HORVÁT NYELV ÉS IRODALOM

Horvát nyelv és irodalom középszint 0911 ÉRETTSÉGI VIZSGA 2011. május 9. HORVÁT NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI ÉRETTSÉGI VIZSGA JAVÍTÁSI-ÉRTÉKELÉSI ÚTMUTATÓ NEMZETI ERŐFORRÁS MINISZTÉRIUM

Vrednovanje i bodovanje rješenja zadataka razumijevanja teksta Pravilnim rješenjem zadataka razumijevanja teksta može se postići 30 bodova. Vrednovanje zadataka nastavnik vrši prema Uputama za ispravljanje i vrednovanje. Upute za ispravljanje i vrednovanje sadrže mogući (moguće) odgovor (odgovore), mogući broj bodova koji se može dati na odgovor, odnosno parcijalni broj bodova. Mogu se priznati i svi odgovori koji odstupaju od odgovora formuliranim u mogućim sadržajnim elementima, ali koji odgovaraju tekstu zadatka. Prilikom vrednovanja zadatka razumijevanja teksta ne uzimaju se u obzir pogreške jezične pravilnosti. Strukovni nastavnik koji vrednuje zadatak određuje broj bodova pojedinih zadataka, te poslije sumiranja postignuti broj bodova navodi na pismenoj zadaći. Rješenja: 1. Ivo Frangeš ili neko drugo ime. (1 bod) 2. b/ dvadesete godine (1 bod) 3. lokativ, genitiv, dativ (3 boda) 4. Istarske priče, Priče iz djetinjstva, S ostrva, iz grada i sa planine, Zagrebačke novele (Svako rješenje vrijedi 1 bod. Ukupno 4 boda.) 5. c/ pripovijetka (1 bod) 6. 1876. - tada je rođen Vladimir Nazor 1900. - objavljene Slavenske legende 1915. - objavio zbirku Intima (Svako pravilno rješenje vrijedi 1 bod. Ukupno 3 boda.) 7. Naglašena nacionalna nota, životni optimizam u prvoj fazi. Interes prema svakidašnjim problemima u drugoj fazi. Mitološka i legendarna bića, vlastita mašta izvan vremena i prostora u mladosti. Opis malih ljudi, predgrađa, djece bez roditelja, društvena pitanja u zrelije doba. (8 bodova) 8. Cvrčak ili Maslina ili jedan drugi naslov. (Za naslov učenik dobiva 1 bod.) Tematski je Nazorova lirika vezana uz doživljaje iz djetinjstva, dalmatinski pejzaž i antičke motive. Ritmički za vezani kao i nevezani stih. Mnoštvo stilskih figura, među njima metafore, epiteti, onomatopeje obogaćuju Nazorove stihove. Učenikova interpretacija može biti i subjektivna. Moguće je oslanjati se na udžbenike i studije. (5 bodova) 9. August Šenoa, Antun Gustav Matoš, Miroslav Krleža ili neki drugi autori (Svaki odgovor vrijedi po 1 bod. Ukupno 3 boda.) írásbeli vizsga 0911 2 / 10 2011. május 9.

