UPUTE o načinu korištenja udžbenika NARODOPISA za razrede

UPUTE o načinu korištenja udžbenika NARODOPISA za 9-12. razrede 5. RAZRED 111

5. RAZRED 112

UPUTE o načinu korištenja udžbenika NARODOPISA za 9-12. razrede U povijesti hrvatske nacinonale zajednice u Mađarskoj postoji mogućnost za formiranje na U cilju boljega razumijevanja nastavnog gradiva predviđenog u predmetu Narodopis za razrede 9-12., u čitanci i antologiji, navodimo kako se želi prema predviđenom programu dobiti uvid u prošlost, kulturnu baštinu, u mađarsko-hrvatska kulturna i povijesna prožimanja, u život hrvatskog puka u novoj domovini, u njegovu pučku baštinu, i tomu slično. Naporedo time daje se osvrt i na neke hrvatske kulturne i književe krugove koji su postojali u Ugarskoj, stoga smo tekstove posvetili djelovanju istaknih pjesnika, književnika, znanstvenika, slikara i kipara koji su od druge polovice 15. stoljeća do danas stvorili trajno djelo u kulturi dvaju naroda, poglavito u Hrvata, a time su istodobno obogatili mnogostoljetne hrvatsko-mađarske veze. Iz našeg manjinskog aspekta podjednako je važno pokušati dati uvid u djelatnost onih Hrvata koji su imali veliki doprinos u jačanju hrvatskoga identiteta svojih sunarodnjaka, prvenstveno jezika i jezične kulture, bez kojega hrvatsko nacionalno biće ne može postojati i slobodno se razvijati. Bez poznavanja stečevina i dostignuća hrvatske kulturne baštine u Mađarskoj ne može se izgraditi i ojačati hrvatstvo, nacionalni identitet, samosvijesti i nacionalni ponos. Sve je to pozitivno, bez bilokakve negativne konotacije. Svjesni smo da bez temeljite promjene školskoga sustava, hrvatsko školstvo u našoj domovini neće moći poslužiti svome pravom i prvotnom cilju, jezičnom i kulturnom uzdizanju budućih naraštaja. Kao uzor može nam poslužiti razdoblje druge polovice 19. stoljeća, kada je poslije Nagodbe uslijed jedne pravedne narodnosne politike, došlo do duhovnog preporoda u Hrvata, poglavito u Bačkoj i Baranji te u zapadnim krajevima Ugarske, naime moglo se je slobodno razvijati školstvo, knjigoizdavačka djelatnost, novinstvo i drugi sadržaji iole potrebni za nacionalni opstanak. U takvom okruženju i ozračju za nekoliko desetljeća stasala je po broju skromna ekipa pisaca, novinara i pisaca školskih udžbenika. Vrijeme je da na stranicama Narodopisa upoznamo prošlost i kulturne djelatnike podrijetlom Hrvate. Zahvaljujući hrvatskom sinu varadinskom biskupu, a kasnije ostrogonskom nadbiskupu Ivanu Vitezu od Sredne, kralj Matija Korvin bio je odgojen u duhu humanizma. Za cijelog svog života pokazivao je izuzetno zanimanje i ljubav prema kulturi, književnosti i umjetnosti. U njegovom budimskom kraljevskom dvoru živjeli su u lijepom broju kulturni djelatnici Hrvati. Spomenut ćemo primjerice Janusa Pannoniusa (Ivan Česmički) Serafina Bunića, Petra Zamanju, Ludovika Tubera Crijevića, Ivana Duknovića. Suvremenici govore o dvoru kralja Matije da su u njegovim palačama u Budimu i Višegradu bili brojni kipovi, reljefi u mramoru i zlatu, draga umjetnička djela i dragocjenosti, te čuvena knjižnica ( Bibliotheca Corviniana ) i radionica za iluminaciju rukopisa. Na kraljevskom dvoru je radio i dubrovački minijaturist Feliks Petančić, koji je od 1487. do 1490. bio upravitelj skriptoprija u Budimu. Na dvoru kralja Ljude- 9. razred 1

vita II. našli su se hrvatski umjetnici, čuveni slikar Julije Klović Kroata i spomenuti Petančić. Na žalost, zbog pustošenja Osmanlija vrlo malo je sačuvano od uradaka iz toga doba. Nakon Mohačkoga boja (1526.) i pada Budima (1541.) u vrijeme turske vladavine došlo je do zastoja u razvitku kulture i umjetnosti koje je trajalo do istjerivaja Osmanlija u drugoj polovici 17. stoljeća. Uslijed prodiranja turskih osvajača se s raznih prostora Hrvatske te Bosne i Hercegovine u ugarske podunavske i druge krajeve: od današnjih jugoistočnih krajeva (Bačka, Baranja, Šomođ, Zala) do Budima te zapadnih županija, naselio u velikom broju hrvatski puk. Doseljenike su predvodili franjevci i svjetovni svećenici. U južnu Ugarsku je Sveta Stolica početkom 17. stoljeća redovito slala visokobrazovane misionare isusovce koji su radili za spas i procvat Hrvata katolika. U doba osmanlijske vlasti, isusovci su u Pečuhu, Mohaču, Beogradu, Temišvaru osnovali latinske škole, krstili i vratili narod na staru i napuštenu vjeru, propovijedali na hrvatskom. U to vrijeme se u crkvi propovijedalo na hrvatskom, pjevale su se hrvatske pjesme, širila i jačala hrvatska kultura. Među isusovcima nalazimo određeni broj istaknutih djelatnika, takav uje bio Bartol Kašić, pisac prve hrvatske gramatike, jednako tako i pisce i rječnika. U Pečuhu je živio pisac i sakupljač pučkih nabožnih napjeva Antun Kanižlić, jedan od istaknutih predstavnika hrvatskog preporoda. Uzimajući u obzir brojnost hrvatskog puka u gradu i okolici, podno gore Meček, te uglednih hrvatskih, pečuških intelektualaca možemo smatrati Pečuh jakim hrvatskim kulturnim središtem. Sve ovo i teško bi bilo svrstati u dati udžbenik, naime neke ovdje iznijete pojedinosti ne predviđa program, već sve izneseno smatramo potrebnim navoditi zbog boljeg sagledavanja date problematike. Ali još prije isusovaca u ugarskom Podunavlju: Budimu, Baji, Mohaču, Segedinu, Sigetu, Pečuhu živjeli su franjevci iz Bosne, koji su se starali o pastvi, a naročito poslije protjerivanja Turaka. Utemeljili su svoja učilišta i škole te se tako Budim, Baja i Segedin smatraju jakim kulturnim i duhovnim središtima ugarskih Hrvata. Ova su dva franjevačka centra bila usko povezana i u dodiru sa središtem u Pečuhu, ali na žalost nisu imali vezu s četvrtim duhovnim centrom u zapadnoj Ugarskoj, čiji će razvoj poprimati druge odlike. Zajedničko je međutim svim ugarskim Hrvatima, ma u kojem kraju nove domovine oni živjeli, da su skrbili o unapređenju i razvijanju hrvatskoga jezika i kulture. Djelatnost franjevaca bila je mnogstrana. Zahvaljujući njihovom maru i trudu, polaženi su temelji za kasniji duhovni procvat našega puka na tim prostorima koncem 19. stoljeća. Hrvatski uglednici u Podunavlju stvaraju na narodnome hrvatskom jeziku, obnavljaju hrvatski pravopis, no brojna su i njihova djela pisana na latinskom, onodobnom zajedničkom jeziku uljuđene Europe. Kasnije su Hrvati svoje uratke pored hrvatskog jezika pisali i na mađarskom, primjerice biskup Ivan Antunović i svjetovni pisci. Na prijelazu iz 17. u 18. stoljeće svjetlost dana su ugledale prve knjige namijenjene crkvenim potrebama i pouci puka. Prvi su pisci bili redovnici (Bosanska vikarija / Bosna Srebrena), duhovnici, predvoditelji u selidbama našega puka, njegovi suborci u nedaćama. O književnom i književničkom blagu naših sunarodnjaka u Bačkoj i u okolici Budima možemo reći da je ono znatno i bogato. Kao četvrto središte u kulturnom, književnom pogledu razvili su se zapadni ugarski krajevi, gdje je djelovao veliki broj kulturnih djelatnika na očuvanju hrvatskoga naroda, jezika i identiteta. Nepobitno je da su svećenici bili jedini pismeni ljudi onoga doba među Hrvatim 9. razred 2

