,8 1,8% 37,9% Ukupno ,80 100,0% ,60 100,0% 11,9% ,60 100,0% 25,3% Izvor: HNB

21 BANKARSTVO 21 Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII XII XII Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) DJELOMIČNO NADOKNADIVI I POTPUNO NENADOKNADIVI KREDITI Opća država 14,7 0,0% 8,6 0,0% 41,2% 7,9 0,0% 8,1% Nefinancijska društva ,60 66,0% ,30 65,4% 22,0% ,40 65,1% 23,0% Građevinarstvo 8.169,30 17,8% 6.534,30 18,1% 20,0% 4.226,70 15,2% 35,3% Informacije i komunikacije 1.048,90 2,3% 925,6 2,6% 11,8% 296,7 1,1% 67,9% Poljoprivreda 782,6 1,7% 640,9 1,8% 18,1% 596,7 2,1% 6,9% Poslovanje nekretninama 2.479,20 5,4% 2.154,00 6,0% 13,1% 1.388,50 5,0% 35,5% Prerađivačka industrija 6.876,00 15,0% 4.814,30 13,4% 30,0% 3.582,90 12,8% 25,6% Prijevoz i skladištenje 402,7 0,9% 338,1 0,9% 16,0% 473 1,7% 39,9% Smještaj i priprema hrane 1.575,90 3,4% 1.333,10 3,7% 15,4% 1.294,80 4,6% 2,9% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.572,50 3,4% 1.318,70 3,7% 16,1% 988,2 3,5% 25,1% Trgovina 6.069,20 13,2% 4.646,50 12,9% 23,4% 3.435,90 12,3% 26,1% Ostale djelatnosti 1.280,30 2,8% 880,8 2,4% 31,2% 1.889,00 6,8% 114,5% Stanovništvo ,80 32,0% ,90 32,5% 20,3% 9.230,10 33,1% 21,1% Stambeni krediti 5.374,50 11,7% 3.941,70 10,9% 26,7% 2.990,40 10,7% 24,1% Hipotekarni krediti 871,6 1,9% 664,4 1,8% 23,8% 520,1 1,9% 21,7% Krediti za investicije 618,7 1,3% 510,9 1,4% 17,4% 386,9 1,4% 24,3% Krediti po kreditnim karticama 140,1 0,3% 116,4 0,3% 16,9% 80,4 0,3% 30,9% Prekoračenja po transakcijskim računima 960,7 2,1% 741,5 2,1% 22,8% 416,5 1,5% 43,8% Gotovinski nenamjenski krediti 3.674,70 8,0% 3.062,80 8,5% 16,7% 2.560,10 9,2% 16,4% Ostali krediti stanovništvu 3.033,40 6,6% 2.662,30 7,4% 12,2% 2.275,80 8,2% 14,5% Ostali sektori 917,4 2,0% 750,7 2,1% 18,2% 484,1 1,7% 35,5% Ukupno ,50 100,0% ,40 100,0% 21,4% ,50 100,0% 22,6% Izvor: HNB atraktivnosti oročene štednje u bankama, pa se kućanstva okreću drugim oblicima ulaganja. Izvori od većinskih stranih vlasnika smanjili su se za četvrtinu, pa se njihov mali doprinos dodatno smanjio, na 2,9 posto ukupnih izvora. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetljivo su se smanjili, za više od trećine, zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja povezanih s Grupom Agrokor. SMANJENJE DOBITI Stopa ukupnoga kapitala je porasla i dosegnula 23,8 posto. Gotovo podjednak utjecaj na povećanje te stope imali su rast regulatornoga kapitala i smanjenje izloženosti rizicima ostvareni pod utjecajem povećanja zadržane dobiti odnosno smanjenja prosječnoga pondera kreditnog rizika. Na pad pondera ponajviše su utjecale prodaje potraživanja i rast nerizičnih stavki (koje se ponderiraju ponderom rizika od 0 posto), poput iznosa na žiro-računima kod HNB-a. Izloženosti koje se ponderiraju tim ponderom osjetno su porasle te su na kraju činile gotovo 40 posto svih izloženosti koje se ponderiraju ponderima rizika. One se većinom odnose na izloženosti prema središnjoj državi, a počevši od godine za onaj dio tih izloženosti koji nije nominiran i financiran u kunama, primjenjivat će se ponder ovisan o kreditnome rejtingu domaće središnje države, što konkretno znači primjenu pondera od 20 posto u Ta će regulatorna promjena rezultirati rastom izloženosti rizicima, no snažna kapitalna osnovica kojom raspolažu domaće banke može apsorbirati takav rast kapitalnih zahtjeva, kažu u HNB-u. Neiskorišteni regulatorni kapital banaka, dakle regulatorni kapital koji nije iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva potkraj prošle godine iznoio je 18,3 milijarde kuna što je više od trećine ukupnoga regulatornoga kapitala. U godini dobit banaka se smanjila ponajprije zbog problema Grupe Agrokor. Tako su lani banke ostvarile dobit od 3,9 milijardi Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka i pet stambenih štedionica kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijarde kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije. Rezultat je to nepovoljnih kretanja gotovo svih sastavnica računa dobiti i gubitka, a posebice pada kamatnih prihoda i rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja. Prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) iznosili su jedan odnosno 5,9 posto. Slabljenju zarada u pridonijelo je i iščezavanje učinaka baznog razdoblja, osobito onih povezanih s prihodima od prodaje vlasničkih uloga tijekom Zanemari li se učinak prodaje dionica Vise iz 2016., operativna profitabilnost u godini bilježi rekordnu vrijednost, a porast u odnosu na

22 22 BANKARSTVO Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja Poslovne jedinice XII XII XII Bankomati Poslovne jedinice Bankomati Poslovne jedinice Bankomati Zagrebačka i Grad Zagreb Krapinsko-zagorska Sisačko-moslavačka Karlovačka Varaždinska Koprivničko-križevačka Bjelovarsko-bilogorska Primorsko-goranska Ličko-senjska Virovitičko-podravska Požeško-slavonska Brodsko-posavska Zadarska Osječko-baranjska Šibensko-kninska Vukovarsko-srijemska Splitsko-dalmatinska Istarska Dubrovačko-neretvanska Međimurska Ukupno Izvor: HNB ponajviše je rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Pozitivni su bili i učinci prihoda od dividenda društava kćeri, dok je nepovoljan utjecaj imala troškovna efikasnost koja je oslabjela, ponajviše zbog rasta troškova zaposlenika. Kamatni prihodi nastavili su pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. Ipak, neto kamatna marža zadržala je istu razinu, pod utjecajem snažnih ušteda na kamatnim troškovima, osobito u sektoru stanovništva. Na rast troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja ključno su utjecali troškovi povezani s Grupom Agrokor. Naime, kod preostalih su dužnika zabilježeni prihodi od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, i to zbog poboljšanja u gospodarskom okružju, vidljivih u boljoj kreditnoj sposobnosti klijenata i boljoj naplati potraživanja te zbog intenzivnih aktivnosti rješavanja nenaplativih potraživanja, osobito putem prodaja. Prodaje potraživanja u snažno su narasle, te time ostvareni prihod koji je u poslovnim knjigama većine banaka evidentiran kao prihod od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i samo je donekle ublažio ranije pretrpljene gubitke. Struktura ukupne izloženosti banaka riziku, na dan 31. prosinca Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik, te rizik slobodne isporuke 88,2% 75,7% Standardizirani pristup Prilagodba kreditnom vrednovanju 0,1% Pozicijski, valutni i robni rizici 2,3% Izvor: HNB Operativni rizik 9,5% 12,5% Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima

23 BANKARSTVO 23 Zanemari li se učinak Vise ostvaren u 2016., neto prihod iz poslovanja (prije rezerviranja za gubitke) u bilježi povećanje, ponajviše zahvaljujući učincima dobre turističke sezone. Ako se isključi učinak Vise u 2016., neto prihod iz poslovanja u godini bilježi povećanje od tri posto najvećim dijelom kao rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Prihodi od provizija i naknada povezanih s kreditnim karticama porasli su U banke su ostvarile dobit od 3,9 milijardi kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijardi kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije za 16,6 posto, a čak 43,7 posto toga prihoda ostvaren je u trećem kvartalu prošle godine. Pritom su se izdvajali prihodi od usluga DCCa. I dobici od trgovanja valutama porasli su za 4,1 posto. U okviru nekamatnih prihoda zamjetljiv doprinos još su dali i prihodi od dividenda društava kćeri porastom od 6,8 posto. Blago je porastao i neto kamatni prihod banaka koji je, kao i u godini, bio zasnovan na snažnim uštedama na kamatnim troškovima. RAST NETO PRIHODA OD PROVIZIJA I NAKNADA Neto prihod od provizija i naknada ostvario je u solidan porast. Prihodi od provizija i naknada porasli su za 6,4 posto, a osim prihoda povezanih s kreditnim karticama, ojačali su i prihodi od provizija i naknada za aranžiranje državnih obveznica (zahvaljujući jačoj aktivnosti središnje države na tržištima kapitala), za platni promet, kao i za sklopljene ugovore za društva za osiguranje (zahvaljujući policama osiguranja otplate kredita). Prihodi povezani s platnim prometom porasli su kod svih sektora, a najviše kod stanovništva i imali su udio od 36,4 posto u ukupnim prihodima koje banke ostvaruju od različitih oblika provizija i naknada. Prošle se godine, četvrtu godinu za redom, nastavio i rast neto kamatnog prihoda, doduše po vrlo skromnoj stopi od 0,7 posto. On se, kažu u HNB-u, i dalje zasnivao na snažnom smanjenju kamatnih troškova od 33,8 posto), koje je bilo izrazitije negoli u 2016., dok su kamatni prihodi nastavili pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. U prekinut je trend pada općih troškova poslovanja. Opći administrativni troškovi i amortizacija blago su porasli (2,1 posto), najviše pod utjecajem rasta troškova zaposlenika od 2,4 posto i amortizacije nematerijalne imovine od 21,6 posto. Rast troškova zaposlenika ostvaren je u uvjetima stagnacije njihova broja, pa je možda, smatraju u HNB-u, povezan s potrebama za visokoobrazovanim zaposlenicima. Veći zahtjevi povezani s informacijskim tehnologijama vidljivi su iz kretanja troškova nematerijalne imovine, gdje su banke iskazale rast troškova povezanih s aplikativnim softverom.

24 24 BANKARSTVO BANKARSTVO U OVOJ GODINI Prvi mjeseci donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima Bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu I Ivan Jandrić predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko Banka ako je godina počela prilično dramatično uslijed zbivanja u Agrokoru koja su potaknula mnoge nedoumice u vezi s mogućim utjecajem na cjelokupno gospodarstvo, ostvarena je solidna stopa rasta od 2,9 posto. Ove godine očekujemo nastavak rasta od tri posto na godišnjoj razini, a trendovi koji najviše govore tome u prilog su snažna privatna potrošnja i rast investicija, uz naznaku još jedne rekordne turističke sezone. Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora. Nesigurnosti izazvane tim slučajem utjecale su i na kreditnu aktivnost, no na kredite poduzeća ipak je najviše utjecala prodaja neprihodujućih plasmana. Iako je korporativni sektor nastavio s razduživanjem, možemo primijetiti da je tempo znatno sporiji nego prijašnjih godina, uglavnom uslijed jačanja ekonomske i investicijske aktivnosti te financiranja iz EU fondova, uz veće ostvarene profite poduzeća i rekordni poslovni optimizam.

25 BANKARSTVO 25 Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima Prvi mjeseci već su donijeli naznake oporavka kredita poduzećima uz snažniji rast novih odobrenja u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu kredita za investicijsku aktivnost. Uvjeti na tržištu Uvjeti na tržištu izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama. To možemo zahvaliti nastavku monetarne politike Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, ali i nastavku izrazite konkurencije između banaka. BANKE ĆE MORATI PRIGRLITI NOVE TEHNOLOGIJE No bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu. Banke su tijekom proteklih godina same krenule u čišćenje svojih bilanci te je samo u prošloj godini prodano više od 6,1 milijarde kuna nenaplativih potraživanja korporativnog sektora, no udio loših kredita u tom segmentu još uvijek je na visokih 22 posto. Najveći napredak ostvaren je u SME dijelu gdje je udio loših kredita smanjen za otprilike 10 postotnih bodova, te sada iznosi nešto više od 24 posto. Ovo su svakako dobre vijesti s obzirom na značaj SME segmenta za rast našeg gospodarstva, no tim više ističe se potreba za sustavnijim pristupom rješavanju problema nenaplativih potraživanja jer u konačnici veća ocjena rizika znatno utječe na cijenu kredita. Uostalom, rješavanje ovog problema svakako bi oslobodilo dio resursa i za osnaživanje fokusa na ono što je bankama najbitnije, a to su klijenti. Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima. Digitalne tehnologije već su pokrenule novu eru u bankarstvu i u tom smislu banke će morati prigrliti nove tehnologije kako bi mogle adekvatno odgovoriti na potrebe svojih klijenata za brzim, jeftinijim i stalno dostupnim uslugama. Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora

26 26 BANKARSTVO Bankarske ljestvice za Rang po temeljnom kapitalu Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,00 2 OTP banka Hrvatska ,21 3 Raiffeisenbank Austria ,00 4 Addiko Bank ,75 5 Privredna banka Zagreb ,00 6 Erste&Steiermärkische Bank ,00 7 Sberbank ,00 8 Hrvatska poštanska banka ,00 9 Splitska banka ,00 10 Croatia banka ,00 11 J&T banka ,00 12 Kentbank ,61 13 Podravska banka ,00 14 Kreditna banka Zagreb ,00 15 Karlovačka banka ,00 16 Istarska kreditna banka Umag ,00 17 Imex banka ,00 18 Banka Kovanica ,90 19 Slatinska banka ,00 20 Partner banka ,00 21 Primorska banka ,00 22 Jadranska banka ,00 23 Samoborska banka ,00 24 BKS Bank AG - Ukupno: ,90 Rang po osnovnom kapitalu Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,13 2 Privredna banka Zagreb ,40 3 Erste&Steiermärkische Bank ,88 4 Raiffeisenbank Austria ,04 5 Splitska banka ,32 6 Addiko Bank ,08 7 OTP banka Hrvatska ,54 8 Hrvatska poštanska banka ,78 9 Sberbank ,75 10 Podravska banka ,48 11 Istarska kreditna banka Umag ,78 12 Kentbank ,58 13 Kreditna banka Zagreb ,65 14 Partner banka ,54 15 Slatinska banka ,07 16 Croatia banka ,84 17 Karlovačka banka ,27 18 Imex banka ,99 19 J&T banka ,02 20 Banka Kovanica ,05 21 Primorska banka ,66 22 Samoborska banka ,69 23 Jadranska banka ,57 24 BKS Bank AG - Ukupno: ,08 Rang po jamstvenom kapitalu Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,13 2 Privredna banka Zagreb ,40 3 Erste&Steiermärkische Bank ,77 4 Raiffeisenbank Austria ,44 5 Splitska banka ,95 6 Addiko Bank ,26 7 OTP banka Hrvatska ,54 8 Hrvatska poštanska banka ,78 9 Sberbank ,23 10 Podravska banka ,62 11 Banka Kovanica ,21 12 Kreditna banka Zagreb ,05 13 Istarska kreditna banka Umag ,09 Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 14 Kentbank ,06 15 Partner banka ,13 16 Karlovačka banka ,48 17 J&T banka ,23 18 Imex banka ,78 19 Slatinska banka ,22 20 Croatia banka ,82 21 Primorska banka ,28 22 Samoborska banka ,80 23 Jadranska banka ,57 24 BKS Bank AG Ukupno: ,30 Napomene: - Dana pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

27 BANKARSTVO 27 Rang po dobiti prije oporezivanja Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Privredna banka Zagreb ,64 2 Zagrebačka banka ,69 3 Erste&Steiermärkische Bank ,22 4 Raiffeisenbank Austria ,77 5 Addiko Bank ,99 6 OTP banka Hrvatska ,09 7 Istarska kreditna banka Umag ,03 8 Kreditna banka Zagreb ,86 9 BKS Bank AG ,70 10 Podravska banka ,84 11 Hrvatska poštanska banka ,87 12 Partner banka ,57 13 Karlovačka banka (6.076) Banka Kovanica ,87 15 Kentbank ,56 16 Slatinska banka (1.176) Primorska banka (6.177) - 18 Samoborska banka (9.428) (7.052) - 19 Imex banka (5.362) (14.188) - 20 J&T banka (86.568) (29.073) - 21 Jadranska banka ( ) (31.001) - 22 Croatia banka (31.287) - 23 Splitska banka (98.096) - 24 Sberbank ( ) - Ukupno: ,42 Gubitak: ,03 Dobit: ,61 Rang po dobiti poslije oporezivanja Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Privredna banka Zagreb ,08 2 Zagrebačka banka ,90 3 Erste&Steiermärkische Bank ,67 4 Raiffeisenbank Austria ,04 5 Addiko Bank ,80 6 OTP banka Hrvatska ,71 7 Istarska kreditna banka Umag ,35 8 Kreditna banka Zagreb ,97 9 BKS Bank AG ,10 10 Podravska banka ,85 11 Hrvatska poštanska banka ,40 12 Karlovačka banka (6.076) Partner banka ,88 14 Banka Kovanica ,87 15 Kentbank ,56 16 Slatinska banka (1.506) Samoborska banka (9.428) (7.052) - 18 Primorska banka (9.059) - 19 Imex banka (5.362) (14.188) - 20 J&T banka (86.568) (29.073) - 21 Croatia banka (30.631) - 22 Jadranska banka ( ) (31.001) - 23 Splitska banka (84.870) - 24 Sberbank ( ) - Ukupno: ,61 Gubitak: ,11 Dobit: ,71 Rang po aktivi Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,80 2 Privredna banka Zagreb ,78 3 Erste&Steiermärkische Bank ,94 4 Raiffeisenbank Austria ,12 5 Splitska banka ,59 6 Addiko Bank ,49 7 Hrvatska poštanska banka ,55 8 OTP banka Hrvatska ,45 9 Sberbank ,99 10 Kreditna banka Zagreb ,71 11 Istarska kreditna banka Umag ,84 12 Podravska banka ,25 13 Croatia banka ,91 Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 14 Karlovačka banka ,96 15 Kentbank ,38 16 BKS Bank AG ,98 17 Partner banka ,09 18 Imex banka ,16 19 Jadranska banka ,39 20 Slatinska banka ,85 21 J&T banka ,84 22 Banka Kovanica ,63 23 Primorska banka ,12 24 Samoborska banka ,10 Ukupno: ,05

28 28 BANKARSTVO Rang po odobrenim kreditima Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,43 2 Privredna banka Zagreb ,82 3 Erste&Steiermärkische Bank ,74 4 Raiffeisenbank Austria ,19 5 Splitska banka ,06 6 Hrvatska poštanska banka ,62 7 OTP banka Hrvatska ,55 8 Addiko Bank ,42 9 Sberbank ,08 10 Podravska banka ,20 11 Kreditna banka Zagreb ,76 12 Istarska kreditna banka Umag ,53 13 Croatia banka ,34 14 BKS Bank AG ,83 15 Kentbank ,01 16 Karlovačka banka ,51 17 Imex banka ,51 18 Banka Kovanica ,68 19 Partner banka ,58 20 Slatinska banka ,83 21 J&T banka ,48 22 Jadranska banka ,71 23 Samoborska banka ,71 24 Primorska banka ,82 Ukupno: ,38 Rang po ukupnoj štednji stanovništva Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka ,46 2 Privredna banka Zagreb ,33 3 Erste&Steiermärkische Bank ,59 4 Raiffeisenbank Austria ,06 5 Splitska banka ,46 6 OTP banka Hrvatska ,16 7 Addiko Bank ,38 8 Hrvatska poštanska banka ,95 9 Sberbank ,64 10 Podravska banka ,24 11 Kreditna banka Zagreb ,49 12 Karlovačka banka ,56 13 Croatia banka ,90 14 Jadranska banka ,34 15 Imex banka ,38 16 Kentbank ,68 17 Istarska kreditna banka Umag ,82 18 Slatinska banka ,15 19 Banka Kovanica ,91 20 Partner banka ,72 21 J&T banka ,51 22 Primorska banka ,33 23 BKS Bank AG ,88 24 Samoborska banka ,32 Ukupno: ,34 Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka D/K Banka D/K 1 Privredna banka Zagreb 87,78 2 Erste&Steiermärkische Bank 47,79 3 Istarska kreditna banka Umag 19,59 4 Zagrebačka banka 15,71 5 Raiffeisenbank Austria 13,07 6 Kreditna banka Zagreb 10,49 7 Partner banka 9,30 8 Podravska banka 6,50 9 Addiko Bank 5,99 10 Banka Kovanica 4,96 11 Karlovačka banka 4,34 12 Kentbank 1,88 13 OTP banka Hrvatska 1,57 14 Slatinska banka 1,38 15 Hrvatska poštanska banka 1,03 16 BKS Bank AG 0,00 - Croatia banka - - Imex banka - - J&T banka - - Jadranska banka - - Primorska banka - - Samoborska banka - - Sberbank - - Splitska banka - Ukupno: 14,82 Napomene: - Dana pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.

29 BANKARSTVO 29 Rang po aktivi po zaposlenom Banka (000 kn) (000 kn) % promjene 1 BKS Bank AG ,11 2 Zagrebačka banka ,47 3 Erste&Steiermärkische Bank ,38 4 Privredna banka Zagreb ,79 5 Addiko Bank ,65 6 Splitska banka ,17 7 Hrvatska poštanska banka ,48 8 Kreditna banka Zagreb ,68 9 Sberbank ,67 10 OTP banka Hrvatska ,16 11 Raiffeisenbank Austria ,92 12 Istarska kreditna banka Umag ,72 13 Podravska banka ,39 14 Partner banka ,89 15 J&T banka ,86 16 Primorska banka ,99 17 Croatia banka ,68 18 Karlovačka banka ,96 19 Banka Kovanica ,18 20 Kentbank ,34 21 Imex banka ,37 22 Jadranska banka ,94 23 Samoborska banka ,59 24 Slatinska banka ,15 Prosjek: ,69 Kapital / aktiva x 100 Banka K/A 1 J&T banka 23,98 2 OTP banka Hrvatska 21,25 3 Croatia banka 19,05 4 Sberbank 17,21 5 Kentbank 13,37 6 Primorska banka 12,33 7 Addiko Bank 12,07 8 Raiffeisenbank Austria 11,58 9 Samoborska banka 10,17 10 Banka Kovanica 9,34 11 Imex banka 8,21 12 Podravska banka 8,17 13 Karlovačka banka 8,10 14 Kreditna banka Zagreb 7,19 15 Zagrebačka banka 6,27 16 Hrvatska poštanska banka 6,14 17 Slatinska banka 5,77 18 Partner banka 4,97 19 Istarska kreditna banka Umag 4,83 20 Splitska banka 3,69 21 Erste&Steiermärkische Bank 2,97 22 Jadranska banka 2,89 23 Privredna banka Zagreb 2,53 24 BKS Bank AG 0,00 Ukupno: 6,80 Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka D/A Banka D/A 1 Privredna banka Zagreb 2,22 2 Raiffeisenbank Austria 1,51 3 Erste&Steiermärkische Bank 1,42 4 BKS Bank AG 1,02 5 Zagrebačka banka 0,98 6 Istarska kreditna banka Umag 0,95 7 Kreditna banka Zagreb 0,75 8 Addiko Bank 0,72 9 Podravska banka 0,53 10 Banka Kovanica 0,46 11 Partner banka 0,46 12 Karlovačka banka 0,35 13 OTP banka Hrvatska 0,33 14 Kentbank 0,25 15 Slatinska banka 0,08 16 Hrvatska poštanska banka 0,06 - Croatia banka - - Imex banka - - J&T banka - - Jadranska banka - - Primorska banka - - Samoborska banka - - Sberbank - - Splitska banka - Ukupno: 1,01

30 30 BANKARSTVO Konsolidirane bilance na , abecednim redom (000 kn) Banka Grupa Članice Grupe Aktiva Grupe Ukupan prihod Grupe Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe Bruto dobit Grupe Ukupan broj podružnica, poslovnica... Imovina na upravljanju Addiko Bank Addiko Bank d.d. Zagreb Addiko Bank d.d. Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. u likvidaciji Erste& Steiermärkische Bank Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste Bank Podgorica Erste nekretnine d.o.o. Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing d.o.o. Izbor nekretnina d.o.o. Erste Group IT HR d.o.o Hrvatska poštanska banka HPB Grupa HPB - nekretnine d.o.o. HPB Invest d.o.o. HPB Stambena štedionica d.d Privredna banka Zagreb PBZ Grupa Privredna banka Zagreb d.d. PBZ Leasing PBZ Card PBZ Stambena štedionica PBZ Nekretnine ISP Bosna i Hercegovina Intesa Sanpaolo banka d.d. Koper PBZ Croatia osiguranje metoda udjela Raiffeisenbank Austria RBA Grupa Raiffeisen stambena štedionica d.d. Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. Raiffeisen Invest d.o.o Raiffeisen Factoring d.o.o. Raiffeisen Leasing d.o.o. Raiffeisen Consulting d.o.o Zagrebačka banka Grupa Zagrebačke banke UniCredit Bank d.d., Mostar PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA d.d. ZB Invest d.o.o. CENTAR KAPTOL d.o.o. POMINVEST d.d. SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE d.o.o. ZAGREB NEKRETNINE d.o.o. ZANE BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. UniCredit Leasing Croatia d.o.o. LOCAT CROATIA d.o.o. BACAL ALPHA d.o.o. ALLIB NEKRETNINE d.o.o. UniCredit Partner d.o.o. UniCredit Leasing d.o.o. Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima MULTIPLUS CARD d.o.o. UniCredit Broker d.o.o Napomene: - Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja godine

31 BANKARSTVO 31 Vlasništvo (000 kn) Banka Uplaćeni temeljni kapital % Inozemni Domaći promjene % % % % Addiko Bank , , , Banka Kovanica , , , , ,02 BKS Bank AG , , Croatia banka , , ,00 Erste&Steiermärkische Bank , , , Hrvatska poštanska banka , , ,00 Imex banka , , ,00 Istarska kreditna banka Umag , , , , ,25 J&T banka , , , , ,45 Jadranska banka , , ,00 Karlovačka banka , , , , ,34 Kentbank , , , , Kreditna banka Zagreb , , , , ,65 OTP banka Hrvatska , , , Partner banka , , ,00 Podravska banka , , , , ,40 Primorska banka , , , , ,09 Privredna banka Zagreb , , , , ,50 Raiffeisenbank Austria , , , Samoborska banka , , ,00 Sberbank , , , Slatinska banka , , , , ,85 Splitska banka , , ,00 Zagrebačka banka , , , ,79 Ukupno: , U dobrim ste rukama.