II. SASTAVLJANJE TEKSTA S jezičnog (sadržajnog) i sa strukturalnog aspekta moguće je vrednovati jedino radnju koja govori o jednoj od triju zadanih tema. U slučaju da pristupnik riješi više od jednog (dva ili tri) zadatka iz sastavljanja teksta i svoj izbor ne označi jednosmisleno (ne podvuče rješenje zadatka koji je izabrao ili ne prevuče rješenje zadatka koje smatra nevažećim), nastavnik je dužan vrednovati ono rješenje koje je po redoslijedu na prvom mjestu. U slučaju da pristupnik nije riješio ni jedan zadatak iz sastavljanja teksta, dobije 0 boda. OSNOVNI KRITERIJI VREDNOVANJA SASTAVLJANJA TEKSTA Nabrajanje mogućih sadržajnih elemenata ne znači da u rješenju zadatka moraju biti svi prisutni. U rješenju se mogu priznati i svi dobri odgovori koji odstupaju od zadanih mogućih sadržajnih elemenata! 1. Vrednovanje zadataka iz sastavljanja teksta vrši se na temelju kriterija određenih unutar intervala učinka, te na temelju navedenih mogućih sadržajnih elemenata. 2. Upute za vrednovanje i bodovanje sadrže tri intervala učinka koji se odnose na mogući postignuti broj bodova, tj. interval učinka kvalitete sadržaja (maksimalni broj bodova: 30), ustrojstva teksta (maksimalni broj bodova:10) i jezične uporabe (maksimalni broj bodova: 30). O broju postignutih bodova odlučuje nastavnik unutar intervala učinka. 3. Nastavnik u zadaći označava pogreške sastavljanja teksta, jezične pravilnosti i pravopisne pogreške. Za označavanje i bodovanje pravopisnih pogrešaka mjerodavna je u privitku dostavljena uputa. 4. Ukupni postignuti broj bodova nastavnik upisuje u tabelu koja se nalazi na kraju zadatka iz sastavljanja teksta. írásbeli vizsga 0911 3 / 10 2011. május 9.

OBRAZLAGANJE/ARGUMENTACIJA, ANALIZA JEDNOG UMJETNIČKOG DJELA, KOMPARATIVNA ANALIZA KVALITETA SADRŽAJA/SADRŽAJNA KOMPONENTA Maksimalan broj bodova: 30 Intervali učinka: (30-21) boda Sastavak govori o izabranoj temi, svjedoči o zadovoljavajućoj informiranosti kandidata, zrelom razmišljanju i sadržajnom izlaganju. Pristup temi je jasan, promišljen, u razradi se prepoznaje informiranost i znanje kandidata koje sigurno i na zadovoljavajući način primjenjuje (npr. predmetno znanje, pojmovi, upućivanja). Bitne su tvrdnje razrađene, primjeri i upućivanja odgovaraju temi, argumenti se iznose uvjerljivo (u argumentiranju nema pojmovne ili logičke pogreške). Jasno se može prepoznati kritičko razmišljanje i sposobnost prosuđivanja. Sastavak se temelji na osobnim refleksijama i stajalištima. (20-11) bodova U glavnim crtama se kandidat drži teme (točka gledišta, problem, povezanosti). U sastavku se izmjenjuju misli vezane za temu i izjave nepovezane s njom. Elementi argumentacije pretežno su točni, ali se jasno vidi da kandidat ne posjeduje dovoljno temeljito znanje o temi pa nije dovoljno uvjerljiv. Tekst sadrži jednu ili dvije pojmovne ili predmetne pogreške, poneko krivo razumijevanje. Iznesene tvrdnje nisu uvijek dovoljno potkrijepljene argumentima, nisu dovoljno jasne, jednoznačne. Izlaganje osobnih refleksija i stavova miješa se s općim tvrdnjama. (10-0) boda Umjesto razumljivog i logičnog pristupa temi često se susreću opća mjesta, a u tekstu se pojavljuju pojmovne i predmetne pogreške. Kandidat više puta ponavlja izneseno. Logička argumentacija je slaba ili pogrešna; malo je ispravnih upućivanja i primjera. Sastav ne sadrži prihvatljiv samostalan stav, tekst nije uvjerljiv. írásbeli vizsga 0911 4 / 10 2011. május 9.