u zapadnoj Ugarskoj. (Danas te naše Hrvate najčešće nazivamo gradišćanskim Hrvatima, a sam naziv je nastao 1922/23. preko prijevoda s njemačkog jezika uglednog pjesnika Mate Meršića Miloradića.) Prvi su hrvatski pisani kulturni spomenici, među njima latinski misal iz godine 1501. iz Klimpuha (Kligenbach), poznat pod imenom Klimpuška knjiga, iz 1568. u kojoj se nalaze dva teksta Otče naš i uskrsna pjesma Kristuš je gori ustal, pisani latinicom i glagoljicom. Kada su se na ove prostore doselila većina gradišćanskohrvatskog naroda (1530. 1570.) u novoj je domovini protestantizam bio u punom razvoju. I većina, zapadnomađarskih i donjoaustrijskih vlastelina koji su ujedno obnašali patronat u svojim župama već su bili pristaše novoga vjerskog pokreta. Protestanski pokret se očituje i u redovima ugarskih Hrvata, te ga možemo smatrati prvim koracima začetka gradišćanskohrvatske književnosti. Među značajna imena gradišćanskohrvatske protestanske književnosti ubrojamo Stipana Konzula iz Istre, Grgura Mekinića Pythiraeusa, Mihalea Balošića (kao pisce hrvatskog jezika) i braću Zvonarić, Imru i Mihu iz Šarvara (kao pisce mađarskog jezika). Zapadnougarski Hrvati su se sa punom odanošću okrenuli Katoličkoj crkvi godine 1579., za vrijeme đurskog biskupa, kardinala Jurja Draškovića Trakošćanskog. Oni su u obrazovnom jeziku, a to je tada bio latinski, počeli razvijati svoju kulturu. Tek od 18. stoljeća započelo je pisanje na materinskom jeziku, a u drugoj polovici 19. stoljeća došlo je do preporoda u Gradišću. U preporodu su pored svećenika značajnu ulogu imali i svjetovni književnici. Objavljeni su mnogi i raznovrsni kalendari te od 1910. Naše novine na gradišćanskohrvatskom jeziku. Zahvaljujući naporima biskupa Ivana Antunovića na tlu Bačke, među bunjevačkim i šokačkim Hrvatima, uz zalagenje svećenika i svjetovnih intelektualaca u isto vrijme s preporodom u gradišćanskohrvatskoj književnosti također dolazi do preporoda. Stasala je svjesna hrvatska inteligencija. Osim poezije objelodanjeni su prozni radovi, novele, povijesne rasprave, te u 20. stoljeću i kazališni igrokazi. Hrvati u Bačkoj imali su pored kalendara i veći broj novina. Poseb nu pozornost zavrijeđuje djelatnost kazališnih društava na bačkim prostorima. Iz Podravine imamo vrijednu pismenu dokumentaciju iz 17. stoljeća, u vrijeme osmanlijske vladavine. Međutim, ovdje se stoljećima njegovala pučka kultura, dok su se pojavljivale stanovite potrebe za crkvenim knjigama na hrvatskom jeziku. Naime, svećenici i laici tražili su za vjernike iz Zagreba hrvatske knjige imajući pri tomu u vidu da narod samo u svom jeziku može cvjetati. Nakon više stoljeća pjesnici Josip Gujaš Džuretin i Đuso Šimara Pužarov, rodom iz Podravine, svojim su načinom pjevanja ( govorenja ) postali najznačajniji pjesnici mađarskih Hrvata i uzorci novih generacija. Pravi putokaz svojim su djelovanjem označili Mate Meršić Miloradić, Mate Šinković, Antun Karagić, Stipan Blažetin, a u naše dane označuju Marko Dekić, Jolanka Tišler, Matilda Bölcs i drugi. No najneistraženija je duhovna prošlost hrvatskog puka u Zali i nekih područja u Šomođu (istočni, središnji i sjeverni krajevi) gdje se naročito za vrijeme turske vladavine brojčano povećalo hrvatsko pučanstvo. Zasada se malo zna o njihovom broju, poglavito o djelovanju hrvatskih svećenika koje je na ova područja slala Zagrebačka biskupija. Zapisivanje hrvatskoga pučkog usmenog stvaralaštva (popijevke, pripovijetke, obredne pjesme, običaji) započinje u 19. stoljeću te se naročito intenzivno nastavlja krajem prošlog stoljeća, a i u naše dane. U našoj ovoj knjizi upoznat ćemo i neke istaknute sakupljače narodnoga blaga te njihove maštovite i nadarene kazivače. 9. razred 3

Poslije ukidanja hrvatskog školstva, uoči Prvog svjetskoga rata, u Mađarskoj je došlo do stagniranja hrvatske kulture, ukinuća hrvatskih škola. Prekretnicu čini 1945. kada je utemeljen novi školski sustav. Valja priznati da je i kulturni život oživnuo. Hrvatska književnost, prvenstveno poezija, zabilježila je neka nova imena, na čelu s pjesnikom Josip Gujaš Džuretinom, Stipanom Blažetinom, Markom Dekićem i drugih. Jednako tako, napise posvećujemo i onim istaknutim Hrvatima čija je djelatnost, školovanje vezano za našu novu domovinu. U udžbeniku iznose se i blagdani, stara hrvatska mitologija, narodna književnost u sprezi sa predstavljanjem povijesti Hrvata u staroj i novoj domovini, zemljopis Hrvatske, hrvatski likovnjaci i neke druge pojedinosti. Na žalost, velik je broj i drugih zaslužnih i znamenitih Hrvata u Ugarskoj o kojima nema riječi u ovoj školskoj knjizi. Đuro Franković, autor 9. razred 4

Narodopis, 9. razred Broj 1. Lijepa naša domovino 2. Autor hrvatske himne Antun Mihanović Hrvatska himna, opjevana domovina autor, slava Hrvatska himna Lijepa naša domovino je ponos svih Hrvata na svijetu, pa tako i Hrvata u Mađarskoj. Hrvatsku himnu pored mađarske himne trebamo pjevati na svim svečanostima. Kao autor Hrvatske himne, čije su četiri kitice pod nazivom Lijepa naša domovino proglašene hrvatskom nacionalnom i državnom himnom, Mihanović je stekao besmrtnu slavu. 3. Tko sam? nacionaolna pripadnost, samosvijest To je dob u kojoj se formira nacionalna samosvijest i ponos. 4. Hrvatske obitelji nekada i danas 5. Dijete u hrvatskoj obitelji hrvatska obitelj, obiteljske zadruge odgoj djeteta U obitelj pripadaju: roditelji, djeca, unuci, djedovi i bake, tj. svi koji su rođeni u obitelji i svi koji su postali članovi obitelji preko sklapanja braka. U hrvatskoj obitelji dijete je naučilo hrvatski jezik, naime u njoj stoljećima se komunikacija obavljala na tom jeziku. Jezik se učio na razne načine, i putem igre i pjesme. U obitelji sticale su se i radne navike djece, što je bilo od velike važnosti. Dijete je zavoljelo rad i kroz lakše poslove postupno, primjereno životnoj dobi, bilo uključeno u rad te obaljalo razne fizičke poslove. 6. Domoljublje domoljublje ili rodoljublje Je li to ljubav prema rodnom mjestu, mjestu sjećanja na djetinjstvo, mjestu nada, snova i htijenja? 9. razred 5