32 32 BANKARSTVO Internet bankarstvo Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

33 BANKARSTVO 33 Mobilno bankarstvo Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

34 34 BANKARSTVO Klasifikacija odobrenih kredita (%) Banka Potpuno nadoknadivi Djelomično nadoknadivi Nenadoknadivi Addiko Bank 84,73 14,04 1,23 Banka Kovanica 73,45 12,10 14,45 BKS Bank AG 97,15 2,52 0,33 Croatia banka 68,00 25,90 6,10 Erste&Steiermärkische Bank 90,04 7,80 2,16 Hrvatska poštanska banka 82,80 12,50 4,60 Imex banka 68,97 24,30 6,73 Istarska kreditna banka Umag 82,84 15,64 1,52 J&T banka 56,89 39,90 3,20 Jadranska banka 60,03 36,69 3,28 Karlovačka banka 83,00 15,00 2,00 Kentbank 91,80 3,97 4,23 Kreditna banka Zagreb 79,98 16,36 4,66 OTP banka Hrvatska n.p. n.p. n.p. Partner banka 83,17 15,19 0,94 Podravska banka 76,54 15,53 7,93 Primorska banka 43,40 55,50 1,10 Privredna banka Zagreb 90,99 5,72 3,30 Raiffeisenbank Austria 89,40 7,60 3,00 Samoborska banka 87,22 11,41 1,36 Sberbank 87,80 10,40 1,80 Slatinska banka 86,07 9,54 4,39 Splitska banka 88,72 4,81 6,47 Zagrebačka banka 89,13 8,85 2,02 Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima (identificirane i neidentificirane) Banka % Addiko Bank 10,56 Banka Kovanica 22,97 BKS Bank AG 2,64 Croatia banka 18,30 Erste&Steiermärkische Bank 7,35 Hrvatska poštanska banka 11,20 Imex banka 15,66 Istarska kreditna banka Umag 11,54 J&T banka 20,60 Jadranska banka 20,70 Karlovačka banka 11,00 Kentbank 7,76 Kreditna banka Zagreb 24,36 OTP banka Hrvatska n.p. Partner banka 10,98 Podravska banka 12,88 Primorska banka 22,61 Privredna banka Zagreb 5,60 Raiffeisenbank Austria 8,00 Samoborska banka 12,00 Sberbank 13,81 Slatinska banka 9,20 Splitska banka 9,70 Zagrebačka banka 7,77

35 BANKARSTVO 35 Broj bankomata Banka Addiko Bank - - Banka Kovanica 9 8 BKS Bank AG 2 3 Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag - - J&T banka 2 2 Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka 7 7 Podravska banka Primorska banka 1 1 Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno: Napomena: Štedbanka nema razvijenu uslugu kartičnog poslovanja sa svojim klijentima Transakcije obavljene karticama u godini Banka Broj transakcija Vrijednost transakcija (000 kn) Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

36 36 BANKARSTVO Ukupni broj izdanih kartica Banka Ukupno Kreditne Debitne Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

37 BANKARSTVO 37 Broj otvorenih žiroračuna Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

38 38 BANKARSTVO Broj otvorenih tekućih računa Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn) Banka Ukupno Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno: Banka Ukupno Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka - - Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka - - Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska - - Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb - - Raiffeisenbank Austria Samoborska banka 3 9 Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

39 BANKARSTVO 39 Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Ukupno IT tehnologije Bankarske tehnologije Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

40 40 BANKARSTVO Izvanbilančne stavke (000 kn) Banka Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno: Ukupni prihodi banaka Banka Ukupni prihodi % Kamatni promjene Addiko Bank , Banka Kovanica , BKS Bank AG , Croatia banka , Erste&Steiermärkische Bank , Hrvatska poštanska banka , Imex banka , Istarska kreditna banka Umag , J&T banka , Jadranska banka , Karlovačka banka , Kentbank , Kreditna banka Zagreb , OTP banka Hrvatska , Partner banka , Podravska banka , Primorska banka , Privredna banka Zagreb , Raiffeisenbank Austria , Samoborska banka , Sberbank , Slatinska banka , Splitska banka , Zagrebačka banka , Ukupno: ,

41 BANKARSTVO 41 (000 kn) prihodi % Prihodi od provizija % Neto tečajne razlike % Ostali prihodi % promjene promjene promjene promjene , ,94 (77.381) (39.114) , , ,83 (627) (638) , , ,82 (451) , , , , , , , , , , ,48 (4.100) , , , , , ,16 (362) , , , (917) , , , (730) , , ,89 (638) (327) , , , , , , ,41 (90) , , , , , , ,77 (680) (371) , , , , , , , , , , , , , , ,74 (36.631) , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,80

42 42 BANKARSTVO Broj zaposlenih Banka % promjene Addiko Bank ,35 Banka Kovanica ,81 BKS Bank AG ,77 Croatia banka ,33 Erste&Steiermärkische Bank ,50 Hrvatska poštanska banka ,15 Imex banka ,10 Istarska kreditna banka Umag ,76 J&T banka ,69 Jadranska banka ,85 Karlovačka banka ,00 Kentbank ,36 Kreditna banka Zagreb ,21 OTP banka Hrvatska ,04 Partner banka ,89 Podravska banka ,90 Primorska banka ,52 Privredna banka Zagreb ,96 Raiffeisenbank Austria ,00 Samoborska banka ,64 Sberbank ,78 Slatinska banka ,45 Splitska banka ,70 Zagrebačka banka ,34 Ukupno: ,33 Ukupni rashodi banaka Banka Ukupni rashodi Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank ( ) ( ) Hrvatska poštanska banka ( ) ( ) Imex banka Istarska kreditna banka Umag J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria ( ) ( ) Samoborska banka Sberbank ( ) ( ) Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno:

43 BANKARSTVO 43 (000 kn) % Kamatni troškovi % Troškovi provizija % Ostali troškovi % promjene promjene promjene promjene -20, , , ,37-11, , , ,72 7, , , ,91 5, , , ,55 - ( ) ( ) - ( ) ( ) - ( ) ( ) - - ( ) ( ) - ( ) ( ) - ( ) ( ) - -5, , , ,73-11, , , ,25-36, , , ,74-56, , , ,22-18, , , ,92 2, , , ,95-17, , , ,22 1, , , ,95-11, , , ,56-5, , , ,21 4, , , ,51 3, , , ,87 - ( ) ( ) - ( ) ( ) - ( ) ( ) - -14, , , ,42 - ( ) (80.491) - (30.684) (25.775) - ( ) ( ) - 8, , , ,31 34, , , ,92-14, , , ,71-12, ,89 ( ) ( ) 30, ,34

44 44 BANKARSTVO Broj podružnica, poslovnica i sl. Banka Addiko Bank n.p. n.p. Banka Kovanica BKS Bank AG 2 3 Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag n.p. n.p. J&T banka 2 2 Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka 7 7 Podravska banka Primorska banka 2 2 Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka Ukupno: Krediti stanovništvu Ukupno Banka % Stambeni promjene Addiko Bank , Banka Kovanica , BKS Bank AG , Croatia banka , Erste&Steiermärkische Bank , Hrvatska poštanska banka , Imex banka , Istarska kreditna banka Umag , J&T banka , Jadranska banka , Karlovačka banka , Kentbank ,85 - Kreditna banka Zagreb , OTP banka Hrvatska ,74 - Partner banka , Podravska banka , Primorska banka , Privredna banka Zagreb ,15 - Raiffeisenbank Austria , Samoborska banka , Sberbank , Slatinska banka , Splitska banka , Zagrebačka banka , Ukupno: , novi portal za poduzetnike Europska unija Zajedno do fondova EU

45 BANKARSTVO 45 (000 kn) % Auto krediti % Gotovinski % Ostali % promjene promjene promjene promjene , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,69 Prema istraživanju koje je objavio Forbes, u prvoj godini propadne 25 posto start-upa, u drugoj propadne 36 posto, dok u trećoj nestane 44 posto tvrtki. Taj postotak raste u daljnjim godinama, a procjenjuje se da od ukupnog broja start-upa njih samo posto uspije preživjeti petu godinu, što je poražavajuće. Poduzetnici koji su imali mentora i kvalitetnu podršku na svom poduzetničkom putu imaju do tri puta veće šanse za uspjeh. To je upravo svrha projekta Mentorica.biz - portal za poduzetnike koji je nedavno lansirala tvrtka Androlić konzalting. Portal je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima radi podrške njihovu poslovanju kako bi što lakše došli do informacija te brže pronašli odgovore na pitanja koja ih muče na putu razvoja svoje poduzetničke priče. Uz edukativni sadržaj i poslovne vijesti, tvrtka nudi i pomoć pri izradi poslovnih i marketing planova, bazu pitanja i odgovora koja će se redovno nadopunjavati (od pitanja računovodstva, upravljanja, motivacije, trgovačkog i radnog prava, poreza, subvencija za poduzetnike...), sve s ciljem dodatne podrške poduzetnicima. Projekt Mentorica.biz portal za poduzetnike referentne oznake KK sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija temeljem Poziva E-impuls Provedba projekta traje od 10. listopada do 10. listopada Ukupna vrijednost projekta je kuna od čega se kuna odnosi na financiranje iz EU bespovratnih sredstava ili 78,32 posto, a kuna tvrtka financira iz vlastitih sredstava. Portal već sad obiluje mnoštvom korisnih savjeta poslovne tematike, a pokriva teme od prodaje, marketinga, otvaranja tvrtke, upravljanja ljudima, pa do financiranja poduzetničkih projekata. Uz korisne članke koji se mogu pronaći, na portalu se nalazi baza pitanja i odgovora koja se redovno ažurira. Poduzetnici ili oni koji to tek žele postati mogu postaviti pitanje koje se odnosi na neku poslovnu temu na koje će odgovoriti netko od poslovnih savjetnika. Odgovori na pitanja su potpuno besplatni, a baza je slobodna za pretraživanje, pa je lako i jednostavno doći do odgovora. Poslovni savjetnici portala su osobe koji imaju iskustvo u raznim područjima ekonomije i radnog prava te su spremni svoja znanja podijeliti s drugima. Portal je nadogradnja redovnom poslovanju i jača konkurentnost tvrtke Androlić konzalting koja se redovno bavi izradom projektnih prijava te provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, poslovnim savjetovanjem i edukacijama. Sadržaj materijala isključiva je odgovornost tvrtke ANDROLIĆ konzalting j. d. o. o.

46 46 BANKARSTVO Cost income ratio* (%) Banka Addiko Bank 59,40 57,60 Banka Kovanica 69,30 63,90 BKS Bank AG 47,35 48,94 Croatia banka 71,50 72,70 Erste&Steiermärkische Bank 41,40 43,40 Hrvatska poštanska banka 53,70 54,40 Imex banka 84,40 77,62 Istarska kreditna banka Umag 60,20 57,21 J&T banka 176,92 83,71 Jadranska banka 131,65 83,13 Karlovačka banka 62,00 60,00 Kentbank 75,01 76,75 Kreditna banka Zagreb 61,42 58,45 OTP banka Hrvatska - - Partner banka 59,80 62,43 Podravska banka 61,50 71,06 Primorska banka 112,00 96,00 Privredna banka Zagreb 38,36 35,30 Raiffeisenbank Austria 54,71 56,40 Samoborska banka 98,19 104,64 Sberbank 68,93 66,85 Slatinska banka 77,79 68,00 Splitska banka 51,00 60,00 Zagrebačka banka 40,50 43,01 Depoziti stanovništva * Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100 Ukupno Banka % Po viđenju promjene Addiko Bank , Banka Kovanica , BKS Bank AG , Croatia banka , Erste&Steiermärkische Bank , Hrvatska poštanska banka , Imex banka , Istarska kreditna banka Umag , J&T banka , Jadranska banka , Karlovačka banka , Kentbank , Kreditna banka Zagreb , OTP banka Hrvatska ,00 0, Partner banka , Podravska banka , Primorska banka , Privredna banka Zagreb , Raiffeisenbank Austria , Samoborska banka , Sberbank , Slatinska banka , Splitska banka , Zagrebačka banka , Ukupno: ,

47 BANKARSTVO 47 (000 kn) kunska % Po viđenju devizna % Oročena kunska % Oročena devizna % promjene promjene promjene promjene , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00 24, ,00 28, ,00-5, ,00-17, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,36

48 48 BANKARSTVO Zarada po dionici (%) Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) Banka Addiko Bank - 8,97 Banka Kovanica 0,13 1,50 BKS Bank AG - - Croatia banka 0,35-6,45 Erste&Steiermärkische Bank 36,89 38,24 Hrvatska poštanska banka 89,56 4,12 Imex banka -3,74-9,89 Istarska kreditna banka Umag 12,68 16,14 J&T banka - - Jadranska banka - - Karlovačka banka - - Kentbank - - Kreditna banka Zagreb 7,01 10,72 OTP banka Hrvatska 7,03 1,39 Partner banka 10,16 7,63 Podravska banka 9,73 5,27 Primorska banka 14,51-10,35 Privredna banka Zagreb 84,00 76,00 Raiffeisenbank Austria 12,70 10,90 Samoborska banka - - Sberbank - - Slatinska banka -1,64 0,71 Splitska banka 37,00-9,00 Zagrebačka banka 5,34 2,62 Banka % kn Addiko Bank - 4,00-82,00 Banka Kovanica 0, BKS Bank AG Croatia banka Erste&Steiermärkische Bank 12,87 9,43 12,87 9,43 Hrvatska poštanska banka Imex banka Istarska kreditna banka Umag 5,45 6,36 60,00 70,00 J&T banka Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb ,00 - OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka Privredna banka Zagreb 30,00 20,00 25,33 15,19 Raiffeisenbank Austria 10,60 10,90 106,00 109,00 Samoborska banka -0,20-0, Sberbank Slatinska banka Splitska banka Zagrebačka banka - 27,00-5,30

49 BANKARSTVO 49 Raspodjela dobiti (000 kn) Banka Dividenda Zadržana dobit Dividenda Zadržana dobit Addiko Bank Banka Kovanica BKS Bank AG Croatia banka (30.631) Erste&Steiermärkische Bank Hrvatska poštanska banka Imex banka - (5.362) - (14.188) Istarska kreditna banka Umag J&T banka - (86.568) - (29.073) Jadranska banka Karlovačka banka Kentbank Kreditna banka Zagreb OTP banka Hrvatska Partner banka Podravska banka Primorska banka (9.059) Privredna banka Zagreb Raiffeisenbank Austria Samoborska banka - (9.377) - (7.052) Sberbank Slatinska banka Splitska banka (84.870) Zagrebačka banka Revizori Banka Addiko Bank Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Banka Kovanica Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb BKS Bank AG Ernst &Young d.o.o. Zagreb KPMG Croatia d.o.o. Zagreb Croatia banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Erste&Steiermärkische Bank Ernst and Young PWC Hrvatska poštanska banka Deloitte d.o.o., Zagreb Ernst & Young d.o.o., Zagreb Imex banka BDO Croatia d.o.o. BDO Croatia d.o.o. Istarska kreditna banka Umag Deloitte d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Zagreb KPMG Croatia d.o.o. za KPMG Croatia d.o.o. za J&T banka reviziju reviziju Jadranska banka HLB Revidicon d.o.o., Varaždin HLB Revidicon d.o.o., Varaždin Karlovačka banka BDO Croatia d.o.o. Deloitte d.o.o. Kentbank KPMG Ernst&Young Kreditna banka Zagreb PriceWaterhouse Coopers Delloite OTP banka Hrvatska Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Partner banka Krako-revizija d.o.o. Krako-revizija d.o.o. Podravska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Primorska banka BDO Croatia, Zagreb BDO Croatia, Zagreb Privredna banka Zagreb KPMG Croatia d.o.o. KPMG Croatia d.o.o. Raiffeisenbank Austria KPGM KPGM Samoborska banka HLB Revidicon d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Sberbank Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić Slatinska banka BDO Croatia d.o.o. BDO Croatia d.o.o. Zagreb Zagreb Splitska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Zagrebačka banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.

50 50 BANKARSTVO Kapital banke % promjene Temeljni kapital (000 kn) - dionički , ,00 0,72% Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve , ,00 2,30% Dopunski kapital (000 kn) , ,00-0,58% Jamstveni kapital (000 kn) , ,00 1,92% Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 60,36 64,35 6,61% Aktiva banke (000 kn) , ,00 2,49% Izvanbilančne stavke (000 kn) , ,00-7,95% Kreditni rejting banke Ba1(Moody s) BB (Standard & Poor s) Ba2(Moody s) BB (Standard & Poor s) Broj zaposlenih 332,00 336,00 1,20% Ukupni prihodi , ,00-0,50% - kamatni prihodi , ,00-0,48% - prihodi od provizija , ,00 60,73% - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti 7.312, ostali prihodi , ,00-57,67% Ukupni rashodi , ,00-13,67% - kamatni troškovi , ,00-13,74% - troškovi provizija , ,00-3,71% - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti ostali troškovi , ,00 136,17% Dobit prije oporezivanja , ,00-48,72% Dobit poslije oporezivanja , ,00-48,72% Zadržana dobit , ,00-48,72% Cost income ratio (%) 34,40 28,80-16,28% Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje , ,00-0,04% - državi , ,00 14,12% - privredi , ,00 7,58% - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.) , ,00-9,62% BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, ) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva) Aktiva Grupe (000) Ukupan prihod Grupe (000) Broj zaposlenih u Grupi 353 Ukupni temeljni kapital Grupe (000) Bruto dobit Grupe (000)

51 BANKARSTVO 51 DEPOZITI U I opet uzlazno Depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto L ani su ukupni depoziti kod poslovnih banaka nastavili s rastom, kao što su uostalom rasli i u vrijeme najjačeg kriznog udara. Bilo kako bilo, depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto. Kad je riječ o depozitima stanovništva, oni su protekle godine zabilježili blagi pad od 0,34 posto te su bili nešto viši od 193,929 milijardi kuna. Naime, u depoziti građana su iznosili 194,599 milijardi kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, koji su lani skočili za 4,12 posto. Tako su prošle godine depoziti privrede dosegnuli 86,970 milijardi kuna za razliku od preklanjske 83,532 milijarde kuna. Depoziti države su pak protekle godine zabilježili rast od 18,10 posto te su iznosili nešto više od 15,205 milijardi kuna za razliku od preklanjskih 12,875 milijardi kuna. Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka više od 77,549 milijardi kuna što je povećanje od 1,65 posto u odnosu na Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 58,237 milijardi kuna i uz godišnji rast od 4,96 posto, dok je treća Erste banka sa 42,307 milijardi kuna depozita i rast od 2,44 posto u odnosu na godinu. Depoziti (u 000 kn) Banka Ukupno % Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % promjene promjene promjene promjene Addiko Bank , , , ,38 Banka Kovanica , , ,91 BKS Bank AG , , , ,88 Croatia banka , , , ,90 Erste&Steiermärkische Bank , , , ,59 Hrvatska poštanska banka , , , ,95 Imex banka , , , ,38 Istarska kreditna banka Umag , , , ,82 J&T banka , , , ,51 Jadranska banka , , , ,34 Karlovačka banka , , , ,56 Kentbank , , , ,68 Kreditna banka Zagreb , , , ,49 OTP banka Hrvatska , , , ,16 Partner banka , , , ,72 Podravska banka , , , ,24 Primorska banka , , , ,33 Privredna banka Zagreb , , , ,33 Raiffeisenbank Austria , , , ,06 Samoborska banka , , ,32 Sberbank , , , ,64 Slatinska banka , , , ,15 Splitska banka , , , ,46 Zagrebačka banka , , , ,46 Ukupno: , , , ,34

52 52 BANKARSTVO KREDITI U Pad kreditiranja Protekle je godine najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna, gospodarstvu 88,628 milijardi, a državi 38,677 milijardi kuna Odobreni krediti Banka U kupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod ostalo, protekle su godine premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren stanovništvu i to za 1,23 posto, dok su krediti odobreni državi, gospodarstvu i ostalima zabilježili pad. Protekle je godine, uostalom kao i pretprošle, najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna što je rast od 1,23 posto u odnosu na godinu ranije kada su njihovi krediti iznosili 113,509 milijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 88,628 milijardi kreditnih kuna što je smanjenje od 2,97 posto u odnosu na kada su ti krediti premašivali 91,337 milijardi kuna. Državi su u pak odobreni krediti bili ukupno teški 38,677 milijardi kuna ili 20,86 posto manje nego godinu dana ranije kada je taj iznos bio 48,874 milijarde kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobrila Zagrebačka banka, 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde kuna što je 0,74 posto manje nego u godini. Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godi- Ukupno Državi % promjene % promjene Addiko Bank , ,55 Banka Kovanica , BKS Bank AG , Croatia banka , ,22 Erste&Steiermärkische Bank , ,85 Hrvatska poštanska banka , ,05 Imex banka , ,58 Istarska kreditna banka Umag , ,11 J&T banka , ,93 Jadranska banka , ,49 Karlovačka banka , ,16 Kentbank , Kreditna banka Zagreb , ,96 OTP banka Hrvatska , ,20 Partner banka , Podravska banka , Primorska banka , Privredna banka Zagreb , ,72 Raiffeisenbank Austria , ,44 Samoborska banka , Sberbank , ,42 Slatinska banka , ,02 Splitska banka , ,61 Zagrebačka banka , ,18 Ukupno: , ,86

53 BANKARSTVO 53 ne odobrila je Zagrebačka banka, 24,769 milijardi kuna što je smanjenje od 11,05 posto u odnosu na kada je ta banka gospodarstvenicima odobrila kredita u iznosu od gotovo 27,845 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s odobrene 14,423 milijarde kreditnih kuna, što je rast od 1,90 posto u odnosu na prethodnu godinu (gotovo 14,154 milijardi odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s rastom od 13,93 posto, na više od 13,479 milijardi kuna odobrenih kredita, za razliku od 11,831 milijarde u Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang-ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 26,847 milijardi kuna što je 3,41 posto manje nego pretprošle godine (27,795 milijardi kuna). Potom slijedi Privredna banka Zagreb sa 24,833 milijarde kuna ili rastom od 4,15 posto na godišnjoj razini, KREDIT dok je treća Erste banka koja je građane lani kreditirala s gotovo 15,409 milijardi kuna, uz godišnji rast od 4,17 posto. Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi 16,013 milijardi kuna ili 13,18 posto manje nego pretprošle godine kada je državu kreditirala s oko 18,445 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 7,623 milijarde kuna uz smanjenje na godišnjoj razini od 20,85 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državi lani odobrila kredita u visini od 7,389 milijardi kuna uz pad od 21,72 posto u odnosu na godinu. DUŽNIK KREDIT ZAJMODAVAC (u 000 kn) Privredi Ostalo Stanovništvu % promjene % promjene % promjene , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,00-34, , , , , , , , , , , , , , , , , , , , , ,23

54 54 BANKARSTVO ŠTEDNJA U U laganom padu, ali ipak... Štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna I opet otkrivamo toplu vodu: štedjeti treba! Kako i na koji način u sadašnjim uvjetima, već je malo teže pitanje. Iako statistike kažu da je nakon godina stagnacije stanovništvu krenulo uzlazno i da potrošnja raste, ipak je gotovo nemoguća misija ostaviti nešto sa strane. No to je već neka druga priča. Bilo kako bilo, štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna. Preciznije kazano, lani je u našim bankama bilo više od 57,220 milijardi kuna štednje u domaćoj valuti što je na godišnjoj razini skok od 11,08 posto, dok je devizna premašila iznos od 136,709 milijardi kuna što je pad od 4,46 posto u odnosu na 2016., godinu. Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o oko 49,2 milijarde kuna što je u odnosu na godinu ranije rast od 0,46 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili gotovo 40,8 milijardi kuna uz rast od 3,33 posto, dok je na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s nešto više od 27,861 milijarde kuna povjerene joj štednje ili sa 0,59 posto više nego godinu prethodne godine. Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka predvodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja smanjena za 3,88 posto te je izno- Štednja stanovništva kunska i devizna (u 000 kn) Banka Ukupno % Kunska % Devizna % promjene promjene promjene Addiko Bank , , ,65 Banka Kovanica , , ,16 BKS Bank AG , , ,25 Croatia banka , , ,76 Erste&Steiermärkische Bank , , ,61 Hrvatska poštanska banka , , ,70 Imex banka , , ,24 Istarska kreditna banka Umag , , ,62 J&T banka , , ,38 Jadranska banka , , ,12 Karlovačka banka , , ,00 Kentbank , , ,90 Kreditna banka Zagreb , , ,57 OTP banka Hrvatska , , ,07 Partner banka , , ,56 Podravska banka , , ,22 Primorska banka , , ,34 Privredna banka Zagreb , , ,04 Raiffeisenbank Austria , , ,54 Samoborska banka , , ,14 Sberbank , , ,24 Slatinska banka , , ,01 Splitska banka , , ,91 Zagrebačka banka , , ,88 Ukupno: , , ,46

55 BANKARSTVO 55 kn kn sila 34,339 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 28,552 milijarde kuna devizne štednje uz pad od 2,04 posto, dok je treća Erste banka sa 19,809 milijardi kuna što je 3,61 posto manje nego godinu dana ranije. Rang-ljestvica prvorangiranih banaka se ne mijenja ni kad je riječ o štednji u kunama. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 14,837 kn milijardi kuna (povećanje od 12,18 posto u odnosu na godinu prije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja u kunama lani iznosila 12,205 milijardi kuna što je 18,55 posto više nego u 2016., dok je treća Erste banka sa 8,052 milijarde kuna uz rast od 12,69 posto na godišnjoj razini. Kad je riječ o štednji po ročnosti, oročena štednja u hrvatskim bankama u prošloj je godini iznosila nešto više od 118,218 milijardi kuna što je 11,47 posto manje nego u godini, dok je štednja po viđenju premašila 75,710 milijardi kuna što je pak godišnje povećanje od 23,98 posto. Ni ovdje se ništa ne mijenja na rang ljestvici prvih triju banaka. Tako je Zagrebačka banka lani imala 28,747 milijardi kuna oročene štednje ili 10,47 posto manje nego u 2016., slijedi je Privredna banka Zagreb s gotovo 23,598 oročenih milijardi, uz pad na godišnjoj razini od 6,86 posto, dok je treća Erste banka s oko 19,088 milijardi oročenih kuna što je 10,19 posto manje nego u godine. Štednja po viđenju u Zagrebačkoj banci lani je iznosila 20,430 milijardi kuna uz rast od 21,30 posto u u odnosu na godinu, druga je Privredna banka Zagreb s oko 17,159 milijardi kuna i rast od 21,64 posto, dok je treća Erste banka sa 8,774 milijarde kuna i rast od 36,19 posto. Štednja stanovništva prema ročnosti (u 000 kn) Banka Štednja st. ukupno % Po viđenju % Oročena % promjene promjene promjene Addiko Bank , , ,61 Banka Kovanica , , ,27 BKS Bank AG , , ,97 Croatia banka , , ,52 Erste&Steiermärkische Bank , , ,19 Hrvatska poštanska banka , , ,97 Imex banka , , ,76 Istarska kreditna banka Umag , , ,37 J&T banka , , ,13 Jadranska banka , , ,83 Karlovačka banka , , ,80 Kentbank , , ,08 Kreditna banka Zagreb , , ,49 OTP banka Hrvatska , , ,55 Partner banka , , ,11 Podravska banka , , ,53 Primorska banka , , ,04 Privredna banka Zagreb , , ,86 Raiffeisenbank Austria , , ,17 Samoborska banka , , ,31 Sberbank , , ,99 Slatinska banka , , ,38 Splitska banka , , ,46 Zagrebačka banka , , ,47 UKUPNO: , , ,47

56 56 BANKARSTVO KARTIČNO POSLOVANJE Broj kartica raste Potkraj godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj broj kartica je povećan za 1,3 posto Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK H rvatska gospodarska komora je i tijekom godine nastavila s prikupljanjem i analizom podataka o kartičnom poslovanju, nastavljajući tako uspješnu suradnju s bankama i kartičnim kućama koja kontinuirano traje od godine. Na kvartalnoj osnovi prikuplja se niz podataka vezanih uz kartice, bankomate, EFT POS terminale te transakcije po njima. Potkraj godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj broj kartica je povećan za 1,3 posto. Najveći dio, 88,9 posto, i dalje otpada na debitne, kreditne i prepaid kartice banaka, a 11,1 posto na kartice dviju kartičnih kuća. Udio debitnih kartica u ukupnom broju kartica je 77 posto što je u skladu sa svjetskim trendovima (njihov udio na svjetskoj razini je 71 posto). Više od 95 posto ukupnog broja kartica otpada na chip (smart, pametne) kartice. Udio beskontaktnih kartica u ukupnom broju kartica je 31,4 posto što ukazuje na njihov kontinuirani rast (potkraj njihov udio u ukupnom broju kartica bio je 28 posto). Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama čiji su izdavatelji hrvatske banke te kartične kuće u zemlji i inozemstvu u godini iznosila je 140,2 milijarde kuna što je za sedam posto više nego godinu ranije, dok je broj kartičnih transakcija porastao za devet posto. Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji U isto vrijeme vrijednost transakcija stranaca u Hrvatskoj porasla je za 13 posto, a broj njihovih transakcija za 16 posto. Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji budući da na te transakcije otpada 56 Promjena broja kartica, bankomata i EFT POS terminala ( ) 80,0 % 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 0,0 10,0 0,0-10,0 kartice bankomati EFT POS -20,

57 BANKARSTVO 57 Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama u godini iznosila je 140,2 milijarde kuna posto ukupne vrijednosti svih transakcija, 38 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a šest posto otpada na transakcije ostvarene u inozemstvu (pet posto su transakcije plaćanja, a jedan posto transakcije podizanja gotovine). BANKOMATI I EFT POS TERMINALI Potkraj u Hrvatskoj je bilo 5088 bankomata, što je u odnosu na povećanje njihova broja za 10 posto i to je najveći rast od godine (te je godine broj bankomata porastao za gotovo 12 posto). U isto vrijeme broj EFT POS terminala je porastao za osam posto, sa na više od (to je najveći rast nakon kada je njihov broj porastao za gotovo 10 posto). SVJETSKI TRENDOVI U KARTIČNOM POSLOVANJU Na kraju godine na svjetskoj razini bilo je 13,9 milijardi platnih kartica i u odnosu na godinu njihov je broj porastao za osam posto, pokazuju rezultati istraživanja Retail Banking Researcha iz Londona. Prosječan broj kartica po odraslom stanovniku u bio je 3,1 kartica. Broj EFT POS terminala dosegao je 85,9 milijuna, rastući za sedam posto u odnosu na kraj godine. Udio debitnih kartica na globalnoj razini je i dalje najveći u odnosu na druge vrste kartica i iznosi 71 posto. KARTIČNO POSLOVANJE JE BITAN DIO FINANCIJSKE PISMENOSTI Kartice i kartično poslovanje zauzimaju značajno mjesto u edukacijskim aktivnostima u području financijske pismenosti koje Hrvatska gospodarska komora organizira za učenike srednjih škola, njihove nastavnike i profesore te studente. Naglasak je na upravljanju osobnim financijama, vrstama kartica, sigurnosti upotrebe i plaćanja te različitim kanalima upotrebe. Podizanje gotovine u Hrvatskoj 56% Plaćanja u inozemstvu 5% 1% Podizanje gotovine u inozemstvu Vrijednost kartičnih transakcija u UKUPNO 140,2 mlrd. kn 38% Plaćanja u Hrvatskoj

58 58 BANKARSTVO Upitali smo... CHRISTOPH SCHOEFBOECK, PREDSJE Kako ocjenjujete poslovnu godinu i svoje poslovanje? Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji? Ima li kakvih problema u vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine... Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što vam je to donijelo u poslovanju i općenito financijskoj industriji? Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje? Možete li procijeniti utjecaj primjene Uredbe o GDPR-u na poslovanje? Poslovna obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju? Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast? Smatrate li da će poslovna donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja? >> U godini zadržali smo stabilnost i kvalitetu svog operativnog poslovanja te time dodatno učvrstili poziciju na hrvatskom bankarskom i financijskom tržištu. Posebno nas veseli činjenica da smo zabilježili rastući trend novog kreditiranja u poslovanju s građanstvom, ali i gospodarstvom. Svjedočili smo i velikim izazovima, poput procesa restrukturiranja Agrokora, što je utjecalo i na poslovanje cjelokupnog bankarskog sektora. Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini. POZITIVAN SIGNAL - JASNA PORUKA O UVOĐENJU EURA Hrvatske banke jedne su od najbolje kapitaliziranih u Europskoj uniji. Sustav je stabilan te banke imaju kapacitet adekvatno pratiti kvalitetne projekte privatnog sektora koji bi trebao biti generator gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. I dalje je potrebno jačati napore u provedbi strukturnih reformi, kako bi se podigla potencijalna stopa rasta i I dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi povećala otpornost na eventualne globalne šokove. Važno je pronaći politički i ekonomski odgovor na demografske izazove i rastući trend iseljavanja. Pozitivan signal je jasna poruka o uvođenju eura kao strateškom cilju, a smanjenje valutnog rizika i pristup

59 BANKARSTVO 59 DNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA Rast novog kreditiranja građanstva i gospodarstva Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini mehanizmima financijske stabilnosti europodručja dodatno će povećati financijsku stabilnost Republike Hrvatske. Kad je riječ o izazovima, pravna i politička stabilnost ostaju temeljni preduvjeti za nastavak oporavka. Potrebno je graditi investicijsku sigurnost, ali i izbjegavati zakonske inicijative koje je mogu potkopati promjenom pravila igre u hodu. Bankarstvo je krvotok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitetnijem funkcioniranju. Ulazak u EU za banke nije značio bitno drugačiji okvir poslovanja budući da je velik dio bankarskog sustava integriran u EU preko svojih stranih vlasnika. Međutim, indirektno svjedočimo pozitivnim efektima, kao što su trgovinska integracija i integracija klijenata dublje u trgovinske tokove EU-a. Također, perspektive EU fondova otvaraju novu dimenziju u poslovanju, a članstvo u EU svakako je imalo pozitivan efekt i na turističku aktivnost. Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju, za koji vjerujemo da će imati pozitivne efekte na stabilnost financijskog sektora. Neupitno je da se bankarstvo već neko vrijeme polako otvara pri čemu, u dio poslovanja koji su do sada radile isključivo banke, ulaze i drugi pružatelji usluga, posebice u dijelu platnog prometa. Taj će se trend nastaviti, ali to ne treba gledati kao prijetnju, već kao poticaj. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti izazovu digitalizacije, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike tehnoloških trendova, uz omogućavanje dostupnosti, savjetovanja i podrške klijentima kroz digitalne kanale. U Erste banci i ESB Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju Grupi spremni smo za nove izazove te s optimizmom gledamo na budućnost. I prije početka primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, važeći zakonodavni okvir Republike Hrvatske propisivao je opseg aktivnosti i određena ograničenja u domeni direktnog kontaktiranja klijenata, kao i općenite zaštite osobnih podataka, posebice kad je u pitanju poslovanje financijske institucije. Međutim, GDPR regulativa takvu je zaštitu podigla na još višu razinu, a Erste banka je na vrijeme krenula s pripremama te spremna dočekala promjene. Primjerice, u svrhu unapređenja poslovnog odnosa, slanja posebnih ponuda ili povremenog informiranja o pogodnostima, Banka od klijenta treba posebnu privolu. Više od 80 posto naših klijenata koji su bili u kontaktu s Bankom od početka primjene regulative, u poslovnicama ili putem digitalnih kanala, dalo je svoju suglasnost. POZICIJA ESB GRUPE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU JE STABILNA Situacija u kojoj se našao koncern Agrokor te proces njegova restrukturiranja svakako su predstavljali veliki izazov koji je utjecao i na poslovanje te, u određenoj mjeri, rezultat bankarskog sektora u Od samog početka Erste banka je zauzela proaktivnu ulogu i primjenjivala konstruktivan pristup kako bi pružila adekvatnu podršku procesu restrukturiranja te osiguravanju nastavka kontinuiteta poslovanja koncerna. Stoga vrlo pozitivnom smatramo činjenicu da je većinom glasova vjerovnika u konačnici postignuta nagodba. Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka, a pod utjecajem troška regulative, konkurentskih pritisaka i potrebe da se u određenim segmentima poslovanja ostvare ekonomije obujma, kako bi poslovni model bio dugoročno održiv. Pozicija ESB Grupe na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh koji će biti posljedica kvalitetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka projekata, kao i održavanja partnerskog odnosa s klijentima i društvenom zajednicom, što će rezultirati jačanjem međusobnog povjerenja baziranog na otvorenoj i transparentnoj komunikaciji. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet kako naših klijenata, tako i hrvatskog društva u cjelini.