KOMPOZICIJA TEKSTA/USTROJSTVO TEKSTA Maksimalan broj bodova: 10 Intervali učinka:(10-8) bodova Kompozicija teksta odgovara zadanoj formi, temi i iznesenim mislima o temi. Sadržajna i formalna raščlamba teksta je dobra, pojedini dijelovi su jasno razdvojeni (uvod, razrada, zaključak; najava problema, razrada, zaključak; pasusi). Kompozicija je proporcionalna. Kompozicija teksta je jasna, slijedi logički red, tvrdnje i argumentacije (objašnjenja) su nedvosmisleno povezane. Razrada problema, ako to tema zahtijeva, podijeljena je na manje cjeline. U radu se ostvaruje globalna i linearna kohezija. Obim teksta je zadovoljavajući. Intervali učinka: (7-4) boda Sadržajna i formalna raščlamba teksta je dobra, pojedini dijelovi su jasno razdvojeni (uvod, razrada, zaključak; najava problema, razrada, zaključak; pasusi), ali proporcije ne zadovoljavaju (npr. dug uvod, zaključak ne upućuje dovoljno na razradu, ne ističe nova saznanja, razrada je kratka a time i necjelovita). Kompozicija teksta nije pravolinijska (nije uvijek osigurana linearna kohezija), pojavljuju se nepotrebne digresije. Kandidat ne uspijeva uvijek na zadovoljavajući način razgraničiti važnije dijelove od manje važnih. Intervali učinka: (3-0) boda Sadržajna i formalna raščlamba teksta nije zadovoljavajuća: ne razaznaju se jasno sadržajne i/ili formalne cjeline. Zbrkano, nejasno izlaganje. Nije osigurana linearna i globalna kohezija teksta. Često se pojavljuju nepotrebne digresije, ponavljanja. Tekst ne odgovara u zadatku naznačenoj pisanoj vrsti i temi. Tekst nije dovoljno obiman. írásbeli vizsga 0911 5 / 10 2011. május 9.

PRILOG KVALITETA JEZIKA/JEZIČNA PRAVILNOST: Maksimalan broj bodova: 30 bodova Kvaliteta jezika/jezična pravilnost u pismenoj radnji vrednuje se na sljedeći način: P = pravopisne pogreške (pisanje velikog slova, j-lj, ć-č, -, ks-x, e-je-ije) ½ boda I = interpunkcija ¼ boda G = gramatičke pogreške (glagolska rekcija, miješanje rodova, slaganje/kongruencija, glagolski vid, jezične/glasovne promjene) 1 bod U = ustrojstvo rečenice (sklapanje, slaganje, red riječi) ½ boda Na kraju radnje treba preračunati oduzete bodove u kvocijent jezične pravilnosti. (izražavanje grešaka u postocima). Kvocijent jezične pravilnosti = broj oduzetih bodova x 100/ukupni broj riječ u pismenoj radnji. 0-0,7 % 30 bodova 0,71-1,4 % 29 1,41-2,1 % 28 2,11 2,7 % 27 2,71 3,3 % 26 3,31 3,9 % 25 3,91 4,6 % 24 4,61 5,2 % 23 4,21 5,8 % 22 5,81 6,4 % 21 6,41 7,0 % 20 7,01 7,6 % 19 7,61 8,2 % 18 8,21 8,8% 17 8,81 9,3 % 16 9,31-9,8 % 15 9,81 10,2 % 14 10,21 10,6 % 13 10,61 11,0 % 12 11,01 11,4 % 11 11,41 11,8 % 10 11,81 12,2 % 9 12,21 12,6 % 8 12,61 13,0 % 7 13,01 13,4 % 6 13,41 13,8 % 5 13,81 14,1 % 4 boda 14,11 14,4 % 3 14,41 14,7 % 2 14,71 15 % 1 bod 15,01 % - više 0 bodova Npr.: ako je broj oduzetih bodova 10, onda se preračunavanje vrši na sljedeći način: 10x100 500 (ukupni broj riječi) = 2% = 28 bodova. írásbeli vizsga 0911 6 / 10 2011. május 9.