7. Graditeljstvo u bunjevačkih Hrvata 8. Kućište ili kućanstvo (domaćinstvo) u Podravini 9. Osnovi tipovi stambenih i gospodarskih objekata Kuća za stanovanje graditeljstvo, kućište ili domaćinstvo kućište ili kućanstvo (domaćinstvo) kuća, unutrašnji uređaj kuće Okućnicu panonske kuće čine i drugi objekti izgrađeni od autohtonih (izvornih) materijala: kuća za stanovanje. Osnovna jedinica seoskog naselja je kućište ili kućanstvo (domaćinstvo). U pravilu je jedno kućište koristila jedna obitelj ili kuća (obiteljska) zadruga. Osnovni i najčešće najveći objekt na kućištu bila je kuća za stanovanje. S obzirom da su članovi obitelji i vrijeme rada najvećim dijelom provodili u kućištu, kuća je bila objekt za cjelodnevni boravak i korištenje. 10. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljsnje ili utvrđivanje gradiva. 11. Uloga semartinske Šokadije u regionalnoj raspodjeli rada te interetničkim vezama 12. Proizvodi mjesnih Roma i Romkinja iz okoline; Majstori skitnice; Sajmovi; Uloga prodavaonica (dućana) Šokadija, odjeća Romi i Romkinje, majstori, sajmovi Od krznara su kupovali kožuv tj. kožuh. Osnovna boja kožuha bila je bijela. Sizao je do ispod pojasa i bio je ukrašen ornamentima i ogledalcima. Na tržnicama, sajmovima, u selu su se podjednako pojavljivali naročito od Prvog svjetskoga rata novi putujući trgovci i obrtnici, koji su imali značajnu ulogu u zadovoljavanju određenih potreba stanovništva. 9. razred 6

13. Trbuhom za kruhom; Usporedbe; Etničke i međuetničke veze; Nijemci; Nakon 1945. godine 14. NARODNA UMJETNOST HRVATA U MAĐARSKOJ Rezbari radna mjesta, Nijemci narodna umjetnost, rezbari Budući da je seoski hatar bio mali, zemlja nije mogla svima Šokcima osigurati egzistenciju. Do godine 1938. zemljišna površina od 2.362 katastarska jutra veoma se usitnila, bilo je 219 vlasnika. Hrvati u Mađarskoj ulagali su nemale napore da svoje uporabne predmete, narodnu nošnju i oruđe lijepo izrade i bogato ukrase. Njihovi predmeti potječu uz druge polovine 19. stoljeća. 15. Obrtnici obrt ili zanat, obrtnici ili zanatlije, odnosno majstori 16. Odjevanje odjevanje, ženska i muška nošnja, dječja nošnja 17. PONAVLJANJE ponavljanje pojmova i gradiva Postojali su razni obrtnici: lončari, koršovari, kovači, krznari (ili ćurčije), kabaničari, krojači, opančari, čizmari itd. koji su radili po narudžbi i ukusu stanovništva. Učenici prethodno dobiju zadaću da po grupama opišu narodnu nošnju, jedni žensku, drugi mušku Naime, u toj lekciji ne daje se opis svih etničkih grupa Hrvata u Mađarskoj, što bi bilo i zbog samog obima neizvodljivo. Uloga i mjesto narodnih rukotvorina unutar pojedinih etničkih skupina najviše je uočljiva kroz odjevanje i korištenje tekstila. Učenici na satu težište stavljaju na opisivanje svoga kraja. S obzirom da dolaze sa raznih područja sat ponavljanja bit će vrlo zanimljiv i poučan. 9. razred 7

18. NARJEČJA I DIJALEKTI HRVATA U MAĐARSKOJ 19. Govori bošnjačkih Hrvata; Govori šokačkih Hrvata u Baranji 20. Govor šokačkih Hrvata u Santovu; Govor šomođskih, balatonskih Hrvata u Budžaku 21. Kajkavski govori u Pomurju; Kajkavski govori Umoka i Vedešina u Gradišću narječja ili dijalekti bošnjačko narječje, šokačko narječje, refleksi jata dijalekt, poddijalekt, slavonski poddijalekt, novoštokavski govori kajkavski govori Doba je to povezivanja hrvatskih etničkih zajednica u Mađarskoj u jednu cjelinu za postupno izgrađivanje svoje svijesti o pripadnosti zajedničkom hrvatskom nacionalnom tijelu i jezičnoj zajednici. Učenici iznosi svoje spoznauje o narječju svoga kraja. Svi su bošnjački Hrvati u Mađarskoj štokavci, a njihov govor pripada istočnobosanskom dijalektu štokavskoga narječja. Stanovnici većine šokačkih sela govore slavonskim dijalektom štokavskoga narječja. U slučaju govora šokačkih Hrvata u Santovu govori se ikavski, tj. govor Santova pripada ikavskomu poddijalektu slavonskoga dijalekta. Govor šomođskih, balatonskih Hrvata je bio jekavski, štokavski. Bili su govornici slavonskoga dijalekta, jekavskoga poddijalekta, koje su samo manjim dijelom zahvatile pojedine novoštokavske inovacije. Govor Hrvata u Pomurju pripada u donjomeđimurski, istočno međimurski poddijalekt. Gradišćanski kajkavski govori donekle su srodni govorima turopoljsko-posavskoga i križevačko-podravskoga dijalekta kajkavskoga narječja. 9. razred 8

22. Hrvati čakavci i štoji u Gradišću; Najjužniji čakavci u mađarskom Gradišću 23. Govor Hajmaša u mađarskoj Baranji; Kajkavsko i štokavsko narječje hrvatskog jezika u Podravini 24. Govor Hrvata Dalmatina u Senandriji; Govor bunjevačkih Hrvata 25. Govor rackih Hrvata u okolici Kalače; Govor Hrvata južno od Budimpešte čakavski govori ikavsko-ekavski dijalekt čakavsko ekavskiikavski refleks jata ekavski govori, štokavsko-ikavski govori, pripadanje hrvatskom narodu ekavica, ikavski govor, novoštokavica Govori Hrvata čakavaca u mađarskom dijelu sjevernoga Gradišća pripadaju čakavskomu ikavsko-ekavskomu dijalektu. Oko grada Körmenda u jugozapadnoj Mađarskoj živjeli su Hrvati u selima Gornji i Dolnji Berek, Hrastina, Hrvatska Nadalja i Veliki Kuked. Bili su čakavci ikavsko-ekavskoga dijalekta. Hajmaški je govor imao čakavski ikavsko-ekavski refleks jata, npr. mesto, sreda, Telova, ali čovik, dite, misec, mliko. Jedan dio podravskih Hrvata govori kajkavskim narječjem hrvatskog jezika i to križevačko-podravskim dijalektom (zapadno od Barče). Druga podskupina kajkavskih podravskih Hrvati istočno od Barče pripadaju skupini govora slavonskoga dijalekta s ekavskim refleksom jata. Govor Hrvata Dalmatina u Senandriji je ekavski s rijetkim primjerima ikavice. Govor bunjevačkih Hrvata ove najbrojnije narodne skupine u Bačkoj je štokavskoikavski. To je bitno obilježje ove narodnosti po kojem se prepoznaju, i koje bjelodano potvrđuje da oni tvore neodvojivi dio hrvatskoga narodnog bića. Racki Hrvati u okolici Kalače govore štokavskim narječjem gdje je posrijedi ekavica. Govori Andzabega i Erčina su ikavski. Temeljno ikavski govor Tukulje u novije se vrijeme postupno ijekavizirala. Hrvati južno od Budimpešte su novoštokavci. 26. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Uvijek pred zemljopisnom kartom se iznosi novo gradivo, jednako tako i ponovljanje i utvrđivanje gradiva. 9. razred 9