60 60 BANKARSTVO MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA (RBA) Iza nas je izazovna godina Ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u ostvarila neto dobit od 396 milijuna kuna >> Protekla godina bila je izazovna za poslovanje Banke. Početak godine obilježila je eskalacija krize u koncernu Agrokoru, a nastavak godine donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Odluke koje je na temelju tog akta donosio izvanredni povjerenik u procesu financijskog restrukturiranja koncerna utjecale su na rezultate poslovanja. No ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u ostvarila neto dobit u iznosu od 396 milijuna kuna. Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope. Posljedično, financijska industrija ostvarila je niže poslovne prihode, ali su smanjeni rizici neutralizirali negativan utjecaj padajućih prinosa na rezultate poslovanja. Negativni utjecaj krize u Agrokoru na financijsku industriju u potpunosti je prevladan tijekom godine. Kod društava za faktoring koncentracija plasmana na Agrokor bila je previsoka, pa su pretrpjela značajan pad poslovanja. Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUNSKIM KREDITIMA U poslovanju banaka svjedočimo povećanoj potražnji za kunskim kreditima. Promjenu valutne strukture kredita ne prati istovjetna transformacija na strani depozita. Zbog povijesno niskih kamatnih stopa klijenti se sve rjeđe odlučuju na oročavanje depozita. Time se uz valutnu sve više narušava i ročna struktura bilance banaka, pa se financijski izvori za dugoročne kredite pronalaze i u neoročenim depozitima klijenata. Regulator je objavom Preporuke za ublažavanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača nastojao potaknuti kreditore i zajmoprimce na korištenje zaštite od kamatnog rizika. Preporučeno fiksiranje kamatne stope na dugoročne kredite uključuje i dodatni trošak za zaštitu od kamatnog rizika. Odluku o prihvaćanju tog troška donosi svaki dužnik za sebe, dok iskustvo zakonskih intervencija i sudskih odluka, kojima se na banke prevaljuje povećani trošak dužnika, a dužnici se u potpunosti amnestiraju od negativnih posljedica svojih odluka, zasigurno ne motivira dužnike na prihvaćanje dodatnog troška za zaštitu od očekivanih rizika. Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva. U stabilnim uvjetima poslovanja financijski posrednici mogu klijentima pružati usluge po konkurentnim uvjetima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je konkurentima iz drugih članica EU-a poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu. PONUDA FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN BANAKA Očekivano uvođenje eura ubrzat će integraciju u zajedničko tržište, a time i prekograničnu konkurenciju. Dodatno, europska regulacija razvija se prema otvaranju tržišta financijskih usluga za posrednike izvan financijske industrije. U području platnog prometa banke moraju omogućiti drugim posrednicima pristup računima klijenata, kako bi povećali konkurenciju na tržištu financijskih usluga. Stoga očekujemo brzi razvoj ponude financijskih usluga izvan banaka, prvo u platnom prometu, a potom i u ponudi alternativnih usluga financiranja. Broj financijskih posrednika licenciranih za poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu dugoročno se smanjuje. S druge strane, povećava se ponuda financijskih usluga koje na domaćem tržištu nude društva licencirana u drugim članicama EU-a. Očekujemo i rast ponude nefinancijskih posrednika, što dodatno sužava prostor za ostvarivanje prihoda licenciranih financijskih posrednika. Stoga će motiv za spajanja i preuzimanja biti vrlo snažan i u godini.

61 BANKARSTVO 61 BALAZS BEKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA (UIME OTP BANKE I SPLITSKE BANKE) Stvaranje jednog od najvećih financijskih igrača Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati >> Protekla godina u većini segmenata domaćeg gospodarstva bila je obilježena problemima u Agrokoru. Ipak, ukupno makroekonomsko okruženje ostalo je povoljno, što se prije svega ogleda u rastu BDP-a, smanjenju nezaposlenosti, kao i manjim vanjskim te fiskalnim neravnotežama. Predstavljanje Strategije o uvođenju eura krajem prošle godine predstavlja početak jednog od potencijalno najznačajnijih događaja za domaće gospodarstvo. Na domaćem bankovnom tržištu u iznimno važan događaj bilo je preuzimanje Splitske banke od strane OTP Grupe, čime je na tržištu stvoren jedan Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva od najvećih financijskih igrača. Samim time nama je protekla godina bila prije svega obilježena složenim procesom integracije koji se nastavio i tijekom POZITIVNI TRENDOVI U FINANCIJSKOJ INDUSTRIJI Osim jednokratnih utjecaja na financijski sektor kao posljedica krize u Agrokoru tijekom 2017., trendovi u financijskoj industriji ostaju pozitivni. Zaustavljanje procesa razduživanja kućanstava te rast kreditnog portfelja bankovnog sustava tijekom prošle godine predstavljaju potvrdu početka povoljnijeg razdoblja. Visoka konkurencija i povijesno niske kamatne stope stvaraju pritiske na domaće banke na povećanje efikasnosti te na značajna ulaganja kako bi se zadržao korak s tehnološkim napretkom, ali i podržale inovacije u kreiranju proizvoda i usluga. Ulazak na jedinstveno EU tržište pozitivno se odrazio na brojne domaće sektore, što se vidi i kroz dosta dinamičan rast izvoza posljednjih godina. Ipak, proteklo razdoblje bilo je obilježeno i brojnim strukturnim slabostima domaćeg gospodarstva, pa vjerujem da se svi pozitivni učinci od ulaska u EU tek trebaju vidjeti. Možemo reći da će ulazak Hrvatske u eurozonu imati puno veći utjecaj Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja na poslovanje i razvoj bankarskog tržišta, s obzirom na očekivani gubitak dijela prihoda od provizija i naknada, eliminaciju većeg dijela valutnog rizika, ulazak u bankovnu uniju te harmonizaciju regulatornih zahtjeva. Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja. Svjesni smo promjena koje se događaju te nastavljamo s intenzivnim ulaganjem u našu IT infrastrukturu te razvoj novih proizvoda. Također, vjerujemo da unatoč jačanju konkurencije na gotovo svim područjima naša kvaliteta, sigurnost ali i dugogodišnji partnerski odnos s klijentima predstavljaju našu jaku komparativnu prednost. U razgovoru s poduzetnicima iz raznih sektora vidim da je implementacija GDPR-a prošla uz brojne nejasnoće i poteškoće, ali je ipak prošla. U svojoj instituciji smo uložili dosta vremena i novca kako bismo se uskladili s tom regulativom. Ipak, ono što je

62 62 BANKARSTVO najvažnije, danas ne vidimo zastoj u poslovanju te naši klijenti imaju pristup svim uslugama i proizvodima bez dodatnih poteškoća uz dodatnu sigurnost. DALJNJE REGULATORNE PROMJENE Možemo reći da je prvi utjecaj problema u Agrokoru na financijski sektor bio vidljiv kroz dosta značajne gubitke. No unatoč tome, domaći bankovni sustav zadržao je visoku razinu stabilnosti bez jačanja sistemskih rizika. Ipak, kriza u Agrokoru rezultirat će snažnim restrukturiranjem u većini sektora domaćeg gospodarstva, pa tako i u financijskom sektoru. Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva. Problemi u bankarskom sektoru jako se brzo oslikaju i na cijelo gospodarstvo. Domaći bankovni sustav je iznimno visokokapitaliziran te s visokim zalihama likvidnosti, što mu osigurava i visok stupanj otpornosti na eventualne šokove. Uz visoku kapitaliziranost te osigurane izvore financiranja, domaći bankovni sustav spreman je i dalje financirati domaće gospodarstvo čak i u slučaju da se potrošačka i investicijska aktivnost dodatno ubrzaju. Aktualna godina u bankarstvu također je obilježena daljnjim regulatornim promjenama. Ipak, vidimo nastavak pozitivnih trendova po pitanju potražnje za kreditima, jačanja domaće depozitne baze te poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja. S obzirom na to da je i oporavak u bankarskom sektoru započeo nešto kasnije, tijekom godine očekujem da se pozitivna kretanja još dodatno dinamiziraju. Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati. MARIO ŽIŽEK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA Uspješna godina obilježena rastom plasmana Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu >> Za Addiko Bank je godina, prva puna kalendarska godina s novim brendom, bila iznimno uspješna i obilježena rastom plasmana u svim ključnim poslovnim segmentima. Osim toga smo i prvi uveli mogućnost dobivanja kredita samo temeljem osobne iskaznice uz odobrenje u roku od 30 minuta, s Addiko Chat Bankingom smo predstavili jedinstveno plaćanje putem Vibera, postali smo prva banka u Hrvatskoj s certifikatom kvalitete, u međunarodnom izboru proglašeni smo najboljom bankom u Hrvatskoj u poslovanju s građanstvom, otvorili smo digitalnu Express poslovnicu, prvu takve vrste u Hrvatskoj Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu. S pozitivnim poslovnim trendovima te ambicioznim rastom i razvojem poslovanja nastavili smo i u godini. SPORIJI RAST POSLOVANJA S GRAĐANSTVOM Gledajući na gospodarstvo u cjelini, je bila dobra godina, pogotovu stoga što je, nakon šest godina recesije, BDP rastao treću godinu zaredom, ali je istodobno ukazala i na to gdje postoji veliki prostor za napredak u godini u kojoj ponovno očekujemo rast BDP-a od oko tri posto, proračunski suficit i pad javnog duga, rast osobne potrošnje i zaposlenosti, još jednu rekordnu turističku godinu, te veći rast kreditne aktivnosti kojoj u prilog idu i kretanja kamatnih stopa koje su pale na rekordno niske razine što kao rezultat ima vrlo povoljne uvjete financiranja. Trendovi kreditiranja na razini industrije također bi se trebali mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti. Tome svjedoče i najave HNB-a o rastu likvidnosti s trenutačnih 25,3 na 32 milijarde kuna do kraja godine. Ipak, poslovanje s građanstvom će tijekom rasti sporije u odnosu na Corporate/SME zbog postrožene regulative nakon izmjena u Ovršnom zakonu te pravnih, tehnoloških, logističkih i operativnih prilagodbi GDPR-u. Banke će stoga nedvojbeno kroz odgovorno kreditiranje privatnog sektora i pružanje podrške realnoj ekonomiji dati svoj obol jačanju gospodarskog rasta. Da bi banke bile u poziciji još više kreditirati, potrebni su i brži insolvencijski mehanizmi, Trendovi kreditiranja na razini industrije trebali bi se mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti nedvosmisleni porezni tretman NPL-ova te platforme za dokapitalizacije poduzeća, kao i kreditne sheme uz dijeljenje rizika. Uz to je ključno intenzivirati napore na četiri, po

63 BANKARSTVO 63 meni, presudna preduvjeta: podizanju konkurentnosti, stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, boljem korištenju mogućnosti EU fondova i digitalnom iskoraku. POBOLJŠATI KONKURENTNOST Sve kreće od konkurentnosti i njeno poboljšanje je jedan od hrvatskih prioriteta kojem se treba maksimalno posvetiti. Zbog porezne reforme koja je rasteretila gospodarstvo za skoro 2,5 milijardi kuna i čiji će učinci biti vidljivi i u godini, zbog rezanja parafiskalnih nameta za 30 posto tijekom 2018./2019. te zbog bržeg sužavanja spreadova na hrvatske obveznice u odnosu na regionalne, lani se značajno popravila konkurentnost, a i inflacija je također niža negoli u konkurentskim regionalnim ekonomijama. Dodatno rasterećenje od parafiskalnih nameta bilo bi još jedan korak u pravom smjeru i moglo bi donijeti oko dvije milijarde kuna poreznog rasterećenja. Hrvatska je na WEF-ovoj listi globalne konkurentnosti za 2017./2018. na 74. mjestu od 137 gospodarstava u svijetu. To znači kako smo zadržali istu poziciju kao i godinu ranije, a ta stagnacija definitivno nije poticajna vijest. Od presudne je važnosti i njegovanje poticajnog okruženja gdje je potrebno uspostaviti mehanizme koji će olakšati život svim gospodarskim subjektima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima koji su brojčano daleko najznačajnija gospodarska pokretačka sila. Zato se može očekivati jačanje financiranja malih i srednje velikih tvrtki koje su lani ostvarile rekordne rezultate u ukupnom prihodima, izvozu te dobiti prije poreza. Također, SME sektor je lani najviše pridonio rastu zaposlenosti i diverzifikaciji gospodarstva i Hrvatska ovdje ne smije popustiti, već treba Ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije uložiti dodatne napore znajući koliki je utjecaj SME-a na krvnu sliku gospodarstva. Pristupanje EU nije iziskivalo tektonske promjene za bankarski sustav budući da su sve velike banke zbog svojih matica već ispunjavale veće kapitalne zahtjeve i primjenjivale više regulatorne i operativne standarde poslovanja te bile u EU i prije hrvatskog punopravnog članstva. Međutim, treći segment u kojem hrvatsko gospodarstvo treba napraviti iskorak jest korištenje EU fondova jer tu nismo dosad kapitalizirali onoliko koliko smo mogli i trebali. Činjenica jest da je financiranje putem EU fondova administrativno i vremenski izrazito zahtjevno, ali od početka smo znali da će to tako biti i sad je krajnji trenutak da povećamo svoje kapacitete i utiliziramo ovu priliku. NUŽNOST INTENZIVNIJE DIGITALIZACIJE Ono što trebamo shvatiti kao važno upozorenje u vidu nastavka i ubrzavanja ključnih reformi jest da u segmentu inovativnosti, na kojem sve moderne ekonomije temelje budući rast, Hrvatska bilježi pad. Taj trend je nužno promijeniti čim prije, a jedan od ključnih elementa je intenzivnija digitalizacija. Zadovoljava li nas činjenica da smo u kontekstu digitalne konkurentnosti na 44. mjestu od 63 globalne ekonomije i da smo lani ostvarili napredak od četiri mjesta? Smatram da to nije dovoljno i da moramo bolje. OK, nisu sve gospodarske grane ovdje u istoj poziciji, ali Za očekivati je jačanje financiranja malih i srednje velikih poduzeća to ništa ne mijenja na činjenici da ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije počevši od obrazovanja, preko javnog sektora do svih gospodarskih grana. Stagnacija u ovom pogledu ista je kao i rapidno nazadovanje. Važnost digitalizacije i digitalne transformacije je iznimno vidljiva u bankarstvu gdje je evolucija digitalnih tehnologija iskorištena kako bi se klijentima omogućilo brže, intuitivnije i kvalitetnije poslovanje s financijskom institucijom. Pred bankama su jako uzbudljiva vremena gdje je uopće teško prognozirati što će biti za pet, a kamoli za 10 godina. Hoće li to biti bankarstvo putem biometrike, virtualnih poslovnica, ili novih revolucionarnih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji, budućnost će pokazati. Ono što je sigurno jest to da će korisnici biti najveći dobitnici. Ponosan sam što je Addiko Bank u segmentu digitalne transformacije poslovanja napravio velik iskorak u svim segmentima: bitno smo ubrzali procese i procedure, predstavili jedinstvene proizvode i usluge, uveli moderne tehnologije, unaprijedili korisničko iskustvo, uspostavili partnerstva s renomiranim globalnim tehnološkim divovima..., a najbolje tek slijedi. Nešto već u ovoj godini.

64 64 BANKARSTVO DOMAGOJ KARADJOLE, ČLAN UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE Izazovno, digitalno i razvojno Za HPB je bila u znaku nastavka digitalizacije poslovanja i priprema za akviziciju Jadranske banke koju smo uspješno završili u srpnju >> Godina bila je toliko dinamična i slojevita da mi se čini kao da je trajala bitno duže od kalendarskih 365 dana. S jedne strane, godina je bila obilježena efektima povezanim s pogoršanjem boniteta Grupe Agrokor što nije zaobišlo ni HPB. No pravovremenim smanjenjem koncentracije koje smo proveli u prethodnim godinama te kroz proces izvanredne uprave i nagodbe gubici od Agrokora su ublaženi. Prošla godina bila je obilježena i daljnjim povećanjem likvidnosti tržišta te nastavkom trenda smanjivanja kamatnih stopa što se nastavilo i u godini. Stoga se, uz dodatne regulatorne zahtjeve i propise poput MSFI9 i GDPR-a te pritisak na smanjenje kamatne marže, bilo nužno okrenuti povećanju efikasnosti poslovanja. S druge strane, bila je i godina kad smo nastavili s realizacijom strateških smjernica razvoja koje se sastoje od modernizacije poslovne mreže i digitalizacije Banke. NE OČEKUJEM UBRZANJE INFLACIJE Tijekom proveli smo reorganizaciju u kojoj je oformljen sektor specijaliziran za poslovanje sa srednjim i malim poduzećima, što je jedan od dva ključna strateška segmenta klijenata u Banci. Nadalje, ustrojen je i Odjel za digitalni marketing i e-poslovnica kao odgovor na zahtjeve modernog - digitalnog doba. U skladu s time, HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice, tzv. e-gotovina. Pritom digitalizacija nije jedini trend koji obilježava poslovanje HPB-a i sektora u cjelini. HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice Ekonomske okolnosti i narav hrvatske ekonomije nakon ulaska u EU promijenile su se u odnosu na pretkrizno razdoblje. Otvaranje velikog tržišta, rast turističke djelatnosti i opreznije potrošačke navike bitno su unaprijedile izvozne trendove Hrvatske s pozitivnim saldom tekućeg računa platne bilance. Međutim, upravo kontinuitet ekonomskog oporavka koji je prisutan od četvrtog tromjesečja 2014., a koji će se nastaviti i u 2018., mogao bi rezultirati povećanjem doprinosa domaće potražnje ekonomskom rastu. Na navedeno utječe s jedne strane veći raspoloživi dohodak potrošača nastavno na poreznu reformu početkom 2017., rast zaposlenosti i povezano s tim pouzdanje potrošača i povoljno kreditiranje od strane banaka nastavno na velike akumulirane viškove likvidnosti. Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati. Međutim, ne očekujem da bi moglo doći do ubrzanja inflacije jer HNB ima više nego dovoljno alata da osigura stabilnost cijena, što je uspješno provodio svih ovih godina. Isto tako, ne bi trebalo doći do značajnog rasta kamatnjaka, iako izgleda za njihov daljnji pad više nema. POTENCIJALNA PREUZIMANJA - AKO BUDE PRILIKE Nadalje, i fiskalni trendovi su bitno različiti nego u prošlosti te su iznimno povoljni. Stoga, rast državne potrošnje i njen doprinos BDP-u neće biti presudni te će usporavati kako bi bili dosegnuti svi kriteriji iz Maastrichta (od kojih je najbitniji omjer javnog duga i BDP) sukladno orijentaciji nositelja ekonomske politike u Republici Hrvatskoj prema usvajanju eura u dugoročnom razdoblju. To vidim dugoročno kao jednu od ključnih koristi za cjelokupnu ekonomiju zbog manje rizičnosti zemlje, ali i za HPB i ostale Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati banke zbog manjih kapitalnih zahtjeva koje za sobom nose izloženosti u stranoj valuti. Zaključno, aspekt poslovanja HPB-a na koji smo posebno ponosni je akvizicija Jadranske banke. U taj proces smo krenuli dubinskim snimanjem u 2017., a uspješno smo ga okončali zaključenjem transakcije sredinom godine. Taj korak predstavlja poslovni potez od kojeg očekujemo koristi na tržištu Dalmacije gdje smo dosad bili manje zastupljeni, ali je i simbolični odraz stvarnog potencijala HPB-a i naše strategije koja uključuje potencijalna preuzimanja ako za to bude prilike, u kojoj HPB vidim kao predvodnika digitalnih inovacija i konsolidacije tržišta.

65 BANKARSTVO 65 JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE Velika pažnja posvećena praćenju plasmana Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto >> Podravska banka u poslovnoj godini nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom. Po veličini aktive na kraju godine Banka je zauzimala 12. mjesto, dok je po veličini ukupnog kapitala zauzela 10. mjesto od svih 25 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju godine iznosila je 3,27 milijardi kuna što je smanjenje za 5,25 posto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast od 1,21 posto u odnosu na godinu. Na depozite stanovništva otpada 77,5 posto, a na depozite poslovnih subjekata 22,5 posto od ukupnih depozita klijenata. Na području kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su niži za 7,37 posto pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 14,43 posto, dok su krediti poduzećima pali za 16,96 posto. Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto. VISOKOKAPITALIZIRANA BANKA Banka je i dalje visokokapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju godine iznosila je 16,75 posto. Regulatorni kapital potkraj godine iznosio je 414,3 milijuna kuna. Što se tiče same strukture, 363,4 milijuna Ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna kuna odnosi se na osnovni kapital, a 50,9 milijuna kuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je POBA Stopa regulatornog kapitala na kraju godine iznosila je 16,75 posto izdala prethodnih godina. Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 136,1 milijun kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 56 posto, neto prihod od naknada i provizija 17 posto, ostali prihodi sudjeluju sa 27 posto i uglavnom se odnose na financijske prihode, dok je dobit 14,09 milijuna kuna. Zbog enormnog porasta regulative, kao i izoštrene konkurencije na bankarskom tržištu, neminovna su nova preslagivanja i spajanja. Prisutna je sve veća potreba za značajnim smanjenjem troškova poslovanja i povećanja efikasnosti u svakom području poslovanja.

66 66 BANKARSTVO MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG Poboljšana pozicija na financijskom tržištu Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora >> U vrlo zahtjevnoj godini za bankarski sektor u Hrvatskoj, Istarska kreditna banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno te je poboljšala svoju poziciju na hrvatskom financijskom tržištu. Imovina Banke je u izvještajnom razdoblju uvećana za 155 milijuna kuna (+4,85 posto). Stalni rast naše Banke temelji se, kao i svake godine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sektora, čime je povećano učešće IKB-a u ukupnom bankarskom sektoru sa 0,67 posto u godini na 0,84 posto potkraj protekle godine. Vrlo dobri ostvareni rezultati očituju se u dobrom prinosu na kapital ROE od 9,92 posto, a prinos na imovinu ROA iznosi 0,97 posto. Poslovanje bankarskog sektora u godini odvijalo se u uvjetima visoke likvidnosti tržišta i nastavka snižavanja kamatnih stopa. Oporavak gospodarstva, posebno potaknut rekordnom turističkom sezonom i povećanjem izvoza, pozitivno se odrazio na naplatu potraživanja banaka od poduzeća. Na rezultate poslovanja veći utjecaj imala je kriza u koncernu Agrokor. Posebna problematika u bankarstvu odnosila se na kamatne stope koje nikad nisu bile niže, s naznakom da razdoblje niskih kamata može potrajati još godinu dana. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i najava Europske središnje banke (ESB) da će i u godini zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca. POSEBNU PAŽNJU POSVETITI PRAVNOJ SIGURNOSTI Smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti pravnoj sigurnosti, bržem i efikasnijem funkcioniranju sudstva, koje jednako vrijedi i za gospodarstvo i za banke. Istovremeno se jedino razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti. Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora. Posebno u okviru porezne reforme treba sagledati bruto trošak plaće kako bi se osigurali povoljniji uvjeti za inoulagače, ali i dodatni poticaj osobnoj potrošnji. Sadašnje stanje i način plaćanja premije za osiguranje depozita treba regulirati na drugačiji način jer je premija danas skoro veća od troškova izvora sredstava banaka. Poslovna godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodaja portfelja loših kredita dovest će do smanjenja kreditnih plasmana Osnovne promjene u poslovanju banaka nakon ulaska u EU zasigurno se odnose na značajan pad kamatnih stopa te primjenu nove, vrlo zahtjevne zakonske regulative koja tjera banke na još veću efikasnost. Niska kamatna marža za banke tako je omogućila povoljnije kreditno zaduživanje. Novosti su nastale u segmentu platnog prometa, čime su bankarske usluge u dijelu platnog prometa ubrzane i kvalitetnije. Povećao se iznos osiguranih depozita s dosadašnjih kuna na eura u kunskoj protuvrijednosti. Ulazak Hrvatske u EU njenim građanima i poslovnim subjektima osigurao je veću transparentnost bankovnih i financijskih usluga, kao i usluga platnog prometa, a mogu se slobodno otvarati računi u bankama u inozemstvu i zaduživati se kod banaka u članicama EU-a. Promjena u gospodarstvu kojom je omogućeno veće bescarinsko tržište, što potiče izvoz, ali i uvoz, utjecala je i na povećanje obujma poslovanja banaka. PROMJENE U FINANCIJSKOM PONAŠANJU POTROŠAČA Sustav otvorenog bankarstva, odnosno ulazak drugih dobavitelja usluga koji se najavljuje, u velikom će dijelu promijeniti financijsko ponašanje potrošača te transformirati bankarsku industriju u specijalizirane pružatelje infrastrukture, proizvoda i usluga. Značajno će se pojačati konkurencija radi ulaska tzv. FinTech kompanija, gdje se najavljuje njihovo uključivanje u područja najvećih vrijednosti, poput platnih transakcija i njihov pristup podacima korisnika bankarskih usluga. Samim time povećat će se konkurentnost među bankama, sigurnost usluga digitalnog bankarstva, zaštita klijenata, a bit će i olakšano uvođenje novih usluga u bankarskom sektoru. Dio aktivnosti bit će potrebno regulirati na zakonskoj osnovi, poput direktive PSD2. Bankarsko poslovanje oduvijek je bilo strogo regulirano u pogledu zaštite privatnosti podataka s obzirom na zakonski propisanu obvezu čuvanja bankarske tajne, a prije uvođenja GDPR-a banke su bile obvezne postupati i sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Budući da je IKB i ranije bio usklađen s cjelokupnom zakonskom regulativom,

67 BANKARSTVO 67 primjena GDPR-a neće imati veći utjecaj na poslovanje. U Banci je odrađen niz aktivnosti radi usklađivanja s novostima koje donosi GDPR, što je uzrokovalo dodatni angažman djelatnika Banke, pri čemu su naročito bitna usklađenja u informatičkom smislu radi omogućavanja ostvarenja prava ispitanika koja su propisana GDPR-om te rad na povećanju razine svijesti djelatnika Banke o sigurnosti i zaštiti podataka. U ovom segmentu posebna je problematika povezana s prestankom obavljanja aktivnosti HROK-a, što može utjecati na pogoršanje kreditnog portfelja potrošača i povećanja kamata za fizičke osobe, pa je zbog povećanog rizika potrebno što prije zakonskom regulativom to pitanje riješiti. Negativni utjecaj krize u koncernu Agrokor bitno je ublažen pozitivnim kretanjima ostalih gospodarskih subjekata, a pogotovo onih koji su povezani s dobrom turističkom sezonom. Također, banke su na vrijeme započele s izdvajanjem rezervacija za plasmane ovom trgovačkom društvu, i to kako u tako i u godini. Neovisno o značaju negativnog utjecaja Agrokora na banke, bankarski sustav ostaje siguran i stabilan s naglaskom na nužnost restrukturiranja tako velike kompanije u što kraćem roku, čime će se pridonijeti i globalnom gospodarskom rastu. TIHIM IZVOZOM DO ŠTO VEĆEG NETO DEVIZNOG PRILJEVA Financijski sektor treba maksimalno pomoći onim djelatnostima koje potiču izvoz i smanjuju potrebu za uvozom, čime se osigurava pojačana gospodarska aktivnost te naročito bolja pokrivenost uvoza izvozom. S obzirom na naše područje djelovanja, smatramo da se poticanjem turizma indirektno mogu poticati i ostale gospodarske djelatnosti te da se na taj način tzv. tihim izvozom ostvari što veći neto devizni priljev koji je bitan za dugoročno održiv razvoj Hrvatske. U bankarskom sektoru Republike Hrvatske već su se dogodile značajnije promjene u vezi sa spajanjem većih banaka, a dijelom i kupovina manjih banaka. Također bi u narednom razdoblju moglo doći do pretvaranja dijela banaka u Hrvatskoj u vlasništvu inozemnih banaka u podružnice, s obzirom na veličinu tržišta koje je sastavni dio Europske unije. Poslovna godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodajom portfelja loših kredita smanjit će se kreditni plasmani. S obzirom na negativne učinke gospodarstva u doba recesije od godine opreznije se Jedino se razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti ide u veća kreditna zaduženja vodeći računa o tome da za dvije godine može ponovno doći do novog ciklusa recesije.