27. Sveti Martin nazivi naselja SVETI MARTIN, biskup u Toursu u Francuskoj, bio je jedan od najomiljenijih svetaca u srednjem vijeku. Neka hrvatska naselja u Mađarskoj nose njegovo ime. 28. Sveti Nikola pučka tradicija, Veles, Štovanje, 29. Sveta Lucija svetica, legende, čestitari Sveti Nikola u pučkoj tradiciji slavenskih naroda sačuvao je osobine kulta poganskog Velesa, božanstva stoke i podzemnog svijeta. Kako ime Lucija, Luca dolazi od latinske riječi lux, lucere, što znači svjetlo, svijetliti može biti razlogom da joj se kao oznaka pridaje svjetlo. 30. Badnji dan Adam i Eva (24. prosinca) Božić Kristovo rođenje 31. Uvježbavanje igrokaza ili božićnih čestitaka po slobodnom izboru post, pripreme za blagdan igrokazi Hrvati u Mađarskoj pretbožićno veče nazivaju raznim nazivima: Badnjak i Badnji dan, odnosno blagdan navizavju Badnje veče. Hrvati u Kozaru pored Pečuha služe se nazivom Badnjak te Adam i Eva. Racki Hrvati u Dušnoku pored naziva Badnje veče rabr i naziv Adam i Jeva. Bošnjaci u Nijemetu blagdan nazivaju i Mladi Božić. Ne samo za vrije školske nastave već i drugim prigodama đaci se pripremaju za izvedbu božićnih igrokaza. 32. Poklade mnoštvo naziva, buše, ženske poklade Pokladni običaji pod raznim nazivima i danas se slave. Najpoznatiji i najatrativniji je ophod buša u Mohaču. Običaj se izvodi tri dana i to pod maskama, te je zaštićen kao dio svjetske baštine. 33. Cvjetna nedjelja pripreme za blagdan Cvjetna nedjelja je pokretni praznik, slavi se prije Uskrsa tjedan dana. 9. razred 10

34. Uskrs Vazam Uskrs (Vuzem,Vazam) 35. Duhovi pokretni praznik, ophod kraljica Najveći blagdan naših katolika je Uskrs, odnosno Vazam ili Vuzem, i sam Božić. Uskrs je pokretni praznik. Biblijski događajem silaska Duha Svetoga na apostole u obliku plamenih jezika motivirao je blagdansko ime Duhovi, odnosno Dusi, Duhove u Gradišćanskih Hrvata, Duovi, Dove u Bačkoj, Dovi u baranjskih i bačkih Šokaca te Bošnjaka u okolici Pečuha, kao i Dova u Hajmašu. Blagdan se u Pomruju naziva Pinkušti; Pinkuše u Dušnoku i Baćinu. Trojaki u Podravini. 36. UVJEŽBAVANJE OBIČAJA uvježebavnaje običaja Uvježbavaju se neki običaji. 37. PONAVLJANJE utvrđivanje Ponavljanje školskog gradiva. 9. razred 11

Narodopis, 10. razred Broj Narodopis, Gradivo 10. razred Ključni pojmovi Rečenični model 1. Duševne pjesme Grgura Mekinića Pythiraesa 2. BUDIMSKI KRUG FRANJEVAČKIH PISACA Lovro Bračuljević Frančeško prima rane od Isukrsta 3. Stjepan Vilov; Emerik Pavić Od nemiloga poharanja u Slovinskoj protestantizam, Hrvati u zapadnoj Ugarskoj, pjesmarice Budim, tiskane knjige na hrvatskom, pravopis duhovnička služba, piše na latinskom i hrvatskom, prijevodi s njemačkog Nadnacionalna protestantska baština u sjeverozapadnoj Ugarskoj koncem 16. i početkom 17. stoljeća dobiva naročiti polet, naime bit će obogaćena i s novim hrvatskim knjigama. Dvije pjesmarice Grgura Mekinića Pythiraeusa pod naslovom Dusevne peszne (1609. i 1611.) tiskane su u Svetom Križu, nedaleko Šoprona, u tiskari Farkaša. Lovro Bračuljević uzorni redovnik i učeni predavač, profesor filozofije i teologije na visokim franjevačkim učilištima bio je prvi koji je narodni jezik uveo u hrvatske knjige. Prvi je postavio načelo: Piši kako govoriš. Stjepan Vilov bio je predavač dogmatskog bogoslovlja, te od 1747. gvardijan budimskog franjevačkog samostana. Emerik Pavić iza sebe je ostavio pozamašniji broj djela, oko 35 naslova. Biblijske tekstove prigodio je za molitvene poučne potrebe hrvatskih vjernika. Pisao je hrvatski i latinski te prevodio s njemačkoga. 10. razred 12

4. Matija Petar Katančić Plemenita horvatskog kraljevstva četa slavnu mađarsku krunu za čuvat iz Zagreba se u Budim diljeća, 1790. široki interes, djela na hrvatskom, latinskom i mađarskom jeziku Književnik, znanstvenik i filolog Matija Petar Katančić bavio se arheologijom, poviješću, zemljopisom, numizmatikom i filologijom. 5. Ivan Antunović preporoditelj, pomoćni biskup, književnik Veliki preporoditelj, prosvetitelj i književnik bunjevačkih Hrvata Ivan Antunović, kalački biskup, povjesničar, pripovjedač, urednik i pokretač novina za Hrvate (Bunjevce i Šokce). 6. Mate Meršić Miloradić Naš jezik 7. Ivan Petreš Prokleta tintaroška pjesnik, piše na gradišćanskom idiomu stihovi, prosvjećivanje Gradišćanskohrvatska književnost Miloradićevim djelovanjem postaje priznata i ugledna. U naseljima gdje boravi Ivan Petreš osniva čitaonice, folklorne i diletanske kazališne udruge. 8. Antun Karagić Prilozi 9. Mate Šinković Na našoj Gori pisac, igrokazi, kazalište stihovi, piše na gradišćanskom idiomu Antun Karagić istrajno radi, prema svojim mogućnostima, na očuvanju nacionalne svijesti, a putovanjem i nastupima garske kazališne družine dolazi do izražaja zamisao utemeljenja putujućeg hrvatskog kazališta. Literaturna ostavština Mate Šinkovića obuhvaća stotinjak pjesama od kojih se većina nalazi u zbirci Na našoj Gori. 10. razred 13

10. Josip Gujaš Đuretin Akordi o Hrvatskoj; Rečenica 11. Marko Dekić Naše korijenje 12. Ljudevit Škrapić Stara priča pjesnik, povjesničar stihovi, kulturni djelatnik, zavičaj dijalektalna poezija U književnosti Hrvata u Mađarskoj poslije Drugog rata Josip Gujaš Džuretin je najznačajniji pjesnik. Marko Dekić vezan je za svoj zavičaj, za bačvansko selo Santovo. Pjesnik vraćajući se u svoj zavičaj pun je sjećanja. Bili bi to sretni dani djetinjstva. Potpun i nepomućen sklad čovjeka i prirode javlja se u njegovim stihovima. Stvara na svom zavičajnom govoru gradišćanskih Hrvata u Petrovom Selu. 13. Stipan Blažetin Rečenica pedagog, pjesništvo Najsvestraniji književnik Hrvata u Mađarskoj. Pisac je i školskih udžbenika. 14. Mijo Karagić novele, političar Svojih je devet pripovijedaka sabrao i 1987. izdao u knjizi s naslovom Slobodni putovi. Bila je to nakon dužeg vremena prva knjiga proze jednog hrvatskog pisca u Mađarskoj. 15. Jolanka Tišler Bio si 16. Matilda Bölcs Morje i gitara 17. Đuso Šimara Pužarov Uspavanka pjesnikinja, kajkavski dijalekt čakavski dijalekt zavičaj, Podravina, ljubav prema majci Njezini kajkavski stihovi su jednostavni, čisti i slikoviti. Zapaža se u njima sjeta. Hrvatski dijalekt, poput kajkavske ruže procvjetao je u njezinim pjesmama. Ugodno je pjesničko iznenađenje. Postavila se kao najzrelija pjesnikinja. Pjesme su joj pune lijepih pjesničkih slika iz prošlosti. Pjesnik snažnih zanosa Đuso Šimara Pužarov svoj svijet neraskidivo je vezao za Podravinu, čiji ljudski lik ocrtava s malo riječi, ali puno topline. 10. razred 14

18. Katarina Grubinski-Takač Čekanje 19. Ladislav Guljaš Noć u Brlobašu 20. Fran Kurelac Bile ruže cvatu; Janko kozu doji priče za djecu, dječji stihovi, hajku Podravina, zavičaj, novinar sakupljač narodnih pjesama, Gradišće Njezinu knjiga Vrteći vrtić jest književno stvaralaštvo: Katarina Grubinski-Takač je i njezinim likovnim oblikovanjem približila hrvatsku dječju knjigu suvremenim tendencijama. Stihove je objavio u raznim antologijama i u samostalnoj dvojezičnoj zbirci Dodir vremena/ Az idő érintése. Proučavao je život, običaje i jezik gradišćanskih Hrvata i skupljao narodne pjesme (Jačke..., 1871.) Zapisao je 700 pjesama idući od sela do sela. 21. Nikola Tordinac sakupljač narodnog blaga, Pečuh i okolica Među sakupljačima narodnog blaga istaknuto mjesto zauzima, i obujmom i značenjem, sakupljena folklorna građa hrvatskog življa u Pečuhu i okolici od književnika Nikole Tordinca. 22. Vinko Žganec Ljubavne popijevke; Raca plava po Dravi, po Dravi 23. Mišo Mandić Crtice iz života bunjevač-kih Hrvata u Čavolju kajkavske pjesme, Pomurje zavičajna povijest, seoski muzej, političar Vinko Žganec je među Hrvatima u Zaladskoj županiji od zaborava trgnuo oko 200 melodija. U povijesti na tlu Mađarske rijetko ćemo naći još jednog vjernog sina naše domovine koji je bio i ostaje trajno zaljubljen u prošlost svoga tronacionalnoga sela, a čiji su radovi nezaobilazni u proučavanju etnološke i povijesne baštine bunjevačkih Hrvata. 24. Đuro Franković etnolog, urednik časopisa Objavio je velik broj djela s temama iz života narodne kulture, tradicije i povijesti Hrvata u Mađarskoj. 10. razred 15

25. Živko Mandić Marta i Tonka sakupljač narodnog blaga Hrvati u svojoj novoj domovini ponosni su na Živka Mandića naime spasio je velik dio pučke baštine, uostalom i bisere pučkoga pjesništva, 40-ak balada, objavio zbirku pripovjedaka i drugih bisera narodne baštine. 26. PONAVLJANJE utvrđivanje Ponavljanje učenog gradiva. 27. Hrvatska umjetnost Hrvatski renesansni umjetnici na dvoru Matije Korvina; Ivan Duknović, kipar 28. Julije Klović, slikar; Zlatko Šulentić, slikar 29. Slava Raškaj, slikarica; Oton Iveković, slikar humanizam, renesansa, Matija Korvin, budimski dvor, kipari minijature, slikar minijaturist, ekspresionizam, kolor slikarica, akvarelsko slikarstvo, akademsko slikarstvo, romantičarski zanos Kralj Matija Korvin okupio je na svom dvoru u Budimu, kao što je poznato, nekoliko likovnih umjetnika, znanstvenika i književnika. Ivan Duknović oko 1485. Duknović odlazi na dvor Matije Korvina u Ugarsku i tu proširuje tematiku rada. Julije Klović bio je hrvatski slikar i minijaturist, zvan i Michelangelo minijature te radio je u budimskom dvoru kraja Ljudevita II. Zlatko Šulentić prevladava početne utjecaje njemačkog ekspresionizma i postupno profinjuje paletu u suptilne kolorističke harmonije. Akvareli slikarice Slave Raškaj predstavljaju najviši domet hrvatskog akvarelnog slikarstva krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Ivekovićevo je slikarstvo akademsko, ali i puno domoljubnoga romantičkog zanosa. 10. razred 16

30. Ivan Meštrović, kipar Miroslav Kraljević, slikar 31. POSJET MUZEJU 32. Marino Tartaglia, slikar; Emanuel Vidović, slikar 33. Oton Gliha, slikar; Edo Murtić, slikar 34. Krsto Hegedušić, slikar; Crtanje u stilu podravskih naivnih slikara, ali ne na staklu ili po slobodnom izboru kipar, hrvatska moderna muzej umjetnička karijera, samostalna i skupna izložba, intimizam, monumentalnost Primorje, ciklus, dizajner, scenograf naivno slikarstvo, prizori, strava, samostalni rad Ivan Meštrović je hrvatski kipar, arhitekt i književnik. Svojim kiparskim djelima stekao je svjetski glas. Miroslav Kraljević iako je stilski vrlo teško precizno odrediti utjecaje na Kraljevićevo slikarstvo, on sigurno predstavlja poveznicu između suvremenih pariških strujanja na početku 20. stoljeća i rađanja hrvatske moderne. Đaci stiču dojmove uz stručno izlaganje vodiča ili nastavnika. Marino Tartaglia je tijekom svoje šezdesetogodišne umjetničke karijere imao 30 samostalnih i oko 270 skupnih izložaba u Hrvatskoj i inozemstvu. Emanuel Vidović, slikar je intimizma, a njegove slike pune su poznatih područja i prostora te sretnog prebivanja u njima. Zato se njegova umjetnost intimizma gradi u sjećanju, bez monumentalnosti i velikih gesta. Oton Gliha prvu samostalnu izložbu priredio je 1954. Iste godine nastaje slika Primorje, važna za početak velikog ciklusa Gromače. Edo Murtić Hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik. Krsto Hegedušić je istaknuti začetnik slikarstva hrvatske naive. Njegovi prizori su puni strave. Učenici crtaju razne prizore iz seoskog života. 10. razred 17