68 68 BANKARSTVO DANIJEL LUKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE Nove konsolidacije bankarskog sektora U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu Croatia banka na dan 31. prosinca s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka >> Proteklu godinu možemo promatrati jednom od izlaznih godina iz razdoblja krize s više aspekata pokazatelja realnog dijela gospodarstva s jedne strane, kao i kretanja prateće financijske industrije s druge strane. Naime, makroekonomski, ukratko gledano, imamo situaciju rasta gospodarskih aktivnosti, rasta izvoza, održavanja rasta BDP-a, potom pada nezaposlenosti i rasta osobne potrošnje te sniženja javnog duga opće države Te optimistične elemente makrosituacije ipak je narušio utjecaj krize u Agrokoru na bankarski sektor i gospodarstvo čije smo direktne posljedice već izračunali, no ostaje za razlučiti kolika je dubina indirektnog transfernog vala dužničke krize ostatka sudionika SME dijela privrede i tercijarnih financijskih vjerovnika. Bankarsko tržište na kraju godine bilježi 25 banaka, nakon više valova konsolidacije tog tržišta. S obzirom na pregled rezultatskih i kapitalnih performansi infrastrukture ovog resora države dalo bi se prepoznati obilježja mogućih nastavnih i sličnih konsolidacija i vlasničkih pretvorbi u bližoj budućnosti. Očite su tendencije nove konsolidacije bankarskog sektora; spajanje/pripajanje/okrupnjavanje manjih banaka radi istaknutih statusnih različitosti po grupama banaka (velike srednje male banke // odnos javnog i privatnog vlasništva banaka). PRIMJERENA FINANCIRANJA Grupa malih banaka => niža imovina po zaposlenom, viši troškovi poslovanja (C/I ratio), cjenovna nekonkurentnost, niska ili nulta profitabilnost i efikasnost, visoke stope NPL, niža adekvatnost kapitala. Croatia banka na dan 31. prosinca godine s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka. U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu, učestalim sudjelovanjem u neutralnim poslovima banke, izvan zone kreditnog rizika, stvarajući nekamatne Banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda prihode na širenju palete transakcijskih proizvoda, platnog prometa, kartičarstva i apsolutno zadnje razdoblje IT solucija razvojnih rješenja kojima je privlačio klijente. Ubacivanjem novih sudionika u ta područja, naročito platnog prometa, banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda. Prepoznavanje transformacije gospodarstva i poslovanja naših klijenata u pozitivne razine stabilnosti samo nam potvrđuju prethodne nužnosti uobičajenog praćenja bankarskog poslovanja, kroz primjerena financiranja, a naročito će veseliti nove investicije u proširenja kapaciteta.

69 BANKARSTVO 69 ANDREJ KOPILAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE SLATINSKE BANKE Uspješan zaokret Imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja >> Slatinska banka je godinu završila pozitivnim rezultatom u iznosu od 1,2 milijuna kuna bruto, povećana je i neto kamatna marža, što predstavlja uspješan zaokret nakon dvije godine negativnog rezultata. Važno je istaknuti, da je pozitivan rezultat iskazan usprkos činjenici da je rezultat poslovanja bio znatno opterećen velikim ispravcima vrijednosti po plasmanima koji su u znatnoj mjeri vezani za grupu dužnika iz grupacije na koju se primjenjuje Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. PODIZANJE RAZINE UPRAVLJANJA RIZICIMA Pomaci se vide u svim segmentima poslovanja, a najveći pomak u godini, u segmentu poslovanja sa stanovništvom, Banka je napravila uvodeći kunske kredite za većinu svojih kreditnih linija s fiksnom kamatnom stopom, čime se klijentima jamči sigurnost u uvjetima prijetećeg rasta referentnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu. Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata što je vrlo značajno za banku koja, može se reći, djeluje lokalno. Banka, dakle, ide u korak sa stanjem u financijskoj industriji koja bilježi oporavak. S Svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju ciljem jačanja pretpostavki za daljnje profitabilno i stabilno poslovanje, već krajem godine aktivnosti Banke usmjerene su na podizanje razine upravljanja rizicima kojima je ona izložena u svom poslovanju, a prvenstveno kreditnom riziku, te je osnovan i Sektor naplate i unaprijeđeni su postupci procjene rizika. Naši klijenti su, uglavnom, lokalno stanovništvo i mali i srednji poduzetnici, s time da dominira fokus na segment stanovništva. Kako je taj dio poslovanja najosjetljiviji, posebice iz aspekta zakonskih regulativa temeljenih na zaštiti potrošača, prilagodba sustava jedan je od većih izazova za nas, kao i za ostale male organizacije poput naše. Stoga nam je primarno usklađivanje organizacijske strukture, unapređenje programskih rješenja i operativno usklađenje procesa kako bismo mogli osigurati prilagodbu i primjenu zakonske regulative i smjernica u cilju funkcioniranja sustava jer danas biti uspješan u bankarskom sektoru ne ovisi samo o vanjskim činiteljima poslovanja nego i našim internim kvalitetama. IMPERATIV - NASTAVAK POZITIVNIH TRENDOVA Uz to, svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju, od e-bankarstva do mobilnog bankarstva online, zahtjevi za uvođenje novih tehnologija su sve brži, FinTech je sve prisutniji i sve je veći izazov za banke pratiti te trendove i prilagoditi svoje poslovanje, posebice za nas male. Stoga je unapređenje programskih rješenja i direktnog bankarstva, praćenje IT trendova, osnaživanje kadrova, uz snažniji rast poslovanja sa stanovništvom, malim i srednjim Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata poduzetnicima, kao i razvoj distribucijskih kanala zadaća nove uprave, a imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja. Cilj nam je, uz ostvarenje pozitivnog rezultata, Banku približiti klijentima, stvoriti proizvode i usluge koji će odgovoriti na njihove specifične potrebe, nastaviti rad na izgradnji povjerenja i dobroj poslovnoj suradnji s poslovnim partnerima i klijentima Banke, pokazati im da nam je svaki klijent jednako važan, a osnovna poruka koju želimo poslati svojim klijentima je: Razlika je u pristupu.

70 70 BANKARSTVO PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE Izazovno vrijeme za banke Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele >> Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke. Banka je nastavila značajnije rasti i dosegla razinu aktive od 1,8 milijardi kuna uz značajnu operativnu dobit i relativno visoku dobit nakon rezervacija. Posebno nas veseli rast kredita veći od 100 milijuna kuna ili 12 posto u godini kada bankovni sustav u cjelini ima pad ukupnih kredita od 3,6 posto, što je znak da smo unatoč negativnim kretanjima na tržištu itekako konkurentni, klijenti su nas prepoznali te smo pronašli dobar poslovni model. Ovo izazovno vrijeme za banke i bankovni sustav u cjelini, osim razdoblja niskih kamatnih stopa, obilježava nastavak rasta depozita koji su dosegli ukupnu razinu od 305 milijardi kuna, te nastavak pada kredita na 232 milijarde kuna. U proteklih šest godina depoziti su narasli za oko 33 milijarde kuna, dok su krediti pali za oko 40 milijardi kuna, te se stvorio jaz od 73 milijarde viška depozita nad kreditima. Godinama prije toga krediti i depoziti bili su otprilike ujednačeni i to najviše govori o izazovima u kojima se danas bankovna industrija nalazi. Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke Pad kredita banaka jednim je dijelom posljedica refinanciranja, kao i novih financiranja dijela velikih tvrtki u stranim bankama u EU, dok dio novih investicija sada ima manju potrebu za bankovnim kreditima s obzirom na to da se djelomično sufinanciraju sredstvima EU-a. Također, ulazak u EU utjecao je i na pad kamatnih stopa na državni dug, kao i indirektno na opći pad kamatnih stopa. Usklađivanje s uredbama i smjernicama EU-a dovoljno je izazovno u operativnom smislu i iziskuje puno vremena i potrošene energije, kao i dodatna restriktivna domaća regulativa koja samo buja. Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo. Danima se, nažalost, bavimo sami sobom kako bismo se usklađivali s nekim novim propisima što nam smanjuje vrijeme da se bavimo stvarnim poslom, razvojem i klijentima. OČEKUJEM NASTAVAK SPAJANJA I PRESLAGIVANJA PSD2 je pred vratima i značajno će utjecati na poslovanje kartičnih kuća, ali i na one banke koje će nastaviti raditi po starom. Kao i uvijek: za neke će to biti prijetnja, a za neke prilika. Banke koje u tome budu vidjele priliku i ulagale u FinTech rješenja ili u partnerstva s Third Party Provider-ima (TPP) vjerujem da će proći dobro. Uredba o GDPR-u još je jedna uredba koja je u suštini dobra jer joj je temeljni cilj zaštita osobnih podataka od zloporaba, ali je otišla u totalni ekstrem zaštite ljudi od njih samih. Donijela nam je mnoštvo novih obrazaca, informacija i obavijesti koje klijente iritiraju i uzimaju nam svima puno vremena i energije. Ali, što je, tu je. Prilagodili smo se i tome. Pad Agrokora bio je veliki šok za cijeli sustav, Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo ali su banke zbog visine svog kapitala uspješno pokrile gubitke te on nije utjecao na samu stabilnost bankovnog sustava. Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele, možda ulaziti i u suvlasništvo tvrtki koje imaju dobre projekte, a nedovoljno kapitala, naravno i uz jaču operativnu kontrolu tvrtke. Oni koji se ne budu mogli prilagoditi svemu ovome i ne budu sposobni uspostaviti održivo poslovanje, osuđeni su, nažalost, prepustiti se drugima koji to znaju, tako da očekujem nastavak spajanja i preslagivanja unutar bankovnog sustava i u narednim godinama.

71 BANKARSTVO 71 TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA ADDIKO BANK Adresa: Slavonska avenija 6, Zagreb Telefon: Faks: +385 (0) info.hr@addiko.com Info telefon: BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: 1996 Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Mario Žižek - članovi: Jasna Širola, Dubravko-Ante Mlikotić, Ivan Jandrić Nadzorni odbor: - predsjednik: Hans-Hermann Anton Lotter - članovi: Csongor Bulcsu Nemeth, Nicholas John Tesseyman, Boris Šavorić, Tomislav Perović, Osoba za kontakt: Irina Dukić, direktorica ureda Uprave Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. BANKA KOVANICA Adresa: Petra Preradovića 29 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) kovanica@kovanica.hr Info telefon: BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Ivan Mužić Nadzorni odbor: - predsjednik: Francesco Carobbi - članovi: Ivan Majdak, Mladen Vedriš, Filippo Francini, Stefano Marsigli Rossi Lombardi Revizor za 2017: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb BKS BANK AG Adresa: Mljekarski trg 3, Rijeka Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@bks.hr Info telefon: BIC (SWIFT): BFKKHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Mag. Dr. Herta Stockbauer - članovi: Mag. Dieter Vinzenz Krassnitzer, Mag. Wolfgang Mandl Nadzorni odbor: - predsjednik: Gerhard Burtscher - članovi: Dipl. Ing. Christina Fromme-Knoch, Mag. Gregor Hofstätter-Pobst, Dr. Reinhard Iro, Ddipl.-Ing. Dr. Mont. Josef Korak, Dkfm. Dr. Heimo Penker, Karl Samstag, Univ.-Prof. Mag. Dr. Sabine Urnik, Mag. Klaus Wallner Osoba za kontakt: Helena Seifert Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. Zagreb CROATIA BANKA Adresa: Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@croatiabanka.hr Info telefon: BIC (SWIFT): CROAHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Danijel Luković - članovi: Tadija Vrdoljak Nadzorni odbor: - predsjednik: Maruška Vizek - članovi: Josip Lozančić, Zdenka Pogarčić, Ana Michieli Pavuna Osoba za kontakt: Nedjeljka Burić Mandić Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK Adresa: Jadranski trg 3A, Rijeka Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) erstebank@erstebank.hr BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Willibald Cernko - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Renate Veronika Ferlitz, Judit Agnes Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, Revizor za 2017: PWC HRVATSKA POŠTANSKA BANKA Adresa: Jurišićeva 4, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) hpb@hpb.hr Info telefon: BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: listopad Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijana Miličević - članovi: Željko Lovrinčević, Marijana Vuraić Kudeljan Osoba za kontakt: Gordana Rakulj Revizor za 2017: Ernst & Young d.o.o., Zagreb IMEX BANKA Adresa: Tolstojeva 6 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Gordan Miler - članovi: Ružica Šarić, Hrvoje Glogolja Nadzorni odbor: - predsjednik: Marko Buljan - članovi: Vinko Belak, Mihovil Anđelinović Osoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/ Revizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG Adresa: Ernesta Miloša 1, Umag Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) marketing@ ikb.hr Info telefon: BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR Datum osnivanja: ; od posluje kao dioničko društvo Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Anton Belušić, Miljenko Opačić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. Zagreb

72 72 BANKARSTVO J&T BANKA Adresa: Aleja kralja Zvonimira 1 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) banka@jt.hr Info telefon: BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Petar Rajković, Hrvoje Draksler Nadzorni odbor: - predsjednik: Igor Kovač - članovi: Željko Filipović, Július Strapek, Jan Kotek Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. za reviziju JADRANSKA BANKA Adresa: Ante Starčevića 4, Šibenik Telefon: +385 (0) , +385 (0) Faks: +385 (0) , +385 (0) banka@jaba.hr Info telefon: +385 (0) BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Mato Filipović, dipl.oecc. - članovi: Alan Herjavec, mr.sc.oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadzorni odbor predstavlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - članovi: Katarina Jurišić Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o., Varaždin KARLOVAČKA BANKA Adresa: I.G.Kovačića 1, Karlovac Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@kaba.hr Info telefon: BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: 1955 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Željka Surač - članovi: Marino rade, Ljiljana Movre Nadzorni odbor: - predsjednik: Nedjeljko Strikić - članovi: Bernarda Ivšić, Ana Kirinčić, Željko Tintor, Mate Crkvenac Osoba za kontakt: Bernarda Huljina, tajnica Uprave Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. KENTBANK Adresa: Gundulićeva 1, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) kentbank@kentbank.hr Info telefon: +385 (0) BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: 1998 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Ivo Bilić - članovi: Fikret Kartal, Damir Brkić Nadzorni odbor: - predsjednik: Meriç Ulusahin - članovi: Hakan Özgüz, Daniela Roguljić Novak Osoba za kontakt: Ana Bogović Revizor za 2017: Ernst&Young KREDITNA BANKA ZAGREB Adresa: Ulica grada Vukovara 74, ZAGREB Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) uprava@kbz.hr Info telefon: BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: NADIRA EROR - članovi: ANKICA ČEKO, IVAN PENIĆ, SILVIJE ORSAG Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2017: Delloite OTP BANKA HRVATSKA Adresa: Domovinskog rata 3, Zadar Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@otpbanka.hr Info telefon: BIC (SWIFT): OTPVHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Létay, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Anna Florova Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. PARTNER BANKA Adresa: Vončinina 2, ZAGREB Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) partner@paba.hr Info telefon: +385 (0) BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljiz i Luka Čulo Nadzorni odbor: - predsjednik: Božo Čulo - članovi: Ivan Ćurković, Božo Matić Osoba za kontakt: Jelena Lokner Revizor za 2017: Krako-revizija d.o.o. PODRAVSKA BANKA Adresa: Koprivnica, Opatička 3 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@poba.hr Info telefon: BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: 1872 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Daniel Unger, Goran Varat Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Michele Calcaterra Borri, Maurizio Dallocchio, Filippo Disertori, Antonio Moniaci, Dario Montinari, Ezio Simonelli, Dolly Predovic Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. PRIVREDNA BANKA ZAGREB Adresa: Radnička cesta 50, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) pr-marketing@pbz.hr Info telefon: BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: 1966 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Dinko Lucić - članovi: Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Draženko Kopljar, Darko Drozdek, Ivan Krolo Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Boccolini - članovi: Adriano Arietti, Giulio Moreno, Branko Jeren, Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: Marija Gačić Nimac i Dražen Dumančić, Odnosi s javnošću i marketing Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o.

73 BANKARSTVO 73 RAIFFEISENBANK AUSTRIA Adresa: Magazinska cesta 69 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Info telefon: ili Info telefon: BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Michael Mueller - članovi: Marko Jurjević, Zoran Košćak, Ivan Žižić, Daniel Mitteregger, Liana Keserić Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Gschwenter - članovi: Peter Jacenko, Markus Kirchmair, Kemal Kozarić, Harald Kreuzmair, Lovorka Penavić, Sabine Zucker Osoba za kontakt: Iva Bakija Revizor za 2017: KPGM SAMOBORSKA BANKA Adresa: Samobor Telefon: +385 (0) , +385 (0) Faks: +385 (0) riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar do 28. lipnja Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o. SBERBANK Adresa: Varšavska 9, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@sberbank.hr Info telefon: BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Csaba Soos - članovi: Igor Repin, Holger Peter Stupar, Nadzorni odbor: - predsjednik: Stefan Karl Zapotocky - članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Dmitry Kuzin, Dragutin Bohuš, Revizor za 2017: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić SLATINSKA BANKA Adresa: Vladimira Nazora 2, Slatina Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) , +385 (0) slatinska-banka@slatinska-banka.hr BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Andrej Kopilaš - članovi: Marin Prskalo, Elvis Mališ Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Denis Smolar (zamjenik), Hrvoje Markovinović, Blaženka Eror Matić i Krunoslav Lisjak (članovi) Osoba za kontakt: Danijela Maravić Revizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. Zagreb SPLITSKA BANKA Adresa: Domovinskog rata 61, Split Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@splitskabanka.hr Info telefon: , +385 (0) BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Slaven Celić - članovi: Zvonimir Akrap, Balázs Balogh, Balázs Olchváry, Bruno Biuk Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Békeffy, Szabolcs Annus, Branko Mikša, Balázs Letáy, Zsolt Barna, Zoltán Major Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. VENETO BANKA Adresa: DRAŠKOVIĆEVA 58, ZAGREB Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@venetobanka.hr Info telefon: BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Dajana Kobeščak - članovi: Kitica Mioč Nadzorni odbor: - predsjednik: Paolo Sarcinelli - zamjenik predsj.: Matija Birov - članovi: Ivo Šulenta - U tijeku je proces pripajanja Veneto banke Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti. ZAGREBAČKA BANKA Adresa: Trg bana Josipa Jelačića 10 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: BIC (SWIFT): ZABAHR2X IBAN: HR Datum osnivanja: 1913 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Marko Remenar, Dijana Hrastović, Lorenzo Ramajola, Stefano Gison, Albert Angersbach Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Romeo Collina, Aurelio Maccario, Simone Marcucci, Wolfgang Schilk, Savoula Demetriou, Christoph Metze Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Datum otvaranja stečaja Tesla štedna banka d.d., Zagreb Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split Nava banka d.d., Zagreb Centar banka d.d., Zagreb Credo banka d.d., Split Alpe Jadran banka d.d., Split Trgovačko-turistička banka d.d., Split Glumina banka, Zagreb Likvidacija Datum pokretanja likvidacije Primorska banka d.d., Rijeka Štedbanka d.d., Zagreb Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb Križevačka banka d.d., Križevci (sada Internet Mobile Bank d.d., Križevci) Investicijsko-komercijalna štedionica d.d., Zagreb Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Datum oduzimanja odobrenja za rad Hibis štedionica d.d., Zagreb PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji obveza registriranja. Podružnice stranih kreditnih institucija BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska Datum upisa u sudski registar

74 74 BANKARSTVO STAMBENE ŠTEDIONICE U Malo-pomalo do stana U tri stambene štedionica, od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, prošle su godine sklopljena ukupno nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna S tambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adaptaciju stana ili kuće, ili naprosto kao štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo dojam da je gurnuta ustranu. Opravdano ili ne, to je već drugi par rukava. Bilo kako bilo, u tri stambene štedionice od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj (Raiffeisen stambena štedionica i HPB-Stambena štedionica nam nisu dostavile podatke), prošle su godine građani sklopili ukupno nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna. Najviše ugovora tijekom protekle godine, prema nama raspoloživim podacima, sklopljeno je u PBZ stambenoj štedionici ugovor ukupno vrijedan 758,8 milijuna kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u tri su štedionice, od njihova osnutka do kraja 2017., sklopljena ukupno ugovora vrijedna nešto više od 61,580 milijardi kuna. U godini tri su stambene štedionice odobrile ukupno 1619 kredita teških 691,006 milijuna kuna. Najviše je kredita lani odobreno u PBZ stambenoj štedionici. Riječ je o 600 kredita ukupne vrijednosti 212,958 milijuna kuna. Ukupno su do sada stambene štedionice odobrile kredit u vrijednosti većoj od 6,029 milijardi kuna. Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca godine, u svih pet štedionica koliko ih posluje u Hrvatskoj, iznosili nešto više od 6,783 milijarde kuna, dok su do- Stambene štedionice ( ) Stambena štednja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Broj sklopljenih ugovora u ukupno Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn u ukupno Broj odobrenih kredita u ukupno Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn, Doznačena poticajna sredstva, 000 kn u ukupno u ukupno Pokazatelji poslovanja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Broj zaposlenih, Broj poslovnica HPB; HP PBZ HPB; HP PBZ Broj vanjskih suradnika značena poticajna sredstva iznosila 29,931 milijun kuna.

75 BANKARSTVO 75 TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 58, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) hpb.stambena@hpb.hr Info telefon: Osnivač: HPB d.d. Vlasništvo: 100% HPB d.d. Godina osnivanja: predsjednik: Damir Šprem - članovi: Slavica Matić PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Radnička cesta 44, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info.stambena@pbz.hr Info telefon: Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasništvo: 100% Privredna banka Zagreb d.d. Godina osnivanja: predsjednik: Branimir Čosić - članovi: Dražen Klarić PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Samoborska cesta 145, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: Osnivač: Zagrebačka banka d.d. Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.d. Godina osnivanja: predsjednik: Antonija Matošin - članovi: Darija Hejni RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Ulica grada Vukovara 37b, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) stambena.stednja@raiffeisenstambena.hr Info telefon: Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Godina osnivanja: predsjednik: Tomislav Matić - članovi: Sonja Skobe WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Heinzelova 33A, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) wuestenrot@wuestenrot.hr Info telefon: Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Vlasništvo: 100% Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg Godina osnivanja: predsjednik: Zdravko Anđel - članovi: Ivan Ostojić

76 2017. OSIGURANJE Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije od 3,36 posto što govori o tome da se to tržište polako oporavlja

77 Rang-ljestvica osiguranja za godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja godine Rang Osiguravatelj kn Sveukupno Ukupno neživotna Životna kn % promjene kn kn % promjene kn kn % promjene udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu 1 1 Croatia osiguranje , , ,02 27,03 27, Allianz Zagreb , , ,56 13,30 12, EUROHERC osiguranje* , , ,04 10, Jadransko osiguranje* , , ,53 6, Wiener Osiguranje VIG , , ,98 7,04 6, Generali osiguranje , , ,39 5,96 6, UNIQA osiguranje , , ,00 6,84 6, GRAWE Hrvatska , , ,77 4,57 4, Triglav osiguranje , , ,52 4,39 4, Agram Life osiguranje* , , ,27 3,65 3, Merkur osiguranje , , ,50 3,23 3, HOK osiguranje , , ,23 2, Erste osiguranje VIG d.d.* , ,17 2,09 2, ERGO osiguranje* , , ,80 1, Izvor osiguranje , , ,61 0, OTP osiguranje , ,19 0,51 0, Wüstenrot životno osiguranje* , ,41 0,56 0, Hrvatsko kreditno osiguranje , , ,14 0, Croatia osiguranje kredita d.d.* , , ,45 0, ERGO životno osiguranje* , ,98 0,03 0,03 Ukupno: , , ,48 100,00 100,00 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA) 1) Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) 2) društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d. 3) društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. 4) S danom društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) % %

78 78 OSIGURANJE OSIGURANJA Očekivani rast bruto premije Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju godine iznosila je kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada kuna ili 67,5 posto, a životnih osiguranja kuna ili 32,5 posto Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta T Ilijana Grgić Privredni vjesnik ijekom godine na hrvatskom tržištu osiguranja poslovalo je ukupno 21 društvo za osiguranje, da bi kraj godine dočekalo njih 20 jer je lani društvo Croatia zdravstveno osiguranje pripojeno društvu Croatia osiguranje. Na tržištu su bile aktivne i dvije podružnice: Adriatic Slovenica - Podružnica Zagreb i Sava osiguranje - Podružnica Hrvatska. Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije. Značajniji porast premije u godini od 3,36 posto govori o tome kako se hrvatsko tržište osiguranja polako oporavlja od krize koja je započela kao i od liberalizacije tržišta obveznog osiguranja od automobilskog osiguranja od I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja i to za 4,67 posto, dok je premija životnih osiguranja, nakon pada u godini, prošlu godinu završila s blagim rastom od 0,75 posto. Od ukupnog broja društava za osiguranje, njih pet je obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja,

79 OSIGURANJE 79 sedam društava isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je preostalih osam društava za osiguranje obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja. Društvo za osiguranje s najvećim tržišnim udjelom u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji potkraj protekle godine bilo je Croatia osiguranje s udjelom od 28,9 posto, na drugom mjestu je Allianz Zagreb sa 12,7 posto, a slijede ih Euroherc osiguranje sa 10,1 posto, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group i Jadransko osiguranje sa po 6,6 posto, te Uniqa osiguranje sa 6,2 posto tržišnog udjela. Šest društava za osiguranje imalo je pojedinačni tržišni udjel u ukupnoj premiji manji od jedan posto. U 20 društava za osiguranje potkraj godine bilo je zaposleno 6409 djelatnika, dok ih je godinu ranije bilo 8609 što je smanjenje od velikih 25,5 posto. HRVATSKO TRŽIŠTE U SVJETSKIM RAZMJERIMA Struktura svjetske premije osiguranja pokazuje kako je najveće svjetsko tržište osiguranja postalo ono azijsko s udjelom od 31,5 posto u ukupnoj svjetskoj premiji, Europa zauzima 31,06 posto, Sjeverna Amerika 31 posto, dok 6,38 posto otpada na Južnu Ameriku, Oceaniju i Afriku. Udjel hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji u iznosio je 0,03 posto i po visini premije osiguranja Republika Hrvatska je 66. zemlja na svijetu. S druge strane, hrvatsko tržište osiguranja ima udjel od 0,10 posto u europskom. Važno je istaknuti da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj postalo dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije koje je u području osiguranja drugo najveće svjetsko tržište kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,58 2 Allianz Zagreb ,69 3 EUROHERC osiguranje* ,62 4 Jadransko osiguranje* ,25 5 Wiener Osiguranje VIG ,27 6 Generali osiguranje ,51 7 UNIQA osiguranje ,50 8 GRAWE Hrvatska ,64 9 Triglav osiguranje ,73 10 Agram Life osiguranje* ,76 11 Merkur osiguranje ,44 12 HOK osiguranje ,50 13 Erste osiguranje VIG d.d.* ,17 14 ERGO osiguranje* ,46 15 Izvor osiguranje ,69 16 OTP osiguranje ,19 17 Wüstenrot životno osiguranje* ,41 18 Hrvatsko kreditno osiguranje ,33 19 Croatia osiguranje kredita d.d.* ,50 20 ERGO životno osiguranje* ,98 UKUPNO: ,06 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA) - Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. - S danom društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) Važno je također istaknuti kako je hrvatski financijski sustav bankocentričan što znači da ga karakterizira dominantna pozicija Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna Životna Ukupno Ukupna zaračunata bruto premija milijuna kuna

80 80 OSIGURANJE Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,12 2 Allianz Zagreb ,39 3 Triglav osiguranje ,31 4 Generali osiguranje ,49 5 HOK osiguranje ,67 6 Wiener Osiguranje VIG ,91 7 UNIQA osiguranje ,66 8 GRAWE Hrvatska ,53 9 Izvor osiguranje ,59 Ukupno: ,42 Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,80 2 Allianz Zagreb ,08 3 UNIQA osiguranje ,42 4 Triglav osiguranje ,54 5 Generali osiguranje ,72 6 HOK osiguranje ,04 7 Wiener Osiguranje VIG ,26 8 GRAWE Hrvatska ,45 9 Izvor osiguranje ,70 Ukupno: ,06 Broj stalno zaposlenih Osiguravatelj % promjene Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb ,35 Croatia osiguranje ,68 Croatia osiguranje kredita d.d.* ERGO osiguranje* ERGO životno osiguranje* Erste osiguranje VIG d.d.* EUROHERC osiguranje* Generali osiguranje ,29 GRAWE Hrvatska ,97 HOK osiguranje ,26 Hrvatsko kreditno osiguranje ,77 Izvor osiguranje ,94 Jadransko osiguranje* Merkur osiguranje ,17 OTP osiguranje ,09 Triglav osiguranje ,19 UNIQA osiguranje ,68 Wiener Osiguranje VIG ,41 Wüstenrot životno osiguranje* UKUPNO: ,55 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA) - Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) Štete i sudski sporovi Broj šteta Likvidirane štete bruto, Broj sudskih sporova Osiguravatelj 000 kn Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb Croatia osiguranje Croatia osiguranje kredita d.d.* ERGO osiguranje* ERGO životno osiguranje* Erste osiguranje VIG d.d.* EUROHERC osiguranje* Generali osiguranje GRAWE Hrvatska HOK osiguranje Hrvatsko kreditno osiguranje Izvor osiguranje Jadransko osiguranje* Merkur osiguranje OTP osiguranje Triglav osiguranje UNIQA osiguranje Wiener Osiguranje VIG Wüstenrot životno osiguranje* UKUPNO: društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. - S danom društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) banaka. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke i Hanfe, banke drže 67,3 posto udjela u ukupnoj aktivi svih financijskih institucija. Društva za osiguranje zauzimaju udjel od 7,03 posto i, uz obvezne mirovinske fondove koji imaju udjel od 15,8 posto, najznačajniji su institucionalni investitori u financijskom sustavu države. Nije zgorega ponoviti kako su društva za osiguranje dio financijskog sustava i važne financijske institucije te institucionalni investitori. U dijelu životnog osiguranja ona su ugovorne štedne financijske institucije koje pružaju stanovništvu i I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja poduzećima dugoročnu namjensku štednju. Aktiva hrvatskih osiguravatelja u godini iznosila je 22,4 milijarde kuna ili 5,1 posto ukupne imovine financijskih institucija, dok je na kraju godine iznosila 40,8 milijardi kuna ili 7,03 posto ukupne imovine financijskih institucija. U strukturi štednje sektora stanovništva, društva za osiguranje i imovina u mirovinskim fondovima imaju udjel od 25,66 posto. To bi značilo da je od 100 kuna