35. NATJECANJE U KAZIVANJU STIHOVA I PROZE natjecanje Pobjednici natjecanja idu na daljnja takmičenja te redovito sudjeluju u programima školske i odraslih. 36. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Učeno gradivo ponavlja se po tematskim krugovima. 37. PONAVLJANJE utvrđivanje Ponavlja se cjelogodišnje gradivo. 10. razred 18

Narodopis, 11. razred Broj 1. Nacionalna misao u bajskih franjevaca u prvoj polovici 19. stoljeća 2. Narodni preporod bačkih Hrvata 3. Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija o đački dom u Budimpešti (HOŠIG) Franjevci u Baji, nacionalna misao, nacionalni pokret, Gaj novine, podrška, ustanova, kulturno središte, rasadnik hrvatske inteligencije Djelovanje franjevaca na podunavskim prostorima veže se za godine nacionalnog buđenja i razvoja mađarskoga nacionalnog razvoja, s kojim se usporedno javlja i hrvatski nacionalni pokret, pod vodstvom Ljudevita Gaja, stoga, uzimajući u obzir očuvanje hrvatskoga narodnosnog identiteta u Podunavlju, čak do Budima i Pešte, nije bilo svejedno kako će se u našem slučaju učeni hrvatski, tj. bunjevački franjevci opredijeliti. Narodni pokret bačkih Hrvata pratili su i podržavali brojni hrvatski političari i javni djelatnici u Hrvatskoj. Ova odgojno-obrazovna ustanova, kulturno središte, utemeljena je 1. kolovoza 1993. godine, međutim o školstvu Hrvata u Mađarskoj možemo govoriti već od 1946. godine. 4. Hrvatski vrtić, osnovna škola, gimnazija o đački dom Miroslava Krleže u Pečuhu odgoj, obrazovanje, zemaljski sustav školstva, kulturna baština Škola zauzima posebno mjesto ne samo u pečuškom već i u zemaljskom sustavu odgoja i izobrazbe. Ima veliku ulogu u očuvanju i razvijanju znanja hrvatskog jezika, kulturne baštine i folklora, u upoznavanju matične zemlje, u upoznavanju jezika i kulture većinskog naroda. 11. razred 19

5. Hrvatsko kazalište u Pečuhu 6. Novine Hrvatski glasnik Hrvatski kalendar 7. Hrvatska redakcija Radio Pečuha i Mađarske televizije u Pečuhu Radio Croatica 8. Hrvatski znanstveni zavod Hrvatski klub Augusta Šenoe u Pečuhu 9. Mohački muzej i zaslužni Đuro Šarošac Stalni postav zbirke sakralnih predmeta u Prisiki zaslužni farnik Dumović kazalište, izvedbe, nastupi, turneje, likovne izložbe novine, informiranje, hrvatski jezik, čitateljstvo informiranje, živi materinski jezik, glasilo, emitiranje emisija znanstvena djelatnost, istraživanja, izdanja, klupska zanimanja sakupljanja, bazični muzej, izložbe, golemo sakupljeno blago, zbirka sakralne umjetnosti Hrvatsko kazalište u Pečuhu nastoji uprizoriti takva autorska djela koja su privlačna za publiku. Pored pečuških izvedbi Hrvatsko kazalište nastupa i u hrvatskim selima u Mađarskoj i inozemstvu. Na stranicama Hrvatskoga glasnika ogledaju se specifičnosti koje krase hrvatsku manjinu u Mađarskoj. Hrvatski kalendar objavljuje razne napise iz narodnosne hrvatske etnološkefolklorne baštine, prošlosti Hrvata i naselja, o školstvu, itd. Suradnici radio-postaje Hrvatske emisije Radio Pečuha danas zajedno djeluju s hrvatskom redakcijom Mađarske televizije. Radio Croatica je glasilo hrvatske zajednice u Mađarskoj koje je na interenetu započelo svojim emitiranjem 2005. godine. Hrvatski znanstveni zavod je institucija hrvatskih znanstvenika u Mađarskoj sa sjedištem u Pečuhu. Hrvatski klub August Šenoa od svoga osnutka organizira razne kulturne i znanstvene priredbe za Hrvate u gradu. Tridesetogodišnji rad Đure Šarošca iznjedrio je veomu bogatu zbirku Mohačkog muzeja, naime sakupio je 12. 000 eksponata. Posjetitelji sakralnog muzeja u Prisiki mogu pogledati kulturno-povijesne spomenike bitne i vrijedne za Hrvate u Mađarskoj, 242 predmeta, te zbirku knjiga. 11. razred 20

10. Antifašistički front južnih Slavena Hrvatska državna samouprava poltiička organizacija, skupno djelovanje Antifašistički front Slavena utemkljen je 1945. godine 5. listopada 1946. godine te je prerastao u organizaciju pod nazivom Demokratski savez Južnih Slavena. Hrvatska državna samouprava je politička organizacija utemeljena nakon demokratskih promjena u Mađarskoj 1994. 11. PONAVLJANJE utvrđivanje Ponavljanje gradiva. 12. POVIJEST HRVATA Doseljenje Hrvata u današnju postojbinu Počeci hrvatske države 13. Hrvatsko kraljevstvo od Tomislava do Dmitra Zvonimira 14. Hrvatska i Ugarska u XII. i XIII. stoljeću 15. Doba promjena Hrvatska u XIV. stoljeću 16. Hrvati u otporu Osmanlijama Plemena, doseljenje, hrvatska država Hrvatsko Kraljevstvo, vrhunac razvoja kraljevska dinastija, Trpimirovići, Arpadovići, novi hrvatski vladari Anžuvinci, najsnažnija država Osmanlije, Krbavksa bitka Hrvatska su se plemena naselila na područje današnje Hrvatske na kraju VII. i početku VIII. stoljeća. Prvi imenom poznati hrvatski knez bio je Borna, koji je vladao Primorskom Hrvatskom u drugom desetljeću IX. stoljeća. U to je doba u Panonskoj Hrvatskoj vladao knez Ljudevit. Vrhunac razvoja Hrvatsko je kraljevstvo doživjelo u drugoj polovici XI. stoljeća u doba kralja Petra Krešimira IV. (1058.- 1074.). S kraljem Stjepanom III. (1089. 1091.) izumrla je hrvatska narodna dinastija Trpimirovića. Mađarski kralj Koloman je postao hrvatskim kraljem. U vrijeme vladanja Ludovika Velikog Ugarska, a s njome i Hrvatska postala je jedna od najsnažnijih zemalja u srednjoj Europi. U bitki na Krbavskom polju u Lici 1494. hrvatska je vojska teško poražena. 11. razred 21