81 OSIGURANJE 81 Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,02 2 Allianz Zagreb ,56 3 Wiener Osiguranje VIG ,98 4 GRAWE Hrvatska ,77 5 Agram Life osiguranje* ,27 6 Generali osiguranje ,39 7 Merkur osiguranje ,50 8 UNIQA osiguranje ,00 9 Erste osiguranje VIG d.d.* ,17 10 Triglav osiguranje ,52 11 OTP osiguranje ,19 12 Wüstenrot životno osiguranje* ,41 13 ERGO životno osiguranje* ,98 Ukupno: ,48 Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,94 2 UNIQA osiguranje ,25 3 Allianz Zagreb ,92 4 Wiener Osiguranje VIG ,25 5 Generali osiguranje ,52 6 Merkur osiguranje ,78 7 GRAWE Hrvatska ,37 8 Triglav osiguranje ,70 9 HOK osiguranje ,96 Ukupno: ,16 Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,80 2 Allianz Zagreb ,40 3 Generali osiguranje ,58 4 UNIQA osiguranje ,35 5 GRAWE Hrvatska ,09 6 Wiener Osiguranje VIG ,34 7 Triglav osiguranje ,59 8 HOK osiguranje ,40 9 Merkur osiguranje ,08 10 Izvor osiguranje ,59 Ukupno: ,31 Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj kn kn % promjene 1 Croatia osiguranje ,85 2 Allianz Zagreb ,39 3 Triglav osiguranje ,21 4 Wiener Osiguranje VIG ,61 5 UNIQA osiguranje ,10 6 Generali osiguranje ,96 7 GRAWE Hrvatska ,50 8 HOK osiguranje ,60 9 Merkur osiguranje ,43 10 Izvor osiguranje ,30 Ukupno: ,02 financijske imovine prosječnog stanovnika Hrvatske 26 kuna uloženo u osiguranje i mirovinske fondove. BRUTO PREMIJA Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju godine iznosila je kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada kuna ili 67,5 posto, a životnih U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto osiguranja kuna ili 32,5 posto. U razdoblju od do godine ukupno tržište osiguranja, zbog financijske i ekonomske krize te liberalizacije tržišta automobilske odgovornosti u godini, ostvarilo je negativne stope rasta ili stagnaciju. U razdoblju do financijske krize, stope rasta tržišta osiguranja bile su i dvoznamenkaste. Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta. Treću poziciju i dalje drži kasko osiguranje cestovnih vozila sa 9,8 posto, zatim slijede osiguranje od požara i elementarnih šteta

82 82 OSIGURANJE Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu Životna 33,0% Ostalo 28,0% Nezgoda 3,2% Zdravstveno 2,7% Autokasko 7,3% Imovina 12,4% Autoodgovornost 13,4% % promjene Nezgoda ,82 Zdravstveno ,43 Autokasko ,02 Imovina ,62 Autoodgovornost ,60 Ostalo ,68 Ukupno neživotna ,48 Životna ,48 SVEUKUPNO ,06 Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %) Nezgoda 5,64 3,20 Zdravstveno 1,40 2,73 Autokasko 9,50 7,26 Imovina 14,18 12,35 Autoodgovornost 23,94 13,41 Ostalo 10,82 28,02 Ukupno neživotna 65,48 66,97 Životna 34,52 33,03 SVEUKUPNO 100,00 100,00 sa 6,8 posto i ostala osiguranja imovine sa 6,5 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udjel niži od šest posto, a tu se ističu zdravstveno osiguranje sa 5,4 posto te osiguranje od nezgode s pet posto udjela u ukupnom premijskom prihodu. Životno osiguranje specifičan je osiguravateljski proizvod koji posjeduje komponentu osiguranja, ali i štednu i ulagačku komponentu. U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto. Investicijska životna osiguranja ponovno dobivaju na važnosti i čine 18,8 posto premije životnog osiguranja. Dopunska osiguranja vezana uz životno osiguranje imaju udio od 4,6 posto, rentno osiguranje od jedan posto, a osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja imaju udjel manji od jedan posto. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna osiguranja s udjelom od 36,3 posto, zatim osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 21,7 posto, osiguranje cestovnih vozila 11,7 posto, ostala osiguranja imovine 7,8 posto, osiguranje od požara i elementarnih šteta 4,1 posto, dok ostala osiguranja imaju manje udjele. KANALI DISTRIBUCIJE Prodaja proizvoda i usluga društava za osiguranje obavljala su se s vlastitim zaposlenicima (bez provizije), zatim preko internih zastupnika, agencija, brokera, bankoosiguranja... Najzastupljeniji kanal distribucije neživotnog osiguranja bili su interni zastupnici sa 40,5 posto udjela u zaračunatoj premiji, agencije sa 20,6 posto, zatim zaposlenici društava sa 18,9 posto te brokeri sa 11 posto, dok su ostali prodajni kanali imali udjel manji od Najveći tržišni udio u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji prošle je godine imalo Croatia osiguranje 10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najvećem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja 39,1 posto, internih zastupnika 25,8 posto i agencija 22,1 posto. Zaposlenici društava generirali su 11,4 posto zaračunate premije životnih osiguranja u promatranom razdoblju. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) CROATIA OSIGURANJE ALLIANZ ZAGREB EUROHERC OSIGURANJE* JADRANSKO OSIGURANJE* WIENER OSIGURANJE VIG GENERALI OSIGURANJE UNIQA OSIGURANJE GRAWE HRVATSKA TRIGLAV OSIGURANJE AGRAM LIFE OSIGURANJE* * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA)

83 OSIGURANJE 83 Poslovni rezultati Osiguravatelj Ukupni prihodi, 000 kn Ukupni rashodi, 000 kn Neto dobit, 000 kn % promjene % promjene % promjene Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb , , ,59 Croatia osiguranje , , ,93 Croatia osiguranje kredita d.d.* ERGO osiguranje* (19.741) - - ERGO životno osiguranje* (2.823) - - Erste osiguranje VIG d.d.* EUROHERC osiguranje* Generali osiguranje , , ,41 GRAWE Hrvatska , , ,15 HOK osiguranje , , ,99 Hrvatsko kreditno osiguranje , , ,59 Izvor osiguranje , (1.669) (3.478) - Jadransko osiguranje* Merkur osiguranje , , ,11 OTP osiguranje , , ,85 Triglav osiguranje , , ,73 UNIQA osiguranje , , ,87 Wiener Osiguranje VIG , , ,90 Wüstenrot životno osiguranje* (3.856) - - UKUPNO: , , ,39 (28.089) (3.478) -87, ,81 Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Jamstveni kapital, 000 kn Tehničke pričuve, 000 kn Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn Osiguravatelj % promjene % promjene % promjene % promjene Agram Life osiguranje* Allianz Zagreb , , ,04 Croatia osiguranje , , ,03 Croatia osiguranje kredita d.d.* ERGO osiguranje* ERGO životno osiguranje* Erste osiguranje VIG d.d.* EUROHERC osiguranje* Generali osiguranje , , ,78 GRAWE Hrvatska , , ,72 HOK osiguranje , , ,00 Hrvatsko kreditno osiguranje , ,13 Izvor osiguranje , ,66 Jadransko osiguranje* Merkur osiguranje , , ,46 OTP osiguranje , ,01 Triglav osiguranje , , ,59 UNIQA osiguranje , , ,73 Wiener Osiguranje VIG , , ,09 Wüstenrot životno osiguranje* UKUPNO: , , , ,43 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA)

84 84 OSIGURANJE HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA Pozitivni trendovi tržišta osiguranja Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja Z Udruženja Hrvatske gospodarske komore ahvaljujući oporavku hrvatskog gospodarstva i pozitivnim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od godine i hrvatsko tržište osiguranja bilježi pozitivne trendove. Ukupna zaračunata bruto premija u godini porasla je za 3,4 posto i iznosila je 9,1 milijardu kuna, od toga premija životnih osiguranja iznosi oko tri milijarde kuna, a premija neživotnih osiguranja 6,1 milijardu kuna. Doprinos rastu ukupne premije dala su neživotna osiguranja posebno u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti za upotrebu motornih vozila i kasko osiguranja. Porast bilježe i zdravstvena i imovinska osiguranja, a kod životnih osiguranja najviši rast imaju klasična životna osiguranja. Pozitivni trendovi rasta posljedica su veće osviještenosti građana i poslovnih subjekata o važnosti osiguranja, posebice u dijelu imovinskih osiguranja nakon poplava i požara..., a kod životnih osiguranja to je preuzimanje odgovornosti za vlastitu starost. Najviši rast u skupini neživotnih osiguranja bilježi osiguranje od automobilske odgovornosti čije posljedice nalazimo u pozitivnom efektu PDV-a na automobilsku industriju, čije kretanje se pozitivno odrazilo i na leasing društva. U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano više od novih osobnih automobila, što je 21,7 posto više nego lani u istome razdoblju. JEDINSTVENA PRAVILA POSLOVANJA ZA SVE DISTRIBUTERE Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja kako zbog novih polica i rasta tržišta osiguranja, tako i zbog završenog procesa liberalizacije segmenta osiguranja od automobilske odgovornosti

85 OSIGURANJE 85 Robert Vučković predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, član Uprave Croatia osiguranja Velika spremnost i fleksibilnost tržišta Hrvatsko tržište osiguranja pokazalo je veliku spremnost i fleksibilnost ispunjavajući stroge regulatorne zahtjeve u proteklom razdoblju i očekujemo da će tako biti i s implementacijom Direktive o distribuciji osiguranja, primjeni IFRS-a 17, Uredbe o zaštiti osobnih podataka, MIFID II, PRIPs i drugima za koje se tržište osiguranja intenzivno priprema u suradnji s resornim ministarstvom i regulatorom, ističe Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK. Uz regulatorne zahtjeve važna je suradnja društava na povećanju osiguravateljske kulture te će aktivnosti Udruženja biti usmjerene na financijsku pismenost poslovnih subjekata i građana, promociju djelatnosti osiguranja te suradnju s drugim udruženjima u HGK-u na lokalnoj i regionalnoj razini, kazao je Vučković. i novih proizvoda koji su ovaj vid osiguranja podigli na kvalitetniju razinu. Od 1. listopada godine stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o osiguranju koje donose jedinstvena pravila poslovanja za sve distributere osiguranja što će zasigurno profesionalizirati sustav prodajnih kanala s naglaskom na veću orijentiranost na klijenta, zaštitu potrošača i kontinuiranu edukaciju. Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijska pismenost koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Posebno ističemo suradnju svih udruženja financijskih institucija preko Stručnog vijeća financijskih institucija HGK kao i suradnju s gospodarstvenicima na projektima koji su usmjereni razvoju gospodarstva kao cjeline konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, okrugli stolovi, savjetovanja, edukacije, financijska pismenost i druge aktivnosti. Petar Rebernišak predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK, direktor Semel pro Semper Direktiva donosi nova pravila Implementacija Direktive o distribuciji osiguranja prilika je za daljnji razvoj djelatnosti zastupanja u osiguranju, istaknuo je predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK Petar Rebernišak te dodao da Direktiva donosi nova pravila u svakodnevnom poslovanju i potrebu za kontinuiranom edukacijom svih distributera osiguranja, gdje je posebno istaknuo ulogu HGK u provedbi edukacija i povećanim aktivnostima na regionalnoj razini. Miho Klaić predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK, direktor Fortius Inter Partes Očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju Klijenti od brokera u osiguranju očekuju optimalna osiguravateljska rješenja i vidljivu dodanu vrijednost. Izmjenama Zakona dodatno će biti vidljiva profesionalnost brokera kroz personalizirane preporuke klijentima, pomoć u rješavanju odštetnih zahtjeva, kao i kreiranje i razvoj novih proizvoda prilagođenih potrebama klijenata. Slijedeći svjetske i europske trendove osiguranja, očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju, ističe Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju.

86 86 OSIGURANJE ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA PO VRSTAMA OSIGURANJA Vrsta rizika Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016 Udio u % 2016 ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./ OSIGURANJE OD NEZGODE , ZDRAVSTVENO OSIGURANJE , OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO , OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO , OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO , OSIGURANJE PLOVILA , OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU , OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA , OSTALA OSIGURANJA IMOVINE , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA , OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI , OSIGURANJE KREDITA , OSIGURANJE JAMSTVA , OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA , OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE , OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) , ŽIVOTNA OSIGURANJA , RENTNO OSIGURANJE , DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA , OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA , ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA , TONTINE 0 0, OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0 UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01-18) , UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19-25) , SVEUKUPNO (VRSTE 01-25) , Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

87 OSIGURANJE 87 BRUTO PREMIJA Udio u % 2017 BROJ OSIGURANJA Promjena 17/16 Broj osiguranja Udio u % Broj osiguranja Udio u % Promjena 17/16 Aps.(kn) Relat.(%) I.-XII./ I.-XII./ Aps.(kom) Relat.(%) 5, , , , ,04 5, , , , ,43 9, , , , ,97 0, , , , ,25 0, , , , ,23 1, , , , ,69 0, , , , ,00 6, , , , ,05 6, , , , ,91 22, , , , ,43 0, , , , ,45 0, , , , ,49 4, , , , ,88 2, , , , ,06 0, , , , ,96 1, , , , ,75 0, , , , ,33 1, , , , ,35 24, , , , ,73 0, , , , ,00 1, , , , ,31 0, , , , ,97 6, , , , ,05 0, ,00 0 0, , ,00 0 0, , , , , ,74 32, , , , ,11 100, , , , ,14

88 88 OSIGURANJE VRIJEDNOST I BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA PO VRSTAMA OSIGURANJA Vrsta rizika Likvidirane štete, bruto iznosi u kn I.-XII./2016. Udio u % VRIJEDNOST Likvidirane štete, bruto iznosi u kn I.-XII./ OSIGURANJE OD NEZGODE , ZDRAVSTVENO OSIGURANJE , OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO , OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO , OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO , OSIGURANJE PLOVILA , OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU , OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA , OSTALA OSIGURANJA IMOVINE , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA , OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA , OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI , OSIGURANJE KREDITA , OSIGURANJE JAMSTVA , OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA , OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE , OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) , ŽIVOTNA OSIGURANJA , RENTNO OSIGURANJE , DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA , OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA , ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA , TONTINE 0 0, OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0 UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01-18) , UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19-25) , SVEUKUPNO (VRSTE 01-25) , Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE , , OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , ,77 UKUPNO OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU , ,00 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

89 OSIGURANJE 89 LIKVIDIRANIH ŠTETA Udio u % BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA Promjena 2017./2016. Broj šteta Udio u % Broj šteta Udio u % Promjena 2017./2016. Aps.(kn) Relat.(%) I.-XII./ I.-XII./ Aps.(kom) Relat.(%) 2, , , , ,46 4, , , , ,85 11, , , , ,19 0, , , , ,09 0, , , , ,04 2, , , , ,46 0, , , , ,89 4, , , , ,89 7, , , , ,48 21, , , , ,67 0, ,61 7 0,00 2 0, ,43 0, , , , ,10 2, , , , ,12-0, , , ,28 0, , , , ,86 0, , , , ,68 0, ,17 6 0, , ,67 0, , , , ,56 36, , , , ,94 0, , , , ,41 0, , , , ,17 0, , , , ,10 2, , , , ,08 0, ,00 0 0, , ,00 0 0, , , , , ,77 40, , , , ,06 100, , , , ,60 ODABRANIH VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 0, , ,94 0, , ,6 0, , ,43 5, , ,6-46, , ,01 5, , ,4 8, , ,62 6, , ,0 0, , ,00 0, , ,6

90 90 OSIGURANJE NEZGODA I ZDRAVSTVENO ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE PRI I IZVAN REDOVNOG ZANIMANJA , , OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE U MOTORNIM VOZILIMA I PRI POSEBNIM DJELATNOSTIMA , , OSIGURANJE DJECE I ŠKOLSKE MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE I POS. OSIG. MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE , , OSIGURANJE GOSTIJU, POSJETITELJA PRIREDBI, IZLETNIKA I TURISTA OD POSLJEDICA NEZGODE , , OSIGURANJE POTOŠAČA, PRETPLATNIKA, KORISNIKA DRUGIH JAVNIH USLUGA I SL. OD POSLJEDICA NEZGODE , , OSTALA POSEBNA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE , , OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE , , OSTALA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE , ,62 01 OSIGURANJE OD NEZGODE , , OBVEZNO OSIG. NAKNADE TROŠKOVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROF. BOL ,02 0 0, DOPUNSKO OSIG. RAZLIKE IZNAD VRIJEDNOSTI ZDRAV. USLUGA OBV. ZDR. OS , , DODATNO ZDR. OS. VEĆEG OPSEGA PRAVA I VIŠEG STANDARDA ZDR. ZAŠTITE KOJEG POKRIVA OBV. ZDR. OSIG , , PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE , , OSTALA DOBROVOLJNA ZDRAVSTVENA OSIGURANJA , ,85 02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE , ,00 UKUPNO 01 I Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) KASKO ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA NA VLASTITI POGON , , KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA BEZ VLASTITOG POGONA , , OSTALA KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA , ,22 03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO , , KASKO OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA , , OSTALA OSIGURANJA TRAČNIH VOZILA 0 0,00 0 0,00 04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO , , KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA TEŽIH OD ZRAKA , , KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA LAKŠIH OD ZRAKA , , OSTALA OSIGURANJA ZRAČNIH LETJELICA 0 0, ,13 05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO , , KASKO OSIGURANJE PLOVILA U POMORSKOJ PLOVIDBI , , KASKO OSIGURANJE PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA I U RIJEČNOJ PLOVIDBI , , KASKO OSIGURANJE PLOVILA U JEZERSKOJ PLOVIDBI , , KASKO OSIGURANJE BRODOVA U IZGRADNJI , , KASKO OSIGURANJE PLATFORMI , , OSTALA KASKO OSIGURANJA PLOVILA , ,67 06 OSIGURANJE PLOVILA , ,00 UKUPNO 03, 04, 05 I Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

91 OSIGURANJE 91 VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016-8, , ,93-8, , ,71-1, , ,87 0, , ,63 0, , ,35 2, , ,58 11, , ,55 19, , ,15 0, , ,00 17, , ,89-19, , ,03 74, , ,43 0, , ,38 5, , ,57 1, , ,89-1, , ,90-4, , ,00 0, , ,46-3 0,00 0 0, , , , ,80 33, , ,39 6, , ,51 7, , ,19-2,20 1 0,00 1 0,00 0, , , ,69-0, , ,54 19, , ,00 22, , ,85 6, , , ,78 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/ , , ,40 6, , ,05 9, , ,05 9, , ,50-8, , ,55-22, , ,17 9, , ,00-8, , ,19 75, , ,00-47, , ,09-0 0,00 0 0, , , ,00-47, , ,09-6, , ,78-24, , ,04 33,75 1 0,68 2 1,74 100, ,00 4 3, , , ,00-21, , ,04 0, , ,44 10, , ,49-54, , ,48-13, , ,17-65,80 6 0,03 2 0,01-66, , , ,35 15, , ,02 6 0,03 50, , , ,69 8, , ,69 5, , ,00 9, , ,46 9, , , ,07

92 92 OSIGURANJE IMOVINA ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % OSIGURANJE ROBE U POMORSKOM PRIJEVOZU , , OSIGURANJE ROBE U AVIONSKOM PRIJEVOZU , , OSIGURANJE ROBE U KOPNENOM PRIJEVOZU , , OSIGURANJE ROBE ZA VRIJEME USKLADIŠTENJA 956 0,00 0 0, OSTALA OSIGURANJA ROBE U PRIJEVOZU , ,49 07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU , , OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA IZVAN INDUSTRIJE I OBRTA , , OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA U INDUSTRIJI I OBRTU , , OSIGURANJE OD POTRESA 0 0, , OSTALA OSIGURANJA OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA , ,91 08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA , , OSIGURANJE STROJEVA OD LOMA , , OSIGURANJE OD PROVALNE KRAĐE I RAZBOJSTVA , , OSIGURANJE STAKLA OD LOMA , , OSIGURANJE KUĆANSTVA , , OSIGURANJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA U IZGRADNJI , , OSIGURANJE OBJEKATA U MONTAŽI , , OSIGURANJE FILMSKE DJELATNOSTI , , OSIGURANJE STVARI U RUDARSKIM JAMAMA 0 0,00 0 0, OSIGURANJE INFORMATIČKE OPREME , , OSIGURANJE ZALIHA U HLADNJAČAMA , , OSIGURANJE USJEVA I NASADA , , OSIGURANJE ŽIVOTINJA , , OSTALA OSIGURANJA IMOVINE , ,43 09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE , ,00 UKUPNO 07, 08 I Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) ODGOVORNOST ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA ZARAČUNATA Vrsta rizika Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , DRAGOVOLJNO OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOTORNIH VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , OSIG. OD ODGOVORNOSTI PRIJEVOZNIKA ZA ROBU PRIMLJENU NA PRIJEVOZ U CESTOVNOM PROMETU , , OSTALA OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI , ,33 10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA , , OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , OSIG. VLASNIKA ODN. KORIS. ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. SVIH VRSTA , , OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 0 0, ,78 11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA , , OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA POMORSKIH BRODOVA , , OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA RIJEČNIH, JEZERSKIH PLOVILA I PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA , , OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA , , OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA , ,32 12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA , ,00 UKUPNO 10, 11 I Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)

93 OSIGURANJE 93 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016-8, , ,67-11, , ,14 33, , ,50-21, , ,00 11, , ,76-7, , ,07-2 0,01 0 0, , , ,07 2, , ,80-4, , ,00-5, , ,89 5, , ,33 3, , ,76-3, , ,01 19, , ,17-0 0, , , , ,29-87, , ,98 7, , ,00 11, , ,89 2, , ,20 5, , ,27-0, , ,29 16, , ,91 10, , ,14 24, , ,66 0, , ,88-8, , ,17 12, , ,44 6, , ,79 6, , ,11-19, , ,66 511, , ,00 36, ,00 0 0, , , ,29-56, , ,76 5, , ,03-5, , ,44 12, , ,61 8, , ,01 7, , ,23-1, , ,17-23, , ,78-22, , ,76 0, , ,00-3, , ,35 3, , , ,06 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 0, , ,87 0, , ,60 3, , ,50 0, , ,07 3, , ,13 8, , ,16-3, , ,50-6, , ,90 0, , ,00 0, , ,67-46, , ,34 5, , ,43-24, , ,01 32, , ,00 2 0, , , ,00 8, , ,43-27, , ,51 22, , ,06-17, , ,02-7, , , ,76 6, , ,00 27, , ,71 22, , ,25-11, , ,00 10, , ,10-0, , , ,53

94 94 OSIGURANJE TATJANA RAČIĆ ŽLIBAR, ČLANICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA Podrška osiguranja nužna je za stabilnost gospodarstva Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti >> U Uniqua osiguranju i godine poslovali smo uspješno i u skladu s očekivanjima uz ostvarenu dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza, podjednako u segmentu životnih i segmentu neživotnih osiguranja. Bruto zaračunata premija iznosila je 560 milijuna kuna, a konstantnim naporima za poboljšanjem operativne učinkovitosti nastavili smo trend značajnog smanjenja troškova. Premija osiguranja i lani je rasla, više nego u godini, što je znak oporavka tržišta, no U Uniqua osiguranju i poslovali smo uspješno i ostvarili dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza i dalje postoji znatan prostor za razvoj jer je udio premije u BDP-u samo 2,6 posto, dok na naprednijim tržištima doseže sedam posto. Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti. Primjerice, štete uzrokovane elementarnim vremenskim nepogodama bez podrške osiguravatelja država može samo djelomično sanirati. Podrška osiguranja nužna je za velike projekte kao i za stabilnost poslovanja, od najmanjih do najvećih poduzetnika, jer se svi susreću s različitim vrstama rizika koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje, dok uz podršku osiguranja mogu sigurne i lakše razvijati nove proizvode i usluge. Uz nastavak kontinuiranih aktivnosti na edukaciji građana i poduzetnika o osiguranju, za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora s ciljem unapređenja osiguranja u korist klijenata i stabilnosti gospodarstva. SINERGIJA PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA Trenutačno je u izradi nova zakonska regulativa za zdravstveno osiguranje i to je prilika da se uvede sinergija privatnog i javnog sektora kako bi se iskoristili svi potencijali koje Hrvatska ima i kako bismo se lakše nosili sa svim problemima koji prate naše zdravstvo, poput lista čekanja ili odlazaka medicinskih stručnjaka iz Hrvatske. Kao saveznici možemo učiniti jako puno na ozdravljenju zdravstvenog sustava što nam je svima u interesu. Pet godina članstva u Europskoj uniji donijelo je mogućnost jednostavnijeg poslovanja u drugim zemljama EU-a i veću reguliranost koja ponekad može biti i dodatno opterećenje za poslovanje. Zahtjeve vezane za Solventnost II, GDPR, IDD uspješno ispunjavamo jer smo se za njih počeli pripremati mnogo ranije. Ujedno smo svaku od implementacija Za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora iskoristili kao priliku za poboljšanje poslovnih procesa. Još je rano za procjene, no vjerujemo da će uvođenje GDPR-a i IDD-a imati pozitivan utjecaj na poslovanje jer donosi veću transparentnost, a time i povjerenje klijenata. Pred vratima su nam i novi izazovi poput implementacije IFRS 17 standarda koji donosi značajne promjene u praćenju poslovanja, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj će se IFRS 17 primjenjivati kao lokalni računovodstveni standard. Cjelokupna financijska industrija, pa tako i djelatnost osiguranja, i u budućnosti će se morati prilagođavati promjenjivoj ekonomskoj situaciji, zahtjevnim regulatornim propisima i novim generacijama klijenata koji traže još bržu i efikasniju uslugu, a to je moguće jedino digitalizacijom poslovanja. U Uniqua osiguranju preko interneta se već može kupiti čitav niz proizvoda poput police putnog osiguranja, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranja imovine i obveznog autoosiguranja, a od prošle godine klijentima je na raspolaganju portal Moja Uniqua na kojem mogu pregledati sve svoje aktivne i istekle police osiguranja, račune i štete. Kako bismo ubrzali procese i time pridonijeli većem zadovoljstvu naših klijenata, uveli smo u naše poslovanje i pomoć robota.

95 OSIGURANJE 95 TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU AGRAM LIFE OSIGURANJE Adresa: Trnjanska cesta 108, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: Tomislav Novačić - članovi: Maja Škrtić, Goran Nadj Nadzorni odbor: - predsjednik: Božidar Huljev - članovi: Gojko Marić, Matea Grgić, Mladen Rihtarić, Eva Jendriš Škrljak Datum osnivanja: 1997 Poslovnice : 6 ALLIANZ ZAGREB Adresa: Heinzelova 70 Telefon: +385 (0) , +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: Boris Galić - članovi: Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić, Zrinka Galić Jakovljević - prokurist: Ana Cvitan Penezić Nadzorni odbor: - predsjednik: Petros Papanikolaou - zamjenik predsj.: Ivo Jelinović - članovi: Mario Ferrero Datum osnivanja: Vlasništvo: 83,16% ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING GmbH; 16,84% Zagrebačka banka d.d. Podružnice : 5 CROATIA OSIGURANJE Adresa: Vatroslava Jagića 33; Zagreb Telefon: Faks: +385 (0) info@crosig.hr Info telefon: predsjednik: Damir Vanđelić - članovi: Nikola Mišetić, Marijan Kralj, Robert Vučković, Miroslav Klepač Nadzorni odbor: - predsjednik: Roberto Škopac - zamjenik predsj.: Željko Lovrinčević - članovi: Vitomir Palinec, Mima Kurilić Janušić, Petar Miladin, Hrvoje Patajac Datum osnivanja: Vlasništvo: 61,3% ADRIS grupa d.d.; 30,6% CERP/ RH; 4,5% Raiffeisenbank Austria d.d. - skrbnički račun; 3,6% Ostali dioničari Podružnice : 1 CROATIA OSIGURANJE KREDITA D.D. Adresa: Ivana Lučića 2a, ZAGREB Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: Ivana Đerek - zamjenik člana: Luka Babić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Gavran - zamjenik predsj.: Anita Oreč - članovi: Luka Babić, Adrijana Kureljušić Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, Pariz, Francuska Poslovnice : 1 ERGO OSIGURANJE Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) ergo@ergo-osiguranje.hr Info telefon: predsjednik: Žarko Fatović - članovi: Igor Peševski Nadzorni odbor: - predsjednik: Thomas Schöllkopf - zamjenik predsj.: Josef Kreiterling - članovi: Norbert Aringer, Josef Adelmann Datum osnivanja: Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG; 24,80% Ergo Versicherung AG ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) ergo@ergo-osiguranje.hr Info telefon: predsjednik: Anica Gabrovec - članovi: Ana Novosel Nadzorni odbor: - predsjednik: Thomas Schöllkopf - zamjenik predsj.: Josef Kreiterling - članovi: Norbert Aringer, Josef Adelmann Datum osnivanja: Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG; 24,80% Ergo Versicherung AG EUROHERC OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 282 Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) euroherc@euroherc.hr - predsjednik: Ivana Bratanić - članovi: Darinko Ivković, Željko Kordić, Tomislav Čizmić, Vjeran Zadro - prokurist: Damir Zorić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.sc. Mladenka Grgić - zamjenik predsj.: Zlatko Lerota - članovi: Miroslav Grbavac, Hrvoje Planinić, Niko Krivić, Radoslav Lavrić, Radoslav Pavlović Datum osnivanja: Vlasništvo: 20,65% Pravne osobe; 79,35% Fizičke osobe Poslovnice : 440 Podružnice : 14 GENERALI OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 284 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info.hr@generali.com Info telefon: +385 (0) predsjednik: Georg Engl - članovi: Ana Marija Vidović - prokurist: Đurđica Vlahović, Branko Močibob Nadzorni odbor: - predsjednik: Gregor Pilgram - zamjenik predsj.: Stefano Culos - članovi: Carlo Schiavetto Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Generali CEE Holding B.V., Nizozemska Poslovnice : 91

96 96 OSIGURANJE GRAWE HRVATSKA Adresa: Ulica grada Vukovara 5, Zagreb Telefon: +385 (0) , +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: MBA dipl.ing. Igor Pureta - članovi: Nataša Kapetanović, Mr.sc. Adriana Tomić - prokurist: Irhad Meheljić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Othmar Ederer - zamjenik predsj.: Mag. Iur. Klaus Michael Scheitegel - članovi: Dr. Gernot Reiter, Mag. Gerald Grostenberger, Maja Petriček Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Grazer Wechselseitige Versicherung AG Poslovnice : 62 HOK OSIGURANJE Adresa: Capraška ulica 6 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) hok@hok-osiguranje.hr Info telefon: predsjednik: Hrvoje Pezić - članovi: Ljilja Vasilj-Starčić - prokurist: Svetinka-Tina Gracin Nadzorni odbor: - predsjednik: Tomislav Rajić - zamjenik predsj.: Danko Ćorić - članovi: Romana Pezić, Zoran Ivasović Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% domaće pravne osobe Poslovnice : 117 Podružnice : 5 HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE Adresa: Bednjanska 14, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) bcevid@hkosig.hr - predsjednik: Zvonimir Samodol - članovi: Ružica Adamović Nadzorni odbor: - predsjednik: mr.sc. Tamara Perko - zamjenik predsj.: Marko Topić - članovi: Ante Artuković, Marija Jerkić, Andreja Mergeduš Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Poslovnice : 1 IZVOR OSIGURANJE Adresa: Trpinjska 9, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@izvorosiguranje.hr Info telefon: predsjednik: Ivana Andabak - članovi: Svemir Kalinić - prokurist: Klaudija Andrić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jako Andabak - zamjenik predsj.: Sanja Gagulić - članovi: Tonči Boras Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice : 20 JADRANSKO OSIGURANJE Adresa: Zagreb, Listopadska 2 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) jadransko@jadransko.hr Info telefon: predsjednik: Goran Jurišić - članovi: Nino Pavić, Danijela Šaban Nadzorni odbor: - predsjednik: Davor Bubalo - članovi: Nenad Volarević, Ante Jažo, Zdenko Milas, Mirko Grgić Datum osnivanja: Vlasništvo: privatno Poslovnice : 9 MERKUR OSIGURANJE Adresa: Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@merkur.hr Info telefon: predsjednik: Dalibor Đurkan - članovi: Robert Vrca; Andrea Schleich - prokurist: Zdenka Rizman, Marin Bodrušić Nadzorni odbor: - predsjednik: ing. Andreas Stettner - zamjenik predsj.: Martin Ohde - članovi: dr. Harald Christandl, Dipl.Ing.Dr. Wolfgang Halsegger, mag.iur. Gordan Pintar Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG, Graz Poslovnice : Osijek, Varaždin, Čakovec, Split, Pula, Rijeka, Vinkovci, Sl. Brod, Dubrovnik, Makarska, Šibenik, Zadar, Umag, Zagreb, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Krapina OTP OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 284 Telefon: +385 (0) predsjednik: Mladen Gavrančić - članovi: Marinko-Šanto Miletić Nadzorni odbor: - predsjednik: Balázs Pál Békeffy - zamjenik predsj.: Slaven Celić - članovi: Zorislav Vidović Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Splitska banka d.d. TRIGLAV OSIGURANJE Adresa: A.Heinza 4, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) centrala@triglav-osiguranje.hr - predsjednik: Marin Matijaca - članovi: Denis Burmaz - prokurist: Vladimir Mišo Čeplak Nadzorni odbor: - predsjednik: David Benedek - zamjenik predsj.: Tomaž Žust - članovi: Darko Popovski, Gorazd Jenko, Nives Matijević Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Triglav INT d.d. Poslovnice : 9 UNIQA OSIGURANJE Adresa: Planinska 13 A, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@uniqa.hr - predsjednik: Saša Krbavac - članovi: Tatjana Račić Žlibar, Luka Matošić - prokurist: Dubravka Orešković, Nela Mikuličić, Andreja Kumanović Nadzorni odbor: - predsjednik: Vinzenz Benedikt - zamjenik predsj.: Johannes Porak - članovi: René Knapp, Thomas Jaklin, Andreas Harald Ofner Datum osnivanja: Vlasništvo: 100 % UNIQA International AG Poslovnice : 64

97 OSIGURANJE 97 WIENER OSIGURANJE VIG Adresa: Slovenska ulica 24, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Info telefon: predsjednik: Jasminka Horvat Martinović - članovi: Tamara Rendić, Božo Šaravanja, Snježana Bertoncelj Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Franz Höfinger - zamjenik predsj.: Wolfgang Petschko - članovi: Johann Franz Josef Bichler, Zoran Dimov, Ingrid Riedl Datum osnivanja: Vlasništvo: 97,82% Vienna Insurance Group; 2,18% manjinski dioničari Poslovnice : 102 WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Heinzelova 33a Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@wuestenrot-osiguranje.hr - predsjednik: Igor Đurić - zamjenik člana: Andreas Senjak - prokurist: Walter Martin Kühleitner Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.Susanne Riess - zamjenik predsj.: Dr. Andreas Grünbichler - članovi: Mag. Gerald Hasler, Andreas Senjak Datum osnivanja: Vlasništvo: 100% Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija

98 2017. LEASING Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto

99 Rang-ljestvica leasinga za godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja godine Po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora Po portfelju Leasing društvo HRK Udjel % Leasing društvo HRK Udjel % 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o ,01 2 Porsche Leasing d.o.o.* ,76 3 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o ,69 4 OTP Leasing d.d ,06 5 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* ,97 6 IMPULS-LEASING d.o.o ,53 7 Raiffeisen Leasing d.o.o ,58 8 PBZ - Leasing d.o.o.* ,24 9 SB Leasing d.o.o ,04 10 Euroleasing d.o.o ,45 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o ,53 12 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o ,37 13 BKS - leasing Croatia d.o.o.* ,40 14 I4next leasing Croatia d.o.o ,32 15 VB Leasing d.o.o ,04 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* ,01 17 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. - - Ukupno: ,00 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o ,47 2 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o ,23 3 Porsche Leasing d.o.o.* ,27 4 OTP Leasing d.d ,81 5 IMPULS-LEASING d.o.o ,77 6 Raiffeisen Leasing d.o.o ,68 7 PBZ - Leasing d.o.o.* ,91 8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* ,39 9 SB Leasing d.o.o ,86 10 Euroleasing d.o.o ,93 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o ,62 12 VB Leasing d.o.o ,13 13 BKS - leasing Croatia d.o.o.* ,95 14 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o ,73 15 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o ,33 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* ,53 17 I4next leasing Croatia d.o.o ,38 Ukupno: ,00 - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od ) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od SG leasing d.o.o. promijenio je naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od * leasing društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA)

100 100 LEASING Po aktivi Leasing društvo HRK Udjel % 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o ,15 2 Porsche Leasing d.o.o.* ,15 3 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o ,72 4 OTP Leasing d.d ,75 5 Raiffeisen Leasing d.o.o ,75 6 IMPULS-LEASING d.o.o ,06 7 PBZ - Leasing d.o.o.* ,93 8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* ,01 9 SB Leasing d.o.o ,81 10 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o ,97 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o ,79 12 BKS - leasing Croatia d.o.o.* ,66 13 Euroleasing d.o.o ,12 14 VB Leasing d.o.o ,93 15 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o ,34 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* ,50 17 I4next leasing Croatia d.o.o ,34 Ukupno: ,00 * leasing društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od ) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od SG leasing d.o.o. promijenio je naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od Po dobiti Leasing društvo HRK 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o IMPULS-LEASING d.o.o PBZ - Leasing d.o.o.* OTP Leasing d.d Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o ALD AUTOMOTIVE d.o.o Porsche Leasing d.o.o.* BKS - leasing Croatia d.o.o.* Raiffeisen Leasing d.o.o VB Leasing d.o.o Euroleasing d.o.o I4next leasing Croatia d.o.o SB Leasing d.o.o SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. ( ) 17 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* ( ) Ukupno: Gubitak: ( ) Ukupno gubitak / dobit: PRVIH 5 OSTALI 65% 35% kn U K U P N O kn kn

101 LEASING 101 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti leasing društava u i (000 kn) Opis Promjena (u%) Prihodi od kamata ,6 Rashodi po osnovi kamata ,3 Dobit/gubitak od kamata ,2 Prihodi od provizija i naknada ,0 Rashodi za provizije i naknade ,4 Dobit/gubitak od provizija i naknada ,4 Ostali poslovni prihodi ,4 Ostali poslovni rashodi ,9 Dobit/gubitak iz ostalih prihoda i rashoda Dobit/gubitak prije troškova ispravka vrijednosti za ,2 gubitke od umanjenja Troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od umanjenja (troškovi vrijednosnog usklaðenja) Dobit/gubitak prije poreza na dobit ,3 Porez na dobit ,3 Dobit/gubitak nakon poreza na dobit ,4 Izvor: Hanfa Broj i vrijednost aktivnih ugovora leasing društava u i Vrsta plasmana/ Broj aktivnih ugovora na dan Vrijednost aktivnih ugovora na dan (u tis. kn) stanje na dan Promjena (u %) Promjena (u %) Operativni leasing , ,5 Financijski leasing , ,4 Zajmovi , ,6 Ukupno , ,0 Izvor: Hanfa Vrijednost aktivnih ugovora leasing društava prema objektima leasinga/zajma na dan i Broj i vrijednost novozaključenih ugovora leasing društava u i Vrsta leasinga/ razdoblje Broj novozaključenih ugovora u razdoblju Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju (u tis. kn) Promjena (u %) Promjena (u %) Operativni leasing , ,6 Financijski leasing , Ukupno , ,4 Izvor: Hanfa (000 kn) Objekt leasinga/zajma Vrijednost aktivnih ugovora na dan Udjel (u %) Udjel (u %) Promjena (u %) Nekretnine , ,8-52,7 Osobna vozila , ,0 19,9 Gospodarska vozila , ,2 13,0 Plovila , ,3 34,8 Letjelice 643 0, ,0-26,0 Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema , ,4-6,6 Ostalo , ,4-22,2 Ukupno , ,0-1,0 Izvor: Hanfa

102 102 LEASING LEASING Rast gospodarstva donio pozitivu Lani je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto N Ilijana Grgić Privredni vjesnik a tržištu leasinga u prošloj je godini poslovalo 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije, pokazuju Hanfini podaci. Na poslovanje u ovom financijskom sektoru pozitivno se odrazio rast gospodarskih aktivnosti te je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je lani porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto. Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca iznosio je 577 milijuna kuna. Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto. Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 posto više u odnosu na godinu. Na povećanje aktive najviše su utjecala potraživanja po osnovi financijskoga leasinga koji čini 60,5 posto, dok na operativni leasing otpada 27 posto aktive. Leasing društva u najvećoj se mjeri financiraju kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji čine više od 70 posto pasive leasing društava. Promatrajući samo imovinu 17 aktivnih društava (bez društava koja su u pokrenula postupak likvidacije), ona je u odnosu na 31. prosinca ostvarila rast od 1,2 milijarde kuna ili od sedam posto. Povećanje aktive u odnosu na prethodnu godinu najvećim je dijelom posljedica povećanja potraživanja po osnovi financijskoga leasinga od 299,4 milijuna kuna, ostalih potraživanja od 183,5 milijuna kuna te stavke novac od 36,9 milijuna kuna, uz istovremeno smanjenje stavke ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate. Potraživanja po osnovi financijskoga leasinga činila su 60,5 posto aktive te su bila najznačajnija stavka u strukturi aktive u godini. U toj stavki na kratkotrajna potraživanja odnosilo se 3,6 milijardi kuna,

103 LEASING 103 Aktiva ( ) Dobit/gubitak ( ) HRK HRK promjena % ALD Automotive d.o.o , HRK HRK promjena % ALD Automotive d.o.o ,94 BKS - leasing Croatia d.o.o.* ,11 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o ,81 EUROLEASING d.o.o ,76 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o ,50 HYPO LEASING STEIERMARK d.o.o.* ,27 I4next leasing Croatia d.o.o ,53 IMPULS-LEASING d.o.o ,67 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* ,59 OTP Leasing d.d ,11 PBZ-LEASING d.o.o.* ,71 PORSCHE LEASING d.o.o.* ,76 Raiffeisen Leasing d.o.o ,85 SB Leasing d.o.o ,69 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o ,19 UniCredit Leasing Croatia d.o.o ,54 VB LEASING d.o.o ,18 Ukupno: ,82 BKS - leasing Croatia d.o.o.* ,19 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o ,92 EUROLEASING d.o.o ,12 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o ,10 HYPO LEASING STEIERMARK d.o.o.* ( ) -289,57 I4next leasing Croatia d.o.o ,54 IMPULS-LEASING d.o.o ,64 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* ,31 OTP Leasing d.d ,56 PBZ-LEASING d.o.o.* ,30 PORSCHE LEASING d.o.o.* ,29 Raiffeisen Leasing d.o.o ,26 SB Leasing d.o.o ,82 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o ( ) -105,99 UniCredit Leasing Croatia d.o.o ,86 VB LEASING d.o.o ,46 Ukupno gubitak / dobit: ,30 * leasing društva koja nisu dostavila podatke za godinu za godinu prikazani su revidirani podaci na dan (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od ) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od SG leasing d.o.o. promijenio je naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijarde kuna. Materijalna imovina dana u operativni leasing i potraživanja po operativnom leasingu činili su 27 posto aktive. Udjel triju najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava u prošloj godini iznosio je 48 posto, a sva tri najveća leasing društva dio su bankarskih grupa. STRUKTURA PASIVE Struktura pasive pokazuje kako se imovina leasing društava i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji su na dan 31. prosinca iznosili 14,9 milijardi kuna ili 82 posto ukupne pasive leasing društava te su u odnosu na prethodnu godinu bili veći za 285,1 milijun kuna ili za dva posto. Povećanje zaduživanja posljedica je povećanja poslovnih aktivnosti leasing društava u godini. Obveze za kredite i zajmove inozemnih banaka i financijskih institucija bile su veće od 70 posto ukupne pasive leasing društava te su zabilježile povećanje od 257,3 milijuna kuna. Porast su zabilježile i obveze za kredite i zajmove domaćih banaka i financijskih institucija, a on je iznosio 27,8 milijuna kuna. Većina leasing društava u većinskom je vlasništvu inozemnih banaka i s njima povezanih financijskih institucija koje ujedno i financiraju njihovo poslovanje. RAST VRIJEDNOSTI NOVIH UGOVORA Vrijednost novozaključenih ugovora glavni je pokazatelj aktivnosti tržišta leasinga. U strukturi portfelja leasing društava tijekom došlo je do porasta ukupnog broja novozaključenih ugovora od 18,8 posto te njihove vrijednosti za 26,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje volumena financiranja u 2017., što je vidljivo u segmentu gospodarskih vozila, posljedica je intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Iako je vrijednost aktivnih ugovora na dan 31. prosinca pala za jedan posto u odnosu na isti dan prethodne godine, vidljivo je da samo vrijednost aktivnih ugovora 17 aktivnih društava bilježi povećanje od 6,2 posto. Udjel vrijednosti novozaključenih u aktivnim ugovorima u iznosio je 52,6 posto, dok je u bio na razini Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca iznosio je 577 milijuna kuna

104 104 LEASING Struktura aktive leasing društava na dan i (000 kn) Opis Promjena (u%) Materijalna imovina dana u operativni leasing ,7 Potraživanja po osnovi operativnog leasinga ,8 Potraživanja po osnovi financijskog leasinga ,8 Dani zajmovi ,3 Zalihe ,8 Ostala imovina ,0 Ukupno aktiva ,4 Izvor: Hanfa Broj novozaključenih ugovora (u godini) od 46,3 posto, a u godini 37,3 posto, što ukazuje na povećanje poslovnih aktivnosti na razini djelatnosti leasinga. Podaci o povećanju broja i vrijednosti novozaključenih ugovora u ukazuju pak na oporavak tržišta leasinga Izvor: HANFA ,6% +19,8% +4,8% +22,0% 19,6% Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna) 8,0 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 5,65 7,31 1,0 +16,3% -6,7% +0,2% +20,5% 14,9% 0, Izvor: HANFA 5,27 5,28 6,36 Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine OPERATIVNI I FINANCIJSKI LEASING Vrijednost novozaključenih ugovora u operativnom leasingu lani je smanjena za 149,5 milijuna kuna, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u financijskom leasingu povećana za čak 654,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Udjel operativnoga leasinga u strukturi ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora u prošloj godini iznosio je 21,8 posto, dok je udjel financijskoga leasinga bio veći od 78 posto. Na povećanje udjela financijskoga leasinga najvećim je dijelom utjecalo povećanje financiranja osobnih i gospodarskih vozila. Podaci Hanfe pokazuju kako se najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31. prosinca odnosila na osobna vozila i iznosila 5,7 milijardi kuna ili 41 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost aktivnih ugovora za gospodarska vozila iznosila je 3,9 milijardi kuna ili 28,2 posto vrijednosti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za nekretnine iznosila 1,4 milijarde kuna ili 9,8 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Ukupni broj novozaključenih ugovora zabilježio je rast od 18,8 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 26,9 posto Promatrajući izloženost leasing društava prema djelatnosti, najveća izloženost odnosila se na trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane na koje se odnosilo 34,4 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Slijedi prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s udjelom nešto većim od 13 posto te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od 10,4 posto vrijednosti novozaključenih ugovora. U odnosu na 31. prosinca vrijednost aktivnih ugovora kategorije stanovništva povećala se za 26,4 posto te je njihov udjel iznosio 9,6 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Kretanje broja leasing društava (na kraju razdoblja) Godina Broj društava

105 LEASING 105 VLADIMIR KRISTIJAN, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA LEASING DRUŠTAVA HGK Nastavak oporavka leasing tržišta Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici S Vladimirom Kristijanom, predsjednikom Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore razgovarali smo o stanju na leasing tržištu. Kako ocjenjujete kao poslovnu godinu? - U protekloj godini nastavljen je pozitivan trend oporavka leasing tržišta s daljnjim rastom volumena novog financiranja na 7,3 milijarde kuna (+14 posto u odnosu na godinu). Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila. Rast financiranja segmenta osobnih automobila podržano je u većoj mjeri rent-a-car flotama koje su vezane uz dobru turističku sezonu. Osim toga, rekao bih da je godina za cijelu leasing industriju bila dobra, neto dobit na razini 200 milijuna kuna, dobri risk pokazatelji, a iste trendove očekujemo i u ovoj poslovnoj godini. Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji? - Rezultati financijske industrije su u uskoj vezi sa stanjem ekonomije. Prošle godine je značajni udio u rezultatima bio vezan uz Agrokor Grupu koju je cijela financijska industrija prilično dobro amortizirala. Zadnje dvije godine je vidljiv pozitivan trend rasta kreditiranja segmenta malih i srednjih poduzetnika koji su ključni za oporavak ekonomije, a najvažnije je to da se kreditiranje u većoj mjeri odnosi na financiranje novih poslova te investicija. Jedna Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima

106 106 LEASING Jedna od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok (radi se o fintech segmentu, robotizaciji, umjetnoj inteligenciji, big dati i sličnim trendovima). Ima li kakvih problema u Vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine? - Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava. Već sam naveo kako je vrlo bitno da se regulacija prilagođava trendovima na tržištu kao što su digitalizacija poslovanja te implementacija EU regulativa koje su vezane uz financijsku industriju na bazi logike leasinga proizvoda. Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što je to donijelo poslovanju leasinga i općenito financijskoj industriji? - Ulazak Republike Hrvatske u EU donio je puno dobroga, od znatno bržeg oporavka ekonomije, povećanja izvoza prema EU tržištima, investicija vezanih uz EU projekte, dostupnosti financijskih instrumenata (EIB, EIF i slično) za potporu mikro te malim i srednjim poduzetnicima. Oporavak tržišta nam je donio rast volumena financiranja, urednu naplatu te bolje risk pokazatelje u odnosu na prethodno razdoblje. Zadnjih godina financijska industrija je pod pritiskom regulatornih zahtjeva što se odrazilo na povećanje kompleksnosti poslovanja. Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje? - Ulazak nefinancijskih tehnoloških tvrtki u segment poslovanja financijskih institucija je neminovan. To je trend koji je prisutan već nekoliko godina i on će se nastaviti. Financijske institucije trebaju se fokusirati na segmente poslovanja u kojima mogu biti efikasnije od tih konkurenata te snažno i ubrzano raditi na digitalnoj transformaciji poslovanja uz znatno kraće vrijeme za prilagodbu tržištu. Trenutačno je u fokusu digitalizacija kanala prodaje, bespapirno poslovanje, optimizacija poslovnih procesa, automatizacija poslovanja, jednostavnija robotika... Financijske institucije moraju biti inovativne sa znatno bržim time to market za nove proizvode i usluge. Možete li procijeniti utjecaj primjene GDPR-a na poslovanje? - Uvođenje GDPR-a traži dodatne resurse za upravljanje osobnim podacima i procesima vezanim uz njih. Dobra strana GDPR-a je optimizacija poslovnih procesa, prilagodba IT sustava, unapređenje kontrolnih mehanizama koji bi trebali omogućiti transparentno

107 LEASING 107 Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru upravljanje osobnim podacima sukladno regulativi. U svakom slučaju, radi se o zahtjevnom projektu prilagodbe koji zahtijeva prilagodbu IT-a, internih procesa te općenito trajnu promjenu načina rada, od prvog kontakta s klijentom do zatvaranja poslovnog odnosa. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme Poslovna obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju? - Cijela situacija s Agrokorom je uspješno provedena u ovoj fazi, a financijska industrija je dobrim dijelom amortizirala trošak rizika u prošloj godini. Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru. Sada je u fokusu postizanje nagodbe, a nakon toga slijedi veliki posao provedbe svih dogovorenih operativnih mjera, a za ocjenu uspješnosti cijelog restrukturiranja Agrokora trebamo pričekati barem četiri-pet godina. Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast? - Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici za nabavu automobila, dostavnih vozila, kamiona, prikolica, opreme... Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima. Za financiranje opreme kao dio investicijskog ciklusa, za smanjenje rizika transakcije te lakšu dostupnost financiranja mikro te malim i srednjim poduzetnicima dostupna su portfeljna jamstva Europskog investicijskog fonda te ESIF jamstva putem HAMAG-BICRO-a. Ti financijski instrumenti mogu omogućiti jednostavnije i povoljnije uvjete financiranja za investicijske projekte. Smatrate li da će poslovna donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja? - Krajem prošle godine na tržištu je poslovalo 17 leasing društava, dok bi do kraja ove godine broj društava mogao biti nešto manji s obzirom na to da dio društava nije aktivan nego se radi na likvidaciji poslovanja. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u renta-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme te da će jedna od mjera biti daljnje rasterećenje troškova rada kako bi se dao dodatni impuls gospodarstvu. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom

108 108 LEASING TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Adresa: Betinska 1, Veliko Polje Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: Hrvoje Radoš - članovi: Marela Barać Osnivač: ALD International GmbH SAS Co KG Vlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KG Godina osnivanja: Poslovnice: 11 BKS - LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@bks-leasing.hr - predsjednik: Dubravko Orlovac - članovi: Lejla Hasanbegović Osnivač: BKS-Bank AG, Klagenfurt Vlasništvo: 100% BKS-Bank AG, Klagenfurt Godina osnivanja: ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O. Adresa: Zelinska 3, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) kontroling@ersteleasing.hr Info telefon: +385 (0) članovi: Krunoslav Župan, Vladimir Kristijan Osnivač: - Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz - Immorent AG Wien - Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Vlasništvo: 50% Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz; 50% Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb Godina osnivanja: Poslovnice: 8 HYPO LEASING STEIERMARK D.O.O. Adresa: Garićgradska 18, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Info telefon: +385 (0) članovi: Lolita Kalinski, Marjana Mrzić Osnivač: FUTURA LHB RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Vlasništvo: 100% FUTURA LHB RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Godina osnivanja: EUROLEASING D.O.O. Adresa: Remetinečka cesta 98 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) uprava@euroleasing.hr - predsjednik: Krešimir Dujić - članovi: Krešimir Arapović, Sanja Osojnik Vlasništvo: 23 osnivača od kojih 16 fizičkih osoba Godina osnivanja: I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Metalčeva 5, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) dino.stipkovic@i4next.com Info telefon: +385 (0) predsjednik: Dino Stipković - članovi: Darko Vodopija Osnivač: I4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Dino Stipković, Darko Vodopija Vlasništvo: 60% I4next international computer trading & leasing GES. m.b.h.; 20% Dino Stipković ; 20% Darko Vodopija Godina osnivanja: HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O. Adresa: Slavonska 6, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@heta-asset-resolution.hr Info telefon: +385 (0) predsjednik: Ivan Dujmović - članovi: Andreea Achim Osnivač: HAR GmbH, Klagenfurt, Austrija Vlasništvo: 100% HAR GmbH Godina osnivanja: Poslovnice: 1 IMPULS-LEASING D.O.O. Adresa: Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Impuls-leasing@impuls-leasing.hr Info telefon: +385 (0) članovi: Armin Franz Tengg, Marin Juraić Osnivač: IMPULS-LEASING International GmbH Vlasništvo: 100% IMPULS-LEASING International GmbH Godina osnivanja: Poslovnice: 1 MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. Adresa: Zagreb, Kovinska 5 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@mercedes-benz-leasing.hr - predsjednik: Ivana Balenović - članovi: Mirko Šerbeđija Osnivač: Daimler AG, Stuttgart Vlasništvo: 100% Daimler AG Godina osnivanja: OTP LEASING D.D. Adresa: Avenija Dubrovnik 16/V, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) otpleasing@otpleasing.hr Info telefon: +385 (0) predsjednik: Pondeljak Renata - članovi: Karabuva Vidas Klaudija Osnivač: Merkantil bank Zrt. Budimpešta Vlasništvo: 90% Merkantil bank Zrt. Budimpešta; 10% OTP Banka Hrvatska d.d. Zadar Godina osnivanja: Poslovnice: 43 PBZ - LEASING D.O.O. Adresa: Zagreb, Radnička cesta 44 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@pbz-leasing.hr - predsjednik: Nives Vreto - članovi: Petar Paštrović Vlasništvo: 100% PBZ d.d. Godina osnivanja: 1991.

109 LEASING 109 PORSCHE LEASING D.O.O. Adresa: Zagreb, Velimira Škorpika 21 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) članovi: Juraj Vrban, Danijel Pasarić Osnivač: Porsche Bank AG, Salzburg Vlasništvo: 100% Porsche Bank AG, Salzburg Godina osnivanja: RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Adresa: Radnička cesta 43, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) predsjednik: Krešimir Perić - članovi: Krunoslav Pavić Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d., Vlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Godina osnivanja: Poslovnice: 7 SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O. Adresa: Karlovačka cesta 96, Lučko Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) robert.spoljaric@scania.hr - predsjednik: Mihovil Božić - članovi: Predrag Relić Osnivač: SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA Vlasništvo: 100% SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA Godina osnivanja: UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Heinzelova 33 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@unicreditleasing.hr Info telefon: predsjednik: Eugen Paić-Karega - članovi: Nikolina Žganec, Marko Juranić Osnivač: UniCredit Leasing S.p.A. Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.d Godina osnivanja: Poslovnice: 33 VB LEASING D.O.O. Adresa: Horvatova 82,10000 Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) vbleasing@vbleasing.hr Info telefon: +385 (0) članovi: Harald Kopitz, Dubravko Jelčić Osnivač: VB Leasing International Holding GmbH Vlasništvo: 100% VB Leasing International Holding GmbH Godina osnivanja: LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI Likvidacija Datum pokretanja likvidacije ALFA LEASING d.o.o HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o IR REAL ESTATE LEASING d.o.o OPTIMA LEASING d.o.o PROleasing d.o.o SB Leasing d.o.o SCRAP Leasing d.o.o

110 2017. FONDOVI U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu završila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto.