17. Hrvatska u sklopu Habsburške monarhije 18. «Ostaci ostataka nekoć slavnog kraljevstva Hrvatskoga» 19. Otpor centralizmu urota Zrinsko- Frankopanska ratovi, Hasburška monarhija, raspad rasulo, obranbeni ratovi, reformacija urota, nezadovoljstvo hrvatskih i ugarskih velikaša Hrvatske zemlje, koje su bile pod vladavinom ugarskog kralja, podijelile su sličnu sudbinu kao Ugarska veći su dio osvojili Osmanlije i uključili ga u svoj upravno-politički sustav, a uski dio Hrvatske uz zapadnu granicu prema Slovencima dospio je pod vlast dinastije Habsburg. Osmanska su osvajanja ostavila dalekosežne posljedice u Hrvatskoj. Hrvatska je podijeljena među Habsburgovcima, Osmanlijama i Mlečanima, a veliki dijelovi Hrvatske opustjeli su jer su stanovnici pobjegli pred napadačima. Na čelu urotnika nalazili su se hrvatski ban Nikola Zrinski i ugarski palatin Franjo Wesselényi. 20. PONAVLJANJE utvrđivanje Ponavljanje gradiva. 21. Prema novom dobu Marija Terezija i Josip II. 22. Hrvatske zemlje na prijelazu iz XVIII. u XIX. stoljeće 23. Nacionalni preporod Hrvata Pragmatička sankcija, Reforme, nastava na hrvatskom Mletačka Republika, francuska vlast, reforme građanska inteligencija, nacionalni preporod, jedinstven književni jezik Posebno su značajne reforme upravnog i školskog sustava koje je provela Marija Terezija. U nižim se razredima nastava odvijala na narodnom (u Hrvatskoj na hrvatskom) jeziku, a u višim na njemačkom. Nakon austrijskog poraza od Napoelona kod Austerlitza (1805.) prilike su se ponovno promijenile. Francuska je dobila pravo na bivšu Mletačku Republiku, pa tako i na hrvatsko područje na istočnoj obali Jadranskog mora. Hrvatska mlada građanska ineteligencija započela je djelovati na stvaranju jedinstvenoga književnog jezika za sve Hrvate. 11. razred 22

24. Vrhunac preporodnih zbivanja 1848. 1849. 25. Povratak ustavnog stanja u Hrvatskoj 26. Modernizacija Hrvatske 27. Kraj XIX. stoljeća u Hrvatskoj 28. Hrvatska na početku XX. stoljeća 29. Postanak Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca službeni jezik, revolucija, reforme bana Jelačića, ratni pohod na Mađarsku Nagodba Znanstvene i školske instutucije mađarizacija, hrvatski otpor politika novog kursa, Hrvatski odbor, Prvi svjetski rat, Jugoslavenski odbor nova država, ideja o ravnopravnosti, srpska vladavina Na zasjedanju Hrvatskog sabora u jesen 1847. godine prihvaćen je zakonski članak prema kojem će se ubuduće hrvatski jezik koristiti kao službeni jezik u svim javnim poslovima u Hrvatskoj. Ban Jelačić osnovao je u svibnju 1848. godine Bansko vijeće. Bila je to, zapravo, hrvatska vlada. 1868. godine sklopljena je Hrvatskougarska nagodba. Godine 1873. na bansku je stolicu došao Ivan Mažuranić prvi hrvatski ban koji nije bio plemićkog podrijetla. Mađarski je jezik uveden kao nastavni predmet u neke gimnazije. Ipak, mjesto na kojem se mađarizacija najviše osjećala bile su željeznice i državni uredi. Jugoslavenski odbor je osnovan u Parizu u proljeće 1915. godine, a za njegova je predsjednika izabran Ante Trumbić. Nešto kasnije sjedište tog tijela premješteno je u London. Prema zamislima vodećih političara iz Jugoslavenskog odbora zajedničku je državu trebalo utemeljiti na jugoslavenskoj ideji. Oni su se zalagali za ravnopravnost Hrvata, Srba i Slovenaca u novoj državi i za poštivanje autonomnih i povijesnih prava svih zemalja koje dobrovoljno trebaju ući u nju. 11. razred 23

30. Atentat na Stjepana Radića i diktatura kralja Aleksandra 31. Hrvatska pred Drugi svjetski rat 32. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu 33. Kumunistička pobjeda i polustoljetna vladavina 34. Hrvatski otpor komunističkom režimu srpska dominancija, borba hrvatskog naroda, atentat osnivanje Banovine Drugi svjetski rat, Nezavisna Država Hrvatska komunistička vlast i diktatura, jednopartijski sustav hrvatski nacionalni pokret, Hrvatsko proljeće Hrvati nisu bili zadovoljni Kraljevstvom SHS jer u toj državi nije poštivana ravnopravnost naroda. U svim državnim službama, posebno u diplomaciji, vojsci i policiji dominirali su Srbi. Hrvatski sabor, taj stoljetni simbol hrvatske autonomije u državnim zajednicama Hrvata s drugim narodima (Mađarima, Austrijancima i dr.), prestao je djelovati. Do 1918. godine Hrvati su u svakoj državnoj zajednici sa susjednim narodima obično zadržavali određeni stupanj autonomije izražen preko bana i Hrvatskog sabora. U Kraljevstvu SHS toga nije bilo. 6. travnja započeo napad Njemačke i njezinih saveznika na Kraljevinu Jugoslaviju. Na čelo antifašističkog partizanskog pokreta stavili su se komunisti, ali su u njemu sudjelovali pripadnici svih slojeva hrvatskog društva i pripadnici svih naroda koji u Hrvatskoj žive. Hrvatski partizani su tijekom 1944. stvorili Federalnu Državu Hrvatsku, koja je ušla u sastav Demokratske Federativne Jugoslavije savezne države Slovenaca, Hrvata, Srba, Makedonaca i Crnogoraca (status naroda kasnije je priznat i Muslimanima današnjim Bošnjacima). Pojam hrvatsko proljeće označava razdoblje gospodarskih, političkih i kulturnih promjena u Hrvatskoj u drugoj polovici šezdesetih i na početku sedamdesetih godina XX. stoljeća. Bio je to hrvatski nacionalni pokret. 11. razred 24

35. Posljednje godine socijalističke Hrvatske 36. Domovinski rat i stvaranje nezavisne Hrvatske smrt Josipa Broza Tita, kriza sustava oružana pobuna Srba u Hrvatskoj, domovinski rat, međunarodno priznanje Republike Hrvatske Godine 1980. umro je Josip Broz Tito. Novi višestranački hrvatski Sabor svoju je prvu sjednicu odžao 30. svibnja 1990. godine. Stoga se taj dan slavi kao Dan državnosti i najveći je državni praznik u Republici Hrvatskoj. Još u ljeto 1990. godine Srbi u Kninu prekinuli su prometne veze između Dalmacije i ostatka Hrvatske. Bio je to, zapravo, početak oružane pobune srpskog stanovništva u Hrvatskoj. Postupno oslobađanje hrvatskoj teriotorija od srpskih pobunjenika i njegovo reintegriranje u državni korpus. 37. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. 11. razred 25

Narodopis, 12. razred Broj 1. IZ POVIJESTI HRVATA U MAĐARSKOJ Zemljopisna distribucija 2. Doseljavanja Hrvata u Mađarsku nacionalna zajednica, etničke skupine i podskupine doseljevanja, Hrvatska, Bosna i Hercegovina Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj. Nazočnost Hrvata u Mađarskoj je višestoljetna. Hrvati su u Mađarskoj koncentrirani u nekoliko područja, a pripadaju brojnim hrvatskim etničkim podskupinama. U Ugarsku su Hrvati doseljavali sa skoro svih svojih područja na kojima žive ili su živjeli u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini. Najveći migracijski valovi bili su za vremena turskih osvajanja, od 15. do 18. stoljeća. 3. HRVATSKE NARODNOSNE SKUPINE Bošnjaci Baranjska županija, hrvatska narodnost Bošnjaci, ova otcijepljena grana hrvatskog naroda u naše vrijeme, svi bez iznimke, obitavaju i županiji Baranji, u devet sela. 4. Bunjevci hrvatska narodnost, stočarstvo, ratarstvo Bunjevci su hrvatska etnička grupa čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju. 5. Gradišćanski Hrvati široka hrvatska područja Povijest Gradišćanaca započet će pojavom osmanlijskih Turaka, koja će za posljedicu imati iseljavanje hrvatskog stanovništva sa područja Like, Krbave, Korduna, Banovine, zapadne Bosne, Gorskog kotara i Slavonije. 12. razred 26