111 Broj investicijskih fondova (na kraju razdoblja) prosinac prosinac UCITS fondovi Novčani Obveznički Mješoviti 8 8 Dionički Ostali Alternativni investicijski fondovi S javnom ponudom 5 5 Otvoreni s javnom ponudom 2 2 Zatvoreni s javnom ponudom 2 2 Zatvoreni s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine 1 1 S privatnom ponudom Osnovni s privatnom ponudom 9 10 Posebni s privatnom ponudom 7 15 Rizičnog kapitala 7 7 Rizičnog kapitala s privatnom ponudom 2 2 Rizičnog kapitala s privatnom ponudom - Fondovi za 5 5 gospodarsku suradnju Zatvoreni s privatnom ponudom 1 1 Ukupno Investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom 2 2 Izvor: HANFA

112 112 FONDOVI TRŽIŠTA KAPITALA I INVESTICIJSKI FONDOVI U GODINI Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih U prošloj godini je od ukupno 84 fonda u plusu završilo njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto, dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto V Iva Skorin ećina je svjetskih tržišta na zadnji trgovinski dan u protekloj godini zabilježila pad ključnih indeksa, ali unatoč tome i najuspješniju godinu od Nekoliko je razloga zašto su globalna dionička tržišta zabilježila izvrsnu godinu. Tržišta su dobila dvostruki vjetar u leđa zbog niskih kamatnih stopa i poreznih rezova u SAD-u što je uzrokovalo veću potražnju za dionicama. Cijena nafte skočila je oko 17 posto, cijena bakra nešto više od 30 posto, a poskupjelo je i zlato za 12 posto. Generalno se u cijelom svijetu stopa inflacije nije drastično mijenjala, što je pridonijelo stabilnosti gospodarstava. Na američkim dioničkim tržištima godina je protekla vrlo pozitivno, posebice usporedimo li performanse indeksa s godinom ranije. U S&P500 (+9,5 posto), Dow Jones (+13,4 posto) i Nasdaq (+7,5 posto) solidno su rasli, ali protekla godina znatno je uspješnija. Do sredine lanjskog prosinca Dow Jones je 70 puta trgovanje zaključio rušeći vlastite rekorde. Na kraju godine je porastao za 25,2 posto, a S&P500 i Nasdaq su zabilježili najuspješniju godinu od S&P500 je uvećan za 19,5 posto, dok je Nasdaq skočio za impresivnih 28,2 posto. I na europskim je burzama protekla godina bila najbolja od STOXX 600, indeks vodećih europskih

113 FONDOVI 113 dionica, zabilježio je rast od 7,7 posto ponajviše zahvaljujući skoku cijena u tehnološkom sektoru od gotovo 20 posto. Frankfurtski DAX je uvećan za 12,5 posto, dok je britanski blue chip indeks FTSE100 ostvario rast od 7,6 posto. Španjolski IBEX indeks zbog katalonske je krize zabilježio rast od 7,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je više Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanih fondova od 32 posto što je najveći rast od godine. MSCI indeks svjetskih burzi koji prati dionice u 47 zemalja zabilježio je u proteklih godinu dana rast od 22 posto. U godinu Zagrebačka burza je ušla kao vlasnik 20 posto udjela u Funderbeam South-East Europe (Funderbeam SEE), globalnoj platformi na kojoj start-up kompanije mogu prikupljati sredstva, a potom ulagatelji, nakon inicijalne faze ulaganja, mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu koji se temelji na blockchain tehnologiji. Putem Funderbeam SEE-a kroz četiri kampanje za hrvatske start-up i SME kompanije u 10 mjeseci je prikupljeno nešto više od dva milijuna eura kapitala. U drugom dijelu godine Zagrebačka burza pripremala se za Progress platformu. Projekti Funderbeam i Progress su dio razvojne strategije s ciljem da se na hrvatskom i slovenskom tržištu stvore uvjeti koji kompanijama mogu osigurati kapital potreban za rast i tako omogućiti pozitivnije okruženje za poduzetnike i gospodarski rast te zaposlenost. U srpnju je Zagrebačka burza nakon 10 godina prešla na novi trgovinski sustav Xetra, čime i hrvatsko i slovensko tržište kojima upravlja imaju istu platformu kao i brojna druga tržišta u Europi. Kada je riječ o trgovanju, prema podacima Zagrebačke burze, prošla je godina započela optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja, dok je nastavak godine obilježila neizvjesnost u vezi s razvojem situacije s dionicama društava sastavnica koncerna Agrokor. Promet dionicama unutar Knjige ponuda bio je 37,3 posto veći nego u godini ranije, dok je ukupni promet porastao za 24,6 posto u odnosu na godinu. Tržišna kapitalizacija dionica oslabjela je za 3,4 posto, ali rast tržišne kapitalizacije obveznica je Najtrgovanija dionica u bila je ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast upisala je dionica Atlantske plovidbe

114 114 FONDOVI UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (abecedno po društvu za upravljanje) Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela promjena promjena OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM / UCITS FONDOVI NOVČANI Allianz Cash Allianz Invest d.o.o , ,00-6,9% 118, ,7669 0,2% ALTA MULTICASH 2 ALTA Skladi d.d , ,00-18,7% 107, ,4925-0,9% Auctor Cash AUCTOR INVEST d.o.o , ,00-9,4% 111, ,6430 0,3% Erste Euro - Money Erste Asset Management d.o.o , ,00-24,2% 877, ,7854-0,6% Erste Money Erste Asset Management d.o.o , ,00-1,9% 151, ,1275 0,3% ST Cash 1 HPB d.d. (likvidator) HPB Euronovčani HPB-INVEST d.o.o , ,00 26,9% 804, ,6501-0,6% HPB Novčani HPB-INVEST d.o.o , ,00-21,9% 143, ,0222 0,1% InterCapital Cash INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , InterCapital Money INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 2,8% 130, ,5776 0,3% Locusta Cash KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00-18,2% 1.364, ,6548 1,0% OTP euro novčani OTP INVEST d.o.o , ,00 4,5% 775, ,2384-1,0% OTP novčani OTP INVEST d.o.o , ,00 11,9% 133, ,4053 0,1% PBZ Dollar PBZ INVEST d.o.o , ,00 19,1% 950, , ,7% PBZ Euro novčani PBZ INVEST d.o.o , ,00-78,5% 1.053, ,3327-8,1% PBZ Novčani PBZ INVEST d.o.o , ,00-32,5% 143, ,5155 0,0% Raiffeisen Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00-38,1% 158, ,0592 0,0% Raiffeisen eurocash RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00-31,6% 800, ,0966-0,5% Raiffeisen Flexi Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o , , ZB europlus UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 18,6% 1.139, ,9702-0,5% ZB plus UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00-23,7% 175, ,9504 0,0% Zodaks Cash Zodaks Investments d.o.o , , Ukupno , ,00-20,6% OBVEZNIČKI ALTA EMERGING BOND 2 ALTA Skladi d.d , ,00-21,7% 84, ,2029-3,5% Erste Adriatic Bond Erste Asset Management d.o.o , ,00 31,2% 900, ,1531 2,0% ERSTE ADRIATIC SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o , , ERSTE LOCAL SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o , , HPB Obveznički HPB-INVEST d.o.o , ,00 57,7% 1.213, ,5915 3,5% InterCapital Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 21,2% 1.631, ,3665 4,9% InterCapital Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 104,2% 1.613, ,4585 4,3% InterCapital Dollar Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , InterCapital Dollar Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , InterCapital Global Bond INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , OTP SHORT-TERM BOND OTP INVEST d.o.o , , PBZ Bond PBZ INVEST d.o.o , ,00 49,0% 989, ,8973 3,6% PBZ Conservative 10 PBZ INVEST d.o.o , ,00 150,5% 842, ,6997 4,4% PBZ Dollar Bond fond (klasa A) PBZ INVEST d.o.o , ,00-9,7% 732, ,5276-9,0% PBZ Dollar Bond fond (klasa B) PBZ INVEST d.o.o , ,00-10,3% 731, ,5508-9,1% PBZ Dollar Bond fond (klasa C) PBZ INVEST d.o.o , ,00-10,7% 730, ,5679-9,3% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa A) PBZ INVEST d.o.o , ,00-10,7% 712, ,1451-8,9% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa B) PBZ INVEST d.o.o , ,00-10,4% 712, ,4106-9,0% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa C) PBZ INVEST d.o.o , ,00-12,1% 712, ,6789-9,0% PBZ Short term bond PBZ INVEST d.o.o , ,00 85,0% 102, ,2516 1,8% Raiffeisen Classic RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00 318,6% 802, ,4151 1,2% ZB bond UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 43,0% 1.476, ,7222 1,6% Ukupno , ,00 62,5% MJEŠOVITI Allianz Portfolio Allianz Invest d.o.o , ,00 59,0% 167, ,7893-0,9% ST Balanced 1 HPB d.d. (likvidator) HPB Global HPB-INVEST d.o.o , ,00 23,4% 104, ,6598 2,5% InterCapital Balanced INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,1230 -

115 FONDOVI 115 Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela promjena promjena KD Balanced KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00-6,5% 136, ,1530-6,7% OTP uravnoteženi OTP INVEST d.o.o , ,00 6,3% 116, ,0403-6,7% PBZ Global PBZ INVEST d.o.o , ,00 0,9% 116, ,0910 1,0% ZB global UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00-11,9% 1.324, ,9657-5,1% Ukupno , ,00 6,7% DIONIČKI Allianz Equity Allianz Invest d.o.o , ,00 39,8% 1.241, ,9028-1,1% ALTA SPECIAL OPPORTUNITY 2 ALTA Skladi d.d , ,00-18,8% 160, ,5668-2,7% NETA Frontier ALTA Skladi d.d , ,00 11,1% 502, ,9963-6,9% NETA Global Developed ALTA Skladi d.d , ,00-13,5% 90, ,8299-3,4% NETA New Europe ALTA Skladi d.d , ,00 0,2% 64, ,6003-9,3% A1 ALTERNATIVE INVEST d.o.o , ,00-16,4% 101, , ,2% Erste Adriatic Equity Erste Asset Management d.o.o , ,00-39,5% 761, , ,2% CAPITAL BREEDER Global Invest d.o.o , ,00 42,5% 96, ,6736 6,8% USA BLUE CHIP Global Invest d.o.o , , ST Global Equity 1 HPB d.d. (likvidator) HPB Dionički HPB-INVEST d.o.o , ,00-4,9% 117, ,0865-2,5% InterCapital Global Equity INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o ,00-95, InterCapital SEE Equity (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 101,1% 795, ,5070 8,2% InterCapital SEE Equity (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 87,5% 777, ,7463 7,1% InterCapital SEE Equity (klasa C) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 8,7% 794, ,0921 8,7% KD BRIC KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00 12,4% 598, , ,1% KD Europa KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00-6,3% 941, ,7070 8,0% KD Nova Europa KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00 8,5% 6,0982 6,2464 2,4% KD Victoria KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00-19,7% 22, , ,1% OTP INDEKSNI OTP INVEST d.o.o , ,00 7,6% 47, ,0991-7,0% OTP MERIDIAN 20 OTP INVEST d.o.o , ,00 61,3% 727, ,9460 5,1% PBZ Equity PBZ INVEST d.o.o , ,00 0,6% 88, ,9478-1,7% Platinum Blue Chip PLATINUM INVEST d.o.o , ,00-2,1% 780, ,4217 0,2% Platinum Global Opportunity PLATINUM INVEST d.o.o , ,00-0,6% 105, ,7672-2,5% ZB aktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00-12,4% 126, , ,2% ZB BRIC+ UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 132,7% 718, , ,1% ZB euroaktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 13,2% 1.033, ,4769 5,4% ZB trend UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 93,3% 1.154, ,8956 8,1% Ukupno , ,00 11,0% OSTALI YOU INVEST Active Erste Asset Management d.o.o , ,00-33,3% 754, ,1494 4,1% YOU INVEST Balanced Erste Asset Management d.o.o , ,00 37,0% 766, ,8419 3,0% YOU INVEST Solid Erste Asset Management d.o.o , ,00 16,3% 773, ,4823 2,2% InterCapital Income Plus (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00 533,5% 756, ,0251 5,2% InterCapital Income Plus (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , KD Energija KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00-12,8% 9,3527 9,1757-1,9% KD Prvi izbor KD Locusta Fondovi d.o.o , ,00 3,6% 14, ,5010 3,4% OTP ABSOLUTE OTP INVEST d.o.o , ,00 137,3% 756, ,3623-3,7% OTP MULTI OTP INVEST d.o.o , ,00-3,9% 769, ,6277 1,6% OTP MULTI 2 OTP INVEST d.o.o , ,00 2,1% 757, ,1454 2,2% OTP MULTI USD OTP INVEST d.o.o , , PBZ Flexible 30 PBZ INVEST d.o.o , ,00 154,3% 765, ,0060 2,6% PBZ International Multi Asset fond PBZ INVEST d.o.o , , FWR Multi-Asset Strategy I RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00 92,6% 767, ,8709 3,7% FWR Multi-Asset Strategy II RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00-44,4% 716, ,7818 0,5% Raiffeisen Dynamic RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00 1,1% 918, ,3389 2,1% Raiffeisen Harmonic RAIFFEISEN INVEST d.o.o , ,00 12,8% 771, ,4775 7,7% ZB COUL 2023 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , , ZB Future 2025 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 17,6% 782, ,9024 1,8% ZB Future 2030 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00-0,7% 775, ,0896 2,2%

116 116 FONDOVI Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela promjena promjena ZB Future 2040 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 3,2% 777, ,6037 1,5% ZB Future 2055 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 3,3% 781, ,0865 1,5% ZB Protect 2022 UCITS fond ZB INVEST d.o.o , ,00 1,7% 787, ,6318 3,1% Ukupno , ,00 42,8% UKUPNO UCITS FONDOVI , ,00 3,6% ALTERNATIVNI INVESTICIJSKI FONDOVI / AIF FONDOVI S JAVNOM PONUDOM OTVORENI OTP FAVORIT OTP INVEST d.o.o , ,00-1,9% 764, ,7840-0,8% OTP OPTIMUM OTP INVEST d.o.o , ,00 0,8% 757, ,1282 0,9% Ukupno , ,00-0,7% ZATVORENI SLAVONSKI ZAIF d.d. AUCTOR INVEST d.o.o , ,45-20,7% 64, , ,7% ZAIF BREZA d.d. Global Invest d.o.o , ,73 0,5% 43, ,8109 0,5% Ukupno , ,18-18,6% ZATVORENI ZA ULAGANJE U NEKRETNINE Proprius d.d. ZAIF Global Invest d.o.o , ,15 14,0% 35, , ,0% Ukupno , ,15 14,0% UKUPNO JAVNI FONDOVI , ,33-9,1% Lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri dionička fonda, a četiri fonda dvoznamenkasti pad utjecao na rast ukupne kapitalizacije od 1,6 posto. Podaci Burze pokazuju da su Crobex i Crobex10 korigirani oko -7 posto, a CROBEXnutris je pao za značajnih 45,1 posto. Najveći rast, od 18,9 posto, bilježi CROBEXtransport. Najtrgovanija dionica u godini je bila ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast, veći od 126 posto, upisala je dionica Atlantske plovidbe. KRETANJA U SVIJETU Jedan od najznačajnijih faktora koji su utjecali na kretanje indeksa u svijetu u protekloj godini su porezni rezovi najveći u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik Donald Trump imao je u planu SAD pretvoriti u porezni raj za korporacije, ali i male poduzetnike. Njegova reforma predvidjela je smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok bi se kompanijama porez na dobit smanjio sa 35 na 21 posto. Iako su mnoge multinacionalne korporacije već plaćale manje od 35 posto poreza, domaće kompanije ovom bi reformom dobile veći poticaj, a uštede na porezima mogle bi koristiti za smanjenje cijena i povećanje kompetitivnosti. Porezni rezovi također bi rezultirali profitom kompanija i time osigurali povećanje povrata dioničarima. U Europi je na političkoj sceni bilo burno. U ožujku je Velika Britanija aktivirala tzv. Brexit - proces razdruživanja s Europskom unijom. London se odlučio za hard Brexit te iz Unije izlazi 29. ožujka U Španjolskoj, dio katalonske političke elite je pokušao, ali nije uspio, ishoditi neovisnost. Francuska i Austrija su dobile nove, mlade predsjednike, a u Njemačkoj je Angela Merkel na parlamentarnim izborima pobijedila, ali i podbacila jer do kraja godine nije uspjela okupiti koaliciju za formiranje većine s kojom bi vodila Njemačku u četvrtom uzastopnom mandatu. HRVATSKU JE OBILJEŽILA KRIZA U AGROKORU Hrvatski gospodarski pokazatelji u bili su pozitivni, primjerice smanjenje vanjskog duga, pozitivni izgledi kreditnog rejtinga države, porast BDP-a za 2,8 posto, iako nešto sporiji u odnosu na rast od 3,2 posto u godini. Unatoč tome, neizvjesnost rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor utjecala je na stagnaciju domaćeg financijskog tržišta. Početkom godine pao je Agrokorov kreditni rejting, nakon čega je ruski veleposlanik Anvar Azimov poručio kako očekuje da će Agrokor ispuniti svoje obveze prema ruskim bankama, unatoč financijskim poteškoćama u kojima se nalazi. Sberbank i VTB, ruske državne banke, drže oko 1,4 milijarde eura Agrokorovog duga. Vlada je razvlastila Ivicu Todorića, donijela lex Agrokor te izabrala posebnog povjerenika Antu Ramljaka. Potkraj ožujka je obznanjeno da dug koncerna iznosi 40,4 milijarde kuna, od čega vjerovnicima 24,5 milijardi kuna. Na Zagrebačkoj burzi godina je započela optimistično, CROBEX indeks je dosegnuo razine na kojima se nalazio prije pet godina, ali je u nastavku godine uzlazni trend usporen upravo zbog nesigurnosti ulagača povezane s iščekivanjem rješenja situacije u koncernu Agrokor.

117 FONDOVI 117 Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela promjena promjena S PRIVATNOM PONUDOM OSNOVNI AP2 ALTERNATIVE INVEST d.o.o , ,81-15,3% 178, , ,4% Erste Exclusive Erste Asset Management d.o.o , ,68-51,2% 1.142, ,0725 4,5% Erste PB 1 Erste Asset Management d.o.o , ,18 3,0% 799, ,8347 3,0% Inspire Private Inspire Investments d.o.o , ,03-59,6% 239, , ,4% ICAM Capital Private 1 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,08 3,6% 1,0481 1,0356-1,2% ICAM Capital Private 2 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , APRIVATE KD Locusta Fondovi d.o.o , ,93-5,9% 6.891, ,8494-5,9% Locusta Absolute KD Locusta Fondovi d.o.o , ,91-24,2% 46, , ,2% Locusta Value II KD Locusta Fondovi d.o.o , ,67-22,3% 1.182, , ,3% ZB Private World ZB INVEST d.o.o , ,20-36,5% 60, , ,5% Ukupno , ,05 7,6% POSEBNI AP3 ALTERNATIVE INVEST d.o.o , , CGS Alpha CGS Capital d.o.o , , CGS Beta CGS Capital d.o.o , , CGS Gamma CGS Capital d.o.o , , Inspire Alpha (klasa A) Inspire Investments d.o.o , ,18 143,5% 111, ,8253 5,2% Inspire Alpha (klasa B) Inspire Investments d.o.o , ,61-38,9% 110, ,2542 4,1% Inspire Fusion Inspire Investments d.o.o , ,94 49,4% 97, , ,9% ICAM Capital Private 3 ** INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , ICAM Outfox Macro Income Fund INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,75 3,1% 1,0462 1,0687 2,2% ICAM Total Return INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , , Locusta Value I KD Locusta Fondovi d.o.o , ,26-2,2% 1.348, , ,1% Locusta Value III KD Locusta Fondovi d.o.o , ,91-3,9% 574, ,6331-3,9% Locusta Value IV KD Locusta Fondovi d.o.o , ,22-6,7% 2.318, ,2869-6,9% Anchor Zodaks Investments d.o.o , , Mooring Zodaks Investments d.o.o , , Primus Zodaks Investments d.o.o , ,99-20,1% 2.000, , ,7% Ukupno , ,91 226,9% RIZIČNOG KAPITALA Nexus Alpha* Nexus Private Equity Partneri d.o.o , ,47-56,4% 127, , ,2% Quaestus Private Equity Kapital* Quaestus Private Equity d.o.o , ,24-67,2% 343, , ,4% Ukupno , ,71-63,8% RIZIČNOG KAPITALA - FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU Honestas FGS* Honestas Private Equity Partneri d.o.o , ,00-24,3% 0,7743 0, ,3% Nexus FGS* Nexus Private Equity Partneri d.o.o , ,00 57,5% 160, , ,3% Nexus FGS II* Nexus Private Equity Partneri d.o.o , ,00 17,8% 8,1690 9, ,6% Prosperus FGS* Prosperus Invest d.o.o , ,00 13,5% 3,4867 3,5874 2,9% Qauestus Private Equity Kapital II* Quaestus Private Equity d.o.o , ,00 7,5% 225, ,7941-5,1% Ukupno , ,00 25,2% Ukupno rizični , ,71 18,3% ZATVORENI KAPITALNI FOND d.d. ZAIF HRV. MIR. INV. DRUŠTVO d.o.o , ,05 5,3% 319, ,4240 8,6% Ukupno , ,05 5,3% UKUPNO PRIVATNI FONDOVI , ,73 20,9% UKUPNO AIF FONDOVI , ,06 17,5% UKUPNO UCITS+AIF FONDOVI , ,06 5,6% INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji* INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o , ,00-3,7% n.p. n.p. - Umirovljenički fond** HPB-INVEST d.o.o , ,00-3,2% n.p. n.p. - UKUPNO INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM , ,06 5,2% *privremeni podaci lipanj ** privremeni podaci studeni 2017., na dan Umirovljenički fond je brisan iz registra fondova. Izvor: HANFA

118 118 FONDOVI Od 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom Kako bi prinosi u godini imali svoju težinu, odnosno kako bi se dobila ispravna slika, donosimo kratki pregled prinosa iz prošlih godina. Početkom godine započela je recesija na svjetskim dioničkim tržištima, uslijedile su dvije pozitivne godine, zatim katastrofalna pa pozitivna u kojoj su bankovne kamate počele snažno padati. Naredna, godina, bila je u znaku Fedovog otkupa obveznica te su tako povećani likvidnost i rast gospodarstva, a posljedično su i fondovi bilježili pozitivne prinose te su od 74 fonda godinu s rastom zaključila njih 54. Godina je bila pozitivna za 72 od 79 aktivnih fondova, nakon što je ECB zbog preniske inflacije donio odluku o ubrizgavanju novca u europsko gospodarstvo. PRINOSI FONDOVA U Prema godišnjem izvješću Hanfe, na dan 31. prosinca godine bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima, od čega ih je 14 upravljalo UCITS fondovima. U toj je godini nastavljen trend povećanja broja UCITS fondova te je u registru Hanfe zabilježeno pet pripajanja i osnivanje devet novih UCITS fondova - dva obveznička, dva novčana, po jedan dionički i mješoviti, dok su tri fonda kategorizirana kao ostali. Promatrajući prinose fondova u godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova s javnom ponudom koji su danas aktivni i koji su poslovali tijekom cijele godine. U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu završila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto. Među 10 fondova s najvećim prinosom su i fondovi koji investiraju u regiju kao i oni koji investiraju globalno. Među svim fondovima, najviše je porastao fond ZB trend koji je krajem godine u SAD-u imao investirano 52 posto portfelja, dok je Hrvatska zastupljena s gotovo 20 posto. Nešto više od 39 posto portfelja ZB trend ulaže u financijsku industriju, dok je informatička tehnologija zastupljena sa 16 posto. U godini pad vrijednosti udjela je zabilježilo 12 fondova od kojih su najveći minus zapisali Erste Adriatic Equity od 22,81 posto i A1 s padom od 21,22 posto. Protekla godina bila je osrednja za dioničke fondove. Za razliku od godinu ranije u kojoj su tri fonda zaključila rastom većim od 20 posto, a njih 14 s dvoznamenkastim rastom, lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri fonda, dok su četiri fonda zabilježila dvoznamenkasti pad. Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto. ZB Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto BRIC+ je rastao za 20,62 posto, a KD BRIC je uvećan za 17,77 posto. Dvoznamenkasti rast od 11,46 posto bilježi još Platinum Global Opportunity. Najveći godišnji minus bilježe i Erste Adriatic Equity (-22,81 posto) i A1 (-21,22 posto), a s padom od 14,06 posto slijedi ih KD Victoria. Za 10 posto vrijednost je umanjena fondu ZB aktiv. Među 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom. Dobitnike predvodi InterCapital Balanced s uvećanjem od 6,58 posto. Ovaj fond 36 posto portfelja investira u Hrvatskoj, dok je 33 posto portfelja izloženo SAD-u. PBZ Conservative 10 je zabilježio godišnji rast od 4,78 posto, a prinos fonda You Invest Active je uvećan za 4,66 posto. InterCapital Income Plus je posljednji fond s rastom većim od četiri posto, točnije vrijednost udjela mu je porasla za 4,63 posto. KD Balanced je pao za 6,71 posto, OTP uravnoteženi za 6,18 posto, dok godišnji minus fonda ZB global iznosi 4,63 posto. Prinosi obveznica, zbog politike jeftinog novca kojom su se središnje banke služile u kao i u 2015., bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži. Obveznički fond s najvećim prinosom u je bio InterCapital Global Bond (ex. Addiko Conservative) kojem je vrijednost porasla za 5,29 posto, a slijedi ga InterCapital Bond s rastom od 4,95 posto te HPB Obveznički (+4,09 posto). Pad je među obvezničkim fondovima zabilježio samo Alta Emerging Bond (-3,48 posto).

119 FONDOVI 119 Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanog fonda. Samo je jedan fond zabilježio rast veći od jedan posto. Naime, za 1,02 posto porastao je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi. PBZ Dollar je rastao za 0,93 posto, a ostali novčani fondovi bilježe rast manji od 0,40 posto. PBZ E-START (PBZ Euro Novčani) je pao za 7,60 posto. TOP OF THE FUNDS Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore dodijelilo je nagrade najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je fondu ZB europlus kojim upravlja ZB Invest, dok je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi dobitnik nagrade za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Najboljim mješovitim fondom proglašen je PBZ Conservative 10 kojim upravlja PBZ Invest, dok je najbolji dionički fond ZB trend pod upravljanjem ZB Investa, društva koje je dobitnik i godišnje nagrade za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Najboljim obvezničkim fondom je proglašen InterCapital Bond kojim upravlja InterCapital Asset Management, a najbolji posebni fond je Raiffeisen Harmonic kojim upravlja društvo Raiffeisen Invest. IMOVINA UCITS FONDOVA Ukupna imovina UCITS fondova je tijekom godine porasla za 58,8 milijuna kuna ili za 0,32 posto. Na kraju godine je njihova imovina iznosila 18,5 milijardi kuna. Potkraj protekle godine imovina je u odnosu na kraj prethodne godine uvećana u svim kategorijama fondova, osim novčanih gdje je umanjena za 21,86 posto ili za gotovo 2,5 milijardi kuna te je iznosila 8,8 milijardi kuna. Investitori su se i lani odvažili na prebacivanje sredstava iz novčanih u obvezničke fondove što je ponajprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa koje su vrlo slične prinosima novčanih fondova. U je imovina obvezničkih fondova porasla za 171 posto, a u je uvećana za 56,20 posto ili nešto više od 2,2 milijarde kuna, na 6,2 milijarde kuna. Mješoviti fondovi zabilježili su rast od 10 milijuna kuna što je povećanje od 0,92 posto. Imovina dioničkih fondova u protekloj je godini porasla za 12,62 posto, sa 2,2 milijarde na gotovo 2,5 milijardi kuna. Posebni fondovi bilježe rast od 39,26 posto, odnosno imovina im je sa 406 milijuna kuna porasla na 565 milijuna kuna. NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od do godine Prinosi obveznica bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži

120 120 FONDOVI FONDOVSKA INDUSTRIJA U Sazrijevanje tržišta Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova Hrvoje Krstulović predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK U kupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a, tijekom godine je porasla za 591,3 mlijuna kuna (2,75 posto) na 22,1 mlilijardu kuna, od čega su UCITS-i pridonijeli s manjih 58,8 milijuna kuna, a AIF-i s čak 532,5 milijuna kuna. Porastu imovine AIF-a pridonijela su otvaranja novih društava za upravljanje kao i novih fondova s privatnim ponudama koji su, uglavnom, usmjereni privatnim ulagateljima s većim vrijednostima ulaganja i nišnim strategijama (private equity/venture capital, high potential/low liquidity shares...). Kod UCITS-a vidljivo je smanjenje imovine u novčanim fondovima za velike 2,4 milijarde kuna, dok su istodobno obveznički rasli za 2,2 milijarde kuna. Oba ta trenda ukazuju na sazrijevanje tržišta te odražavaju stanje niskih kamatnih stopa. Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova. S regulatorne strane nam je donijela pripreme za novi zakon o tržištu kapitala (koji će implementirati MiFID II/MiFIR i prateće direktive). U našem

121 FONDOVI 121 utjecaj na naš sektor s obzirom na to da je 40 posto imovine uloženo u novčane fondove. Na strani tržišta godina donijela je niz izazova, od potresa na domaćem tržištu početkom godine do izuzetno dobre turističke sezone, ali i daljnjeg pada kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj, pa do vrlo dobre izvedbe američkog tržišta, ali i slabljenja dolara, pa do niskih kamatnih stopa u EU i početka Novi zakon o tržištu kapitala u našem dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima Ukupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a porasla je na 22,1 mlilijardu kuna Fedova dizanja kamatnih stopa, turbulencija na političkim razinama US-EU-Kina... Hrvatska kao 28 članica EU-a u svojem zakonodavstvu izravno primjenjuje ili implementira EU pravnu regulativu. Osim povjerenja u samu regulativu u koju je ugrađeno znatno veće iskustvo nego što bismo ga mi sami imali, pokazuju se i izazovi s kojima se susreću manji poslovni subjekti u EU, ali i manje države članice. U narednom razdoblju znatnu koncentraciju treba usmjeriti na proportionality principle unutar samih odredbi jer bi nam, s obzirom na našu veličinu, mogao pružiti mogućnost za lakše praćenje i implementaciju svih regulatornih zahtjeva. U godini očekujemo nastavak trendova iz sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe. U godini očekujemo nastavak trendova iz sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, on donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima, investicijsko savjetovanje. Smatramo da će to biti vrlo veliki pomak u našem sektoru te očekujemo da će više ulagatelja štedjeti/ulagati kroz investicijske fondove na način da će bolje razumjeti fondove te imati veći portfelj različitih fondova u skladu s osobnim investicijskim ciljevima i profilu rizika. NAJVEĆI UTJECAJ ĆE IMATI MMF UREDBA Od ostalih regulatornih promjena govorimo od IFRS 9 zahtjevima, PRIIPs, AML IV, pripremama za GDPR i MMFR te ostalim manjim promjenama u pravilnicima. Od toga će utjecaj MMF uredbe imati najveći

122 122 FONDOVI MIROVINSKI FONDOVI U GODINI Prinosi manji nego u Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a koji je uvećan za 1,98 posto P Iva Skorin rije samog pregleda rada mirovinskih fondova u godini treba podsjetiti da je za te fondove bila druga godina u kojoj su sve kategorije obveznih mirovinskih fondova poslovale cijelu godinu. Nakon što je u godini omogućeno biranje rizičnosti mirovinskog fonda, stvorene su tri kategorije mirovinskih fondova - A, B i C. Pri tome valja imati na umu da je A najrizičnija kategorija, a C najmanje. Budući da velika većina ulagača nije mijenjala fond i njihova je imovina u fondu kategorije B, odnosno fondovima nasljednicima prijašnjih obveznih mirovinskih fondova te su njihovi rezultati interesantni najvećem broju ulagača. SAMO JEDAN FOND S NEGATIVNIM PRINOSOM Među svim fondovima, i obveznim i dobrovoljnim, samo je jedan fond zabilježio negativan prinos. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine. Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a, obvezničkog indeksa Zagrebačke burze koji je uvećan za 1,98 posto, a predstavlja cjenovni rast obveznica. Indeks CROBIStr uključuje i pripadajuću kamatu, a njegov rast iznosi 6,47 posto. Budući da se imovina obveznih mirovinskih fondova najvećim dijelom sastoji od državnih obveznica koje su ostvarile pozitivan prinos prikazan i u obvezničkim indeksima, fondovi su trebali aktivno upravljati drugim dijelom portfelja kako bi nadmašili Mirex i

123 FONDOVI 123 konkurenciju te dodatno uvećali prinos ulagačima. Dio prinosa mirovinskih fondova koji je iznad prinosa obveznica pokazuje uspješnost upravitelja mirovinskih fondova. Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vrijednost četiriju obveznih mirovinskih fondova kategorije B, u godini porastao je za 3,06 posto. Od obveznih mirovinskih fondova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto te je njegov prosječni godišnji prinos (PGP) iznosio +6,15 posto, dok je njegov prinos od osnutka +154,80 posto. Raiffeisen OMF B je zaključio proteklu godinu s godišnjim rastom od 4,59 posto. Njegov prinos AZ Profit je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto od osnutka iznosio je +146,93 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos +5,93 posto. PBZ CO B je u prošloj godini zabilježio rast od 2,41 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos bio +5,26 posto, a prinos od osnutka +123,39 posto. AZ OMF B je porastao za 1,25 posto, te je njegov prosječni godišnji prinos iznosio +5,69 posto, a vrijednost je od osnutka uvećao za +138,15 posto. Mirex A porastao je lani za 4,57 posto. Najuspješniji u kategoriji A je bio Raiffeisen OMF A s rastom od 7,12 posto. Neposredno iza njega smjestio se PBZ CO A kojem je vrijednost uvećana za 4,45 posto. Erste Plavi A je zabilježio godišnji rast vrijednosti od 4,38 posto, dok je AZ A godinu zaključio s rastom od 3,31 posto. Među najkonzervativnijim mirovinskim fondovima Mirex C, mjerodavni indeks za usporedbu, lani je uvećan za 6,08 posto. Njegovu su izvedbu uspjeli nadmašiti Erste Plavi C s uvećanjem vrijednosti od 7,46 posto u 2017., što je najveći godišnji rast među svim mirovinskim fondovima, te Raiffeisen OMF C koji je porastao za 6,19 posto. Nešto manji rast bilježe AZ C (+6,07 posto) i PBZ CO C (+5,06 posto). NAJUSPJEŠNIJI DMF JE CROATIA OSIGURANJE 1000A Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u godini bio je novoosnovani fond Croatia osiguranje 1000A kojem je vrijednost udjela porasla za +4,75 posto, no njegov prosječni godišnji prinos nije mjerodavan jer je MIROVINSKI FONDOVI Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja godine Fond Godina osnivanja/ početak rada Imovina, Prinos, % Broj članova Struktura ulaganja od osnivanja u u do OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF-B Domaće dionice 10,4% Strane dionice 5,88% Domaće obveznice 73,16% Trezorski zapisi 0,59% Investicijski fondovi 3,44% Novčano tržište 6,53% AZ OMF-A Domaće dionice 31,31% Strane dionice 6,69% Domaće obveznice 54,03% Investicijski fondovi 2,21% Novčano tržište 5,49% AZ OMF-C Domaće obveznice 97,49% Novčano tržište 2,51% Erste Plavi OMF-A Dionice i dionički fondovi 47,79% Obveznice 50,76% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 2,46% Sredstva na računu potraživanja i obveze -1,01% Total 100,00% Erste Plavi OMF-B Dionice i dionički fondovi 28,59% Obveznice 68,62% Alternativni fondovi 0,47% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 6,22% Sredstva na računu potraživanja i obveze -3,90% Erste Plavi OMF-C Obveznice 91,99% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 7,13% Sredstva na računu potraživanja i obveze 0,88% PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B državne obveznice 43,39% domaće dionice 26,78% korporativne obveznice 5,21% Domaće državne obveznice 65,23% Domaće dionice 12,55% UCITS fondovi 0,27% korporativne obveznice 2,24% Inozemne dionice: 10,52% Domaće državne obveznice 89,98% korporativne obveznice 5,32% PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Raiffeisen OMF-A obveznice 52% dionice i dionički fondovi 41% novac, potraživanja i obveze 7% Raiffeisen OMF-B obveznice 78% dionice i dionički fondovi 20% novac, potraživanja i obveze 2% Raiffeisen OMF-C obveznice 95% novac, potraživanja i obveze 5% Ukupno obvezni mirovinski: OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit obveznice 59% dionice 27% novac 8% AZ Benefit obveznice 87% dionice 6% novac 7% Croatia osiguranje ODMF Croatia osiguranje 1000 A ODMF Croatia osiguranje 1000 C ODMF Erste Plavi Expert ODMF Obveznice 64,51% Dionice 18,93% Novac i nov. ekvivalenti 9,43% Udio u inv. fondovima 7,13% Obveznice 3,61% Dionice 0% Novac i nov. ekvivalenti 96,39% Udio u inv. fondovima 0% Obveznice 59,11% Dionice 0% Novac i nov. ekvivalenti 40,89% Udio u inv. fondovima 0% Dionice i dionički fondovi 43,24% Obveznice 57,31% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 1,30% Sredstva na računu potraživanja i obveze -1,85% 5,74 1,25 5,69 12,60 3,31 8,79 7,33 6,07 6,11 13,83 4,38 9,08 8,08 5,16 6,15 8,53 7,46 7,43 13,82 4,45 9,72 8,52 2,41 5,26 7,55 5,06 6,60 8,19 7,14 8,78 7,31 4,59 5,93 7,25 6,19 7,86 5,13-3,37 6,81 7,65 3,80 6,92 5,56 2,10 3,44-4,75 4,75-2,51 2,51 11,13 4,31 6,16

124 124 FONDOVI osnovan u studenome, odnosno od njegova osnutka nije prošla godina dana. Po svojoj naravi ovaj je mješoviti fond izložen rizičnijoj imovini poput dionica, a dioničkim tržištima te obvezničkim i novčanim tržištima izložen je u omjeru 50:50 posto. Nakon njega, na drugom mjestu s prinosom od 4,31 posto nalazi se Erste Plavi Expert, a njegov PGP iznosi +6,16 posto. AZ Benefit je u protekloj godini zabilježio rast od 3,80 posto uz PGP od 6,92 posto. Na četvrtom mjestu je Erste Plavi Protect kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 3,51 posto te ima PGP od 5,61 posto. Godišnji rast Raiffeisen DMF-a iznosi 3,19 posto, a njegov PGP 5,67 posto. Croatia osiguranje 1000C, drugi novoosnovani fond, bilježi godišnji rast od 2,51 posto. On ulaže u sigurniju imovinu, u instrumente s fiksnim Od OMF-ova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto prinosom i namijenjen je štednji u kraćem razdoblju. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto. Bitno je napomenuti da je strategija DMF-ova različita te da imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos. No prinosi kod obveznih mirovinskih fondova iste kategorije su relevantan pokazatelj uspješnosti jer fondovi iste kategorije imaju jednaka ograničenja ulaganja. Fond Erste Plavi Protect ODMF Imovina, Prinos, % Godina Broj osnivanja/ članova Struktura ulaganja od početak rada osnivanja u u do Obveznice 93,26% Instrumenti tržišta novca 6,62 3,51 5,61 depoziti i novčani fondovi 5,58% Sredstva na računu potraživanja i obveze 1,16% Raiffeisen ODMF obveznice 64% dionice i dionički fondovi 33% novac, potraživanja i obveze 3% Ukupno dobrovoljni mirovinski: ,68 3,19 5,67 ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Auto Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. 5,36-2,54 7,26 AZ Dalekovod n.p. n.p. n.p. n.p. 4,98-3,14 7,27 AZ Hrvatska n.p. n.p. n.p. n.p. 4,77-2,59 7,22 kontrola zračne plovidbe AZ Treći horizont n.p. n.p. n.p. n.p. - 3,60 3,58 AZ VIP n.p. n.p. n.p. n.p. 4,85-2,35 7,30 AZ ZABA n.p. n.p. n.p. n.p. 5,33-2,37 5,26 AZ Zagreb n.p. n.p. n.p. n.p. 4,71-2,89 7,46 ZDMF HEP Grupe Obveznice 65,89% Dionice 19,30% Novac i nov. ekvivalenti 7,42% Udio u inv. fondovima 7,39% 6,27 3,44 3,89 ZDMF Hrvatskih Obveznice 65,73% 2,94 6,06 5,60 autocesta Dionice 19,57% Novac i nov. ekvivalenti 7,79% Udio u inv. fondovima 6,91% ZDMF Crosig Obveznice 66,87% Dionice 40,42% Novac i nov. ekvivalenti 7,66% Udio u inv. fondovima 5,05% 2,50 5,54 3,00 ZDMF Hrvatskog n.p. n.p. n.p. n.p. 6,19 7,53 7,62 liječničkog sindikata ZDMF Novinar n.p. n.p. n.p. n.p. 6,34 9,06 7,26 ZDMF Sindikata n.p. n.p. n.p. n.p. 4,97 8,18 5,97 hrvatskih željezničara - Raiffeisen ZDMF T-HT n.p. n.p. n.p. n.p. 10,23 6,73 7,71 Raiffeisen ZDMF n.p. n.p. n.p. n.p. 12,03 5,48 8,83 ZDMF Ericsson Nikola Tesla n.p. n.p. n.p. n.p. 6,00 8,90 7,64 Ukupno ZDMF (podaci HANFA): NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od do godine

125 FONDOVI 125 NEVEN VIDAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PLATINUM INVESTA Najznačajniji faktor - promjene u monetarnoj politici Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike >> Za investicijsko društvo koje upravlja fondovima s ulaganjima na velikim EU tržištima i tržištu SAD-a godina i godina ne mogu biti suprotnije. Godina je bila obilježena rastom indeksa, snažnom ekonomijom, niskom volatilnošću i jasno sinkroniziranim poslovnim ciklusom. Godina obilježena je snažnom korekcijom na tržištu kapitala, povećanom volatilnošću i novim momentima kao što su jačanje dolara, trgovinski rat, promjene u monetarnoj politici. Ovo je naravno uzrokovalo to da mnogi investitori vide smak svijeta na svakom koraku, što je malo pretjerano. Smanjenje količine dolara u optjecaju ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru Upravo je promjena u monetarnoj politici faktor koji će imati najznačajniji utjecaj na razdoblje pred nama. Fed će do kraja godine započeti najrestriktivniju monetarnu politiku u povijesti razvijenih ekonomija. Od rujna će smanjenje Fedove bilance iznositi 50 milijardi dolara mjesečno. Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike. Implikacije tako nagle restriktivne monetarne politike su višestruke te se moraju detaljno analizirati i interpretirati. U ovome tekstu ja ću se osvrnuti na samo tri. DVIJE ODVOJENE KRIZE Prvo, investitori često zaboravljaju da su bile dvije odvojene krize - bankarska kriza u SADu koja je počela s padom Lehman Brothersa i kriza eura koja je obilježena fiskalnim problemima Grčke. Ove dvije krize se nisu vremenski preklopile, po svojoj prirodi su bile različite i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju je potpuno različit. Štoviše, kada je SAD izašao iz krize i započeo rast burzovnih tržišta, u EU je tek započela fiskalna kriza. Posljedica ovoga su bile, jasno, niske kamatne stope s obje strane Atlantika, ali zbog stabilnosti SAD-a došlo je do eksplozije duga u dolaru u cijelom svijetu. Drugo, smanjenje količine dolara u optjecaju nema samo lokalne implikacije na ekonomiju SAD-a, nego ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru koji moraju doći do dolara kako bi platili kamatu na svoj dug i otplatili ga. Rezultat restriktivne monetarne politike jest globalno smanjenje likvidnosti u dolaru, što će imati za posljedicu značajnu destabilizaciju država koje imaju dug u dolarima a nemaju koordiniranu fiskalnu i monetarnu politiku koje zajedničkim naporima moraju doći do potrebnih dolara. ŠTO ĆE SE DOGODITI U STUDENOME? Treće, Trump je puno pametniji i opasniji nego što ga svi doživljavaju. Ekonomiji SADa je dao značajan poticaj u obliku smanjenja poreza i birokracije. Iako dolazi do rasta kamatne stope u SAD-u, taj rast nije dovoljan da bi usporio snažnu ekonomiju koja kreira radna mjesta i ostvaruje značajne stope ekonomskog rasta. Kratkoročnu rupu u proračunu nadoknadit će carinama i tarifama koje uvodi. Isto tako, Trump zna da će restriktivna monetarna politika SAD-a imati puno više negativnoga utjecaja na globalno gospodarstvo nego na ekonomiju SAD-a. Ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama Ključan moment bi se mogao dogoditi u studenome kada su izbori na Senat i Kuću predstavnika. Ako republikanci na tim izborima pobijede, Trump će iza sebe imati i ekonomsku i političku moć da progura svoje globalne stavove. EU je za takvu situaciju zastrašujuće nespreman. Ovaj scenarij je potencijalno izazovan za investitore. Tržišta SAD-a ostvarit će solidan rast u i S&P 500 indeks će dogurati do 3000 bodova. Tržišta u EU će biti jako promjenjiva i ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama, a ne o rastu cijeloga tržišta.

126 126 FONDOVI DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Nastavak financijskog opismenjavanja građana Ako govorimo o podatku da gotovo 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni mirovinski fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti o tome kako je odluku o njegovom odabiru potrebno donijeti samostalno >> Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. upravlja trima obveznim mirovinskim fondovima i sa sedam dobrovoljnih mirovinskih fondova, a godina za sve fondove kojima upravljamo bila je vrlo uspješna. Prije svega, iznimno smo zadovoljni ostvarenim prinosima svim našim članovima te porastom imovine fondova pod upravljanjem. Ako promatramo prinose obveznih mirovinskih fondova, moramo naglasiti da su ostvareni prinosi po svim kriterijima i znatno viši od očekivanja na početku mirovinske reforme. I ovom prilikom ističem da poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok, također nije uputno to raditi temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja. Slijedom toga, ako govorimo o utjecaju Agrokora, on je vrlo ograničen, odnosno, nije značajno utjecao na naše fondove, uz napomenu da u višegodišnjem razdoblju imamo pozitivan saldo ulaganja u vrijednosnice društava Agrokor grupacije od najmanje 208 milijuna kuna na razini svih fondova kojima upravljamo. PREDNOSTI DOBROVOLJNE MIROVINSKE ŠTEDNJE Kada govorimo o uspjesima u poslovanju dobrovoljnih mirovinskih fondova, moram istaknuti da bilježimo višegodišnji kontinuirani porast novih članova te broja poslodavaca koji su prepoznali prednosti uplaćivanja dobrovoljne mirovinske štednje svojim zaposlenicima. Povećanje broja članova, odnosno osoba koje su prepoznale potrebu i svrhu štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu, smatram i našim velikim uspjehom i opravdano smatramo da smo dijelom zaslužni za takav napredak. Naime, iza Raiffeisen mirovinskog društva godine su predanog rada sa svrhom edukacije građana o mirovinskom sustavu općenito i potrebi za dodatnom štednjom. Jedan od glavnih zadataka Društva je financijsko opismenjavanje građana Republike Hrvatske. Ako govorimo o obveznoj mirovinskoj štednji, odnosno o podatku da gotovo Poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok ni temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti, naročito kod mladih ljudi koji tek stupaju u svijet rada, o tome kako je odluku o odabiru obveznog mirovinskog fonda potrebno donijeti samostalno. Pored toga, nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima kako bi na vrijeme i samostalno osigurali približno jednak životni standard i nakon što odu u mirovinu. Nadalje, u sklopu Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), sudjelovali Nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima smo u brojnim projektima Financijske pismenosti, te u brojnim zajedničkim kampanjama i projektima koji su za svrhu imali promicanje mirovinskih fondova, odnosno značaj mirovinske štednje za buduću mirovinu.

127 FONDOVI 127 HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA Karika koja nedostaje Sustavom personaliziranog investicijskog savjetovanja svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći će dobiti investicijski savjet s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti >> Sveukupno gledajući poslovna godina bila je vrlo dobra godina. ZB Invest je godinu ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) od 24,6 posto i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna. ZB Invest je osvojio tri godišnje nagrade Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Top of the Funds - fond ZB europlus za najbolji eurski novčani fond, fond ZB trend za najbolji dionički fond i ZB Invest nagradu za najbolje društvo. Pored toga, ZB Invest upravlja i znatnom imovinom pojedinačnih portfelja klijenata. Imovina dugoročnih fondova tijekom godine porasla je za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana čime smo izuzetno zadovoljni jer pokazuje trend okretanja građana prema štednji na tržištu kapitala, u konkretnom slučaju štednji kroz investicijske fondove (obvezničke, mješovite i dioničke). Za sada, još uvijek je u ZB Invest je ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITSima i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna fokusu obvezničko tržište i obveznički fond, ali polako, s manjim alokacijama, građani počinju štedjeti i u mješovitim i dioničkim fondovima. Tijekom godine ulagateljima u naše fondove omogućili smo uplate izravno u devizama te korištenje pojedinačne strategije fonda bez utjecaja konverzije valuta. VAŽNOST EKONOMIJE OBUJMA Uvelike smo pripremali procese i ponudu ulagateljima s obzirom na dolazak novog Zakona o tržištu kapitala (MiFID II) te razvijali sustav personaliziranog investicijskog savjetovanja koji će biti omogućen svim potencijalnim ulagateljima u ZB Invest fondove u svim poslovnicama i kanalima Zagrebačke banke. Smatramo da će to biti znatan iskorak u našem sektoru jer će svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći dobiti investicijski savjet (iznos transakcije podijeljen na pojedinačne fondove) s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti. Smatramo da je to karika koja je nedostajala u procesu komunikacije investicijskih fondova potencijalnim ulagateljima. Tržišta su tijekom godine bila pod nekoliko utjecaja. Riječ je o niskim kamatnim stopama u EU i Republici Hrvatskoj, jednogodišnji trezorski zapis Republike Hrvatske se kupovao po prinosu od 0,09 posto, stanju u Agrokoru te utjecaju kako materijalnom tako i na sentiment ulagatelja, kao i izvrsnoj izvedbi američkih dionica i umjereno dobroj izvedbi EU dionica. U cijelom financijskom sektoru, pa tako i u našem sektoru investicijskih fondova, ekonomija obujma je od velike važnosti jer su znatni fiksni zahtjevi koje i mali i veliki moraju ispuniti. Pritom mislim na zahtjeve EU-a i razmjere naših peereva u EU, a u bližoj budućnosti će sigurno predstavljati izazov s kojim ćemo se morati nositi. Automatizacija usluga i izvješćivanje te personalizirani pristup svim ulagateljima, standardizacija proizvoda i usluga sigurno će biti u fokusu u predstojećem razdoblju. S druge strane GDPR, MMFR i puna implementacija MiFID-a II bit će glavni regulatorni događaji. Imovina dugoročnih fondova je porasla za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana Uza sve to osnovni cilj i svrha našeg posla je opravdati povjerenje ulagatelja i klijenata te im dugoročno isporučivati stabilan i kvalitetan rezultat u skladu sa strategijama fondova i portfelja kojima upravljamo.

128 128 FONDOVI TKO JE TKO U HRVATSKIM FONDOVIMA ERSTE D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Ivana Lučića 2a, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@ersteplavi.hr Info telefon: Uključeni fondovi: Erste Plavi OMF-A, Erste Plavi OMF-B, Erste Plavi OMF-C, Erste Plavi Expert ODMF, Erste Plavi Protect ODMF Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Petar Vlaić - članovi: Nataša Ivanović, Senka Fekeža Klemen Osnivači: Erste & Steiermaskische bank d.d. Erste Group Bank AG Steiermarkische Bank und Sparkassen AG Zavarovalnica Triglav ATBIH GMBH Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Vlasnička struktura 45,86% Erste & Steiermarkische Bank d.d. 10,80% Erste Group Bank AG 10,51% Steiermarkische Bank und Sparkassen AG 5,38% Zavarovalnica Triglav 25,30% ATBIH GMBH 2,15% Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 34 MIROVINSKI FONDOVI ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Heinzelova 70 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) mojfond@azfond.hr Info telefon: Uključeni fondovi: AZ OMF-B, AZ OMF-A, AZ OMF-C, AZ Profit, AZ Benefit, AZ Auto Hrvatska, AZ Dalekovod, AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe, AZ Treći horizont, AZ VIP, AZ ZABA, AZ Zagreb Depozitna banka: Societe Generale - Splitska banka d.d. (za obvezne fondove), Zagrebačka banka d.d. (za dobrovoljne fondove) - predsjednik: Kristijan Buk - članovi: Mario Staroselčić, Saša Novosel, Slaven Bošnjak Osnivači: Allianz New Europe Holding GmbH; Zagrebačka banka d.d. Vlasnička struktura: 51% Allianz New Europe Holding GmbH; 49% Zagrebačka banka d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: nemamo podatak PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Radnička cesta 44, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@pbzco-fond.hr Info telefon: Uključeni fondovi: PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Dubravko Štimac - članovi: Renata Kašnjar-Putar Osnivači: Croatia osiguranje d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. Vlasnička struktura 50% Croatia osiguranje d.d. 50% Privredna banka Zagreb d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 25 CROATIA OSIGURANJE MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. Adresa: Vatroslava Jagića 33, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) DobrovoljniMirovinskiFondIIIstup@crosig. hr Uključeni fondovi: Croatia osiguranje ODMF, ZDMF HEP Grupe, ZDMF Hrvatskih autocesta, ZDMF Crosig, Croatia osiguranje 1000 A ODMF, Croatia osiguranje 1000 C ODMF Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Radojka Hainski, direktor Osnivači: CROATIA osiguranje d.d. Vlasnička struktura 100% CROATIA osiguranje d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 14 RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D. Adresa: Petrinjska 59 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) mojamirovina@rmf.hr Info telefon: Uključeni fondovi: Raiffeisen OMF-A, Raiffeisen OMF-B, Raiffeisen OMF-C, Raiffeisen ODMF, ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Novinar, ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen, ZDMF T-HT, Raiffeisen ZDMF, ZDMF Ericsson Nikola Tesla Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Damir Grbavac - članovi: Eva Horvat, Gordan Šumanović Osnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 44

129 FONDOVI 129 INVESTICIJSKI FONDOVI ALLIANZ INVEST D.O.O. Adresa: Heinzelova 70; Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Uključeni fondovi: Allianz Cash, Allianz Portfolio, Allianz Equity Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Radovan Abramović - članovi: Davor Iljaš Osnivači: Allianz Zagreb d.d. Vlasnička struktura 100% Allianz Zagreb d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 12 ALTERNATIVE INVEST D.O.O. Adresa: Bosanska ulica 7 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@alternativeinvest.hr Uključeni fondovi: A1 otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Tomislav Marinac - članovi: Kornelija Vuković, Branko Bojanić Osnivači: Tomislav Marinac Vlasnička struktura 100% Tomislav Marinac Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 6 AUCTOR INVEST D.O.O. Adresa: Dežmanova 5 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) auctorinvest@auctorinvest.hr auctorinvest.hr Info telefon: +385 (0) Uključeni fondovi: Auctor Cash Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Damir Kaluđer - članovi: Davor Krsnik, Petar Kutleša Osnivači: Auctor d.o.o Vlasnička struktura 100% Auctor d.o.o. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 9 ERSTE ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Ivana Lučića 2A, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) erste-am@erste-am.hr Info telefon: +385 (0) Uključeni fondovi: Erste Adriatic Bond, Erste Adriatic Short Term Bond, You Invest Balanced, Erste Euro-Money, Erste Exclusive, Erste Local Short Term Bond, Erste Money, Erste PB1, You Invest Active, You Invest Balanced, You Invest Solid Depozitna banka: Erste&Steiermarkische Bank d.d. - predsjednik: Josip Glavaš - članovi: Snježana Šalković Dasović, Miroslav Jurišić Osnivači: ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBH Vlasnička struktura 100% ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBH Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 18 GLOBAL INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Adresa: Radićeva 14, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@fgi.hr Info telefon: Uključeni fondovi: Capital Breeder, Breza d.d. ZAIF, USA Blue Chip Depozitna banka: Raiffeisenbank d.d. Austria - predsjednik: Darko Kosovec - članovi: Snježana Milovanović Osnivači: CROATIAINSPECT kontrola kvalitete i kvantitete robe d.o.o. Vlasnička struktura 100% Croatiainspect d.o.o. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 8 HRVATSKO MIROVINSKO INVESTICIJSKO DRUŠTVO D.O.O. Adresa: Bakačeva 5, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) hmid@hmid.hr Uključeni fondovi: Kapitalni fond d.d. Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Darko Horvatin - članovi: Darjan Radičević Osnivači: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Vlasnička struktura 100% HZMO Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 14 HPB INVEST D.O.O. Adresa: Strojarska 20/6, Zagreb Telefon: +385 (0) ; +385 (0) Faks: +385 (0) hpb.invest@hpb.hr Info telefon: Uključeni fondovi: HPB Novčani, HPB Euronovčani, HPB Obveznički fond, HPB Global fond Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Boris Guljaš - članovi: Lidija Grbešić Osnivači: HPB d.d. Vlasnička struktura 100% HPB d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 11 INSPIRE INVESTMENTS D.O.O. Adresa: Andrije Hebranga 34, Zagreb Telefon: +385 (0) info@inspire.investments Info telefon: +385 (0) Uključeni fondovi: Inspire Alpha, Inspire Fusion, Inspire Private Depozitna banka: Addiko bank d.d. - predsjednik: Matko Bolanča - članovi: Marko Bešlić Osnivači: Matko Bolanča i Krešimir Kukec Vlasnička struktura 66.67% Matko Bolanča 33.33% Krešimir Kukec Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 8 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Zagreb, Masarykova 1 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) icam@intercapital.hr Uključeni fondovi: InterCapital Cash, InterCapital Money, InterCapital Bond, InterCapital Dollar Bond, InterCapital Global Bond, InterCapital Income Plus, InterCapital Balanced, InterCapital SEE Equity, InterCapital Global Equity Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Ivan Kurtović - članovi: Dario Bjelkanović, Hrvoje Čirjak Osnivači: INTERKAPITAL d.d. Vlasnička struktura 100% INTERKAPITAL d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 25

130 130 FONDOVI KD LOCUSTA FONDOVI D.O.O. Adresa: Savska cesta 106, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) Uključeni fondovi: KD Balanced, KD Energija, KD Nova Europa, KD Prvi Izbor, KD Victoria, KD Bric, KD Europa, Locusta Cash - novčani fond Depozitna banka: Raiffeisen bank d.d. - predsjednik: Zvonimir Marić - članovi: Marko Wölfl, Amir Hadžijusufović Osnivači: KD Skladi d.o.o. Vlasnička struktura 80% KD Skladi d.o.o. Ljubljana 20% domaće pravne i fizičke odobe Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 9 OTP INVEST D.O.O. Adresa: Petrovaradinska 1, 1.kat Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@otpinvest.hr Uključeni fondovi: OTP ABSOLUTE, OTP euronovčani, OTP indeksni, OTP Meridian 20, OTP MULTI, OTP MULTI 2, OTP novčani, OTP Optimum, OTP SHORT-TERM BOND, OTP uravnoteženi Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Darko Brborović - članovi: Mladen Miler Osnivači: OTP banka Hrvatska d.d., Zadar, Hrvatska; OTP Fund Management Pte. Ltd., Budimpešta, Mađarska Vlasnička struktura 74,33% OTP banka d.d 25,67% OTP Fund Management Pte. Ltd. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 15 PBZ INVEST D.O.O. Adresa: Ilica 5 (Oktogon), Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) pbz.invest@pbz.hr Uključeni fondovi: PBZ Novčani fond, PBZ Euro novčani fond, PBZ Dollar fond, PBZ Short term bond fond, PBZ Bond fond, PBZ Conservative 10 fond, PBZ International Multi Asset fond, PBZ Flexible 30 fond, PBZ Global fond, PBZ Equity fond, PBZ Dollar Bond fond, PBZ Dollar Bond fond 2 Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Marin Hrešić - članovi: Ivan Radić Osnivači: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasnička struktura 100% VUB Asset Management Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 15 PLATINUM INVEST D.O.O. Adresa: Gundulićeva 23, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) kontakt@platinuminvest.hr Uključeni fondovi: Platinum Blue Chip, Platinum Global Opportunity Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb - predsjednik: Neven Vidaković Osnivači: MATE d.o.o., TEKOMA d.o.o., Neven Vidaković Vlasnička struktura 55,56% MATE d.o.o. 25,78% TEKOMA d.o.o. 18,66% Neven Vidaković Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 4 PROSPERUS-INVEST D.O.O. Adresa: Metalčeva 5, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) info@prosperus-invest.hr Uključeni fondovi: Prosperus FGS, Nexus FGS II Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. - predsjednik: Joško Miliša - članovi: Tomislav Tičić Osnivači: Joško Miliša, Marko Udovičić, Zrinka Panjol-Tuflija, Ivana Hatvalić Poljak, Spitzberg Partners LLC SAD Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 8 RAIFFEISEN INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE UCITS FONDOVIMA Adresa: Zagreb, Petrinjska 59 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) rbainvest@rbainvest.hr Info telefon: Uključeni fondovi: Raiffeisen CASH, Raiffeisen EUROCASH, Raiffeisen FLEXI CASH, Raiffeisen CLASSIC, Raiffeisen HARMONIC, Raiffeisen DYNAMIC, FWR Multi-Asset Strategy I, FWR Multi-Asset Strategy II, Raiffeisen FUND CONSERVATIVE, Raiffeisen GLOBAL EQUITIES Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb - predsjednik: Vesna Tomljenović Čičak - članovi: Bojan Vuković Osnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 18 SQ CAPITAL D.O.O. Adresa: Prilaz Gjure Deželića 43 Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) sqcapital@sqc.hr Uključeni fondovi: Zodaks Cash Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Dominik Lice - članovi: Jasmina Hadžić Osnivači: Zodaks d.o.o. za upravljanje društvima Vlasnička struktura 81% Pozitivna asimetrija d.o.o. za usluge i trgovinu 19% Dalibor Antonić Datum osnivanja: , upis u registar Broj zaposlenih: 5 ZB INVEST D.O.O. Adresa: Samoborska cesta 145, Zagreb Telefon: +385 (0) Faks: +385 (0) fond@zbi.hr Uključeni fondovi: ZB plus, ZB europlus, ZB bond, ZB global, ZB aktiv, ZB euroaktiv, ZB trend, ZB BRIC+, ZB Future 2025, ZB Future 2030, ZB Future 2040, ZB Future 2055, ZB Protect 2022, ZB COUL 2023, ZB Private World Depozitna banka: Zagrebačka banka d.d. - predsjednik: Hrvoje Krstulović - članovi: Damir Krcivoj Osnivači: Zagrebačka banka d.d. Vlasnička struktura 100% Zagrebačka banka d.d. Datum osnivanja: Broj zaposlenih: 27

131 Za uspješno poslovanje trebate oboje: pozitivne brojke i razumijevanje za složene situacije vaših kupaca. Ovo se uvjerenje ogleda u našem načelu: EOS. With head and heart in finance. Ono je prisutno u svemu što radimo za vašu tvrtku. Naše usluge upravljanja potraživanjima poboljšavaju vašu likvidnost. Tijekom procesa naplate potraživanja uspostavljamo suradnju s vašim kupcima na ravnopravnoj osnovi kako bismo pronašli rješenja koja zadovoljavaju sve uključene strane. Takvim pristupom osiguravamo vaše pozitivno poslovanje i stabilne poslovne odnose. Više o našim uslugama saznajte na Za dodatne informacije o upravljanju potraživanjima posjetite našu web stranicu. With head and heart in finance

132