06. Pomurski Hrvati Pomurje, kajkavski Hrvati 07. Podravski Hrvati autohtono stanovništvo, migracije U južnom dijelu Županije Zale, pored rijeke Mure živi jedna mala skupina kajkavskih Hrvata, koja je u pogledu tradicionalne materijalne i duhovne kulture srodna međimurskim Hrvatima. Podravski Hvati u najnovije vrijeme smatraju se autohtonim stanovništvom koje se u ovom kraju nastanilo za vrijeme migracije slavonskog stanovništva u VII. stoljeću, premda o tome nemamo pouzdane potvrde. 08. Raci, Šokci dvije etničke grupe Hrvati Raci, racki ili podunavski Hrvati ili Raci su etnička grupa Hrvata u Mađarskoj čija su središta dva sela, Baćin i Dušnok, južno od Kalače te Tukulja, Erčin, Anzabeg južno od Budimpešte na desnoj obali Dunava. 09. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. 10. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. 11. ZEMLJOPIS HRVATSKE Položaj i osnovne prirodnogeografske osobitosti Republike Hrvatske europska država Republika Hrvatska spada među manje europske države. Učenici crtaju kartu Hrvatske. 12. Položaj tri povijesnogeografske cjeline Na razvitak prostora koji danas zauzima Republike Hrvatske utjecale su tri velike povijesno-geografske i prirodne cjeline: Sredozemlje, Podunavlje i Dinaridi. 12. razred 27

13. Reljef reljef Hrvatska je zemlja dodira velikih geografskih cjelina Europe srednjeg ili panonskog Podunavlja i srednjeg Sredozemlja (Mediterana), koje preko Jadranskog mora najdublje ulazi u ovaj dio Europe. 14. Klima, tlo i biljni pokrov klima U klimatskom bi smislu mogli govoriti o tri regije: sredozemnoj, umjereno kontinentalnoj i planinsko-kotlinskoj. 15. Vode tekućice, slijev, jezera, umjetna jezera, hidrocentrale Većina tekućica u Hrvatskoj pripada crnomorskom, a manjina jadranskom slijevu. 16. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. 17. ZAŠTO VOLIM HRVATSKU 18. Promjene u strukturi stanovništva Hrvatske 19. Osebujnosti hrvatskog agrara 20. Prostorni raspored hrvatskog gospodarstva slobodna interpretacija popis satnovništva agrar gospodarstvo, industrija, agrar, turizam Đaci iznose svoje doživljaje i viđenje o Hrvatskoj, svoje boravke i susrete sa ljudima, krajevima i gradovima. Pokušaju dati odgovor što znači za njih Hrvatska i hrvatstvo. Danas u Hrvatskoj živi blizu pet milijuna stanovnika (prema popisu 1991. godine 4,8 milijuna, te prema popisu iz 2011. godine Hrvatska ima 4.284.889 stanovnika. Do sredine 20. stoljeća većina Hrvata bili su poljoprivrednici. Veliki problem za Hrvatsku je koncentracija gospodarstva u nekoliko velikih gradova. Hrvatska vlada pokušava razviti gospoderstvo što ravnomjernije na prostoru Hrvatske. 12. razred 28

21. Hrvatska zemlja turizma 22. Ekološke vrijednosti Hrvatske turizam nacionalni parkovi U Hrvatskoj se mogu izdvojiti tri osnovna tipa turizma koji čine temelj hrvatskih turističkih regija: primorski turizam, gorsko-planinski turizam i turizam toplica. U Republici Hrvatrskoj postoji devet nacionalnih parkova. 23. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. 24. Hrvatski ban FranjoVlašić (A i ostali prilozi se nalaze u Antologiji!) 25. Hrvatski ban Ivan Mažuranić 26. Andrija Graić, slikar fresaka; Amando Matija Ivančić, skladatelj 27. Ilirska čitaonica mladeži u Pečuhu i ilirska večer Hrvati u okolici Dombóvára, banska čast, Ilirci učio u Szombathelyu, pisao stihove na mađarskom i hrvatskom slikar, skladatelj, skladbe čitaonica, prosvjećivanje Hrvatski ban Franjo Vlašić bio je lijepo primljen u Zagrebu te pozdravljen kao hrvatski sin. Njegovi su se preci doselili u Dombóvár iz okolice Ogulina i Brinja 1715. godine. Bio je prvi hrvatski ban pučanin, tj. podrijetlom iz naroda, te učio u Szombathelyu. Pod utjecajem mađarskog pjesnika Dániela Berzsenyia pisao je stihove. Bio je za Nagodbu s Mađarima (1868.). Andrija Graić ostavio je za sobom brojna djela u katoličkim crkvama diljem Baranje, Slavonije, Bosne i Hercegovine i podravskog Lukovišća. Amando Matija Ivančić, bio je čuveni skladatelj svoga doba, rodom iz zapadne Ugarske. Duh hrvatskog preporoda ubrzo je stigao i u Pečuh, naime u gradu 1839. utemljena je Ilirska čitaonica, kao četvrta, poslije Zagreba. U gradu Pečuhu priređena je Ilirska večer. 12. razred 29

28. Nastojanja na povezivanju Hrvata u Ugarskoj i Hrvatskoj Deklaracija 29. Napori i pokušaji na preporodu Šokaca i Bunjevaca suradnja, preporod Hrvata u zapadnoj Ugarskoj preporod, novine Učitelj ( školnik ) u Koljnofu Mihovil Naković izdaje svoju čuvenu Deklaraciju (1877.) u kojoj predlaže da se umjesto mađarske grafije prihvati hrvatsko pismo. Hrvatski sinovi od Pečuha, Bačke, Gradišća te ponovno Baranje, nastojali su svoj narod spasiti, borili su se za njegov opstanak i očuvanje hrvatskog bića i identiteta. Jedan od njih je bio i zaslužni Blaž Modrošić iz Lipove (Baranja). 30. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje gradiva. Na satu ponavljanja stavlja se težište na one vrijednosti koje su važne za Hrvate u Mađarskoj. 31. István Csók slikar Živopisna šokačka (hrvatska) nošnja privlačila je slikara Istvána Csóka koji je na svojim brojnim platnima ovjekovječio život naših sunarodnjaka. 32. Slikar Mohača Mihály Kolbe 33. Šokačke teme slikara Béle Simona 34. Njemački putopisac Kohl među 35. Šokačka nošnja u Baranji koncem 19. stoljeća slikar slikar putopis, putopisac šokačka nošnja Mihály Kolbe bio je poznati mohački slikar. Slikar Béla Simom živio je među Šokcima u Semartinu, a koji su potpuno napustili ovo selo na jugu Baranje. Njemački putopisac Kohl prvi opisuje naše Hrvate u zadanoj Mađarskoj. Šokačka nošnja bila je privlačna i egzotična za mnoge umjetnike i ljude iz visokog društva. 12. razred 30

36. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje. Đaci vrednuju djela mađarskih slikara i pokušaju dati odgovor zašto je umjetnike kista privlačio svijet (nošnja) šokačkih Hrvata u Baranji, poglavito u Mohaču. 37. PONAVLJANJE utvrđivanje gradiva Ponavljanje cjelogodišnjeg gradiva u glavnim crtama. 12. razred 31

CROATICA Nonprofit Kft. Budapest Felelős vezető: Horváth Csaba ügyvezető igazgató