Obrazlaganje/Argumentacija Oduvijek je cigareta bila čudesnom aromom književnosti, no u posljednje vrijeme književnost i cigareta, nekada boemski prijatelji, razdvajaju se kao smrtni neprijatelji. Izjava Bele Hamvasa da je jelo tjelesni čin, opijanje društveni, a pušenje duhovni, više ne vrijedi pušenje nije filozofija življenja, jednostavno, opasno za zdravlje. No, umjesto pušenja cigareta, stalno imamo šanse popušiti nove reklame. Britanski izdavač Tank lansirao je skraćena klasična djela (Tolstoja, Hemingwaya) u obliku kutija za cigarete. Industrija zdravlja i industrija knjige našle su zajednički jezik. Knjige u obliku kutije za cigarete osvajaju kioske, knjižare i trgovine. Umjesto upozorenja Pušenje ugrožava zdravlje, na džepnim knjigama piše: Čitanje spašava život. No, taj izdavač književnost banalizira, a pušačima daje odličan mamac. (Lada Žigo: Hemingway u kutiji za cigarete, Vjesnik, 2008.) Pročitajte gore navedeni ulomak iz članka Lade Žigo! Autorica novi izum knjige u obliku cigareta smatra ne samo antipušačkom već i antikulturnom kampanjom. Misli da se radi zarade knjige opet skraćuju i pretvaraju u predmete. Slažete li se s tom izjavom? Svoj stav za ili protiv dokažite jasnim i pouzdanim argumentima! Sadržajni elementi: učenici na osnovi novinskog teksta pišu o danoj temi služe se informacijama s Interneta i televizije kraći oblik knjige za učenike može biti privlačan, no svoj stav moraju dokazati očekuje se odgovarajući funkcionalni stil, čitljiv rukopis Analiza jednog umjetničkog djela Petar Preradović je jedan od najpoznatijih pjesnika hrvatskog romantizma. Preradovićeve su inspiracije u prvom redu rodoljublje i ljubav. Nasuprot pjesnikovim lijepim mislima, Preradovićeve stihove često opterećuje bol i gorčina. Pročitajte njegovu manje poznatu pjesmu Veselje mladosti! Ta vedra, vesela prigodnica koja govori o bezbrižnim danima mladosti predstavlja drugu stranu pjesnikovog stvaralaštva. Na temelju svojega znanja o Preradoviću analizirajte strukturu, motive, stil i ritam pjesme! Petar Preradović: Veselje mladosti Veselo sada, veselo svi! Dok smo još mladi, veselja ima, Kudagod koji krene očima; Nikakva briga još nas ne tare, Brige su samo za ljude stare Veselo zato, veselo svi! Veselo sada, veselo svi! Sedlajmo naše konje drvene, Pašimo naše sablje limene, U boj svi skupa, hrabri dječaci, Neka se vidi da smo junaci Junaci mladi, veselo svi! Veselo sada, veselo svi! Kupimo cvijeće, pletimo vijence, Vjenčajmo dvoje kao mladence; Najmlađe valja k tomu izbrati, Drugi će biti njihovi svati! Svatovi mladi, veselo svi! Veselo sada, veselo svi! Veselo poju ptice u šumi, Radost im tako svatko razumi: Pjevajmo i mi, nek se razlije Veselje, koje srca nam grije Pjevajmo skupa veselo svi. írásbeli vizsga 0911 7 / 10 2011. május 9.

Veselo sada, veselo svi! Složimo kolo, igrajmo skupa; Jedan ko vođa naprijed nek stupa, Mi ćemo za njim jednakim skokom, Veselim srcem, sjajućim okom Igrajmo skupa, veselo svi! Veselo tako, veselo svi! Dok smo još mladi, veselja ima, Kudagod koji krene očima; Nikakva briga još nas ne tare, Brige su samo za ljude stare Veselo zato, veselo svi! Elementi sadržaja i forme: Petar Preradović (1818.-1872.) školovao se u Bjelovaru i Bečkom Novom Mjestu. Kao poručnik služio u Milanu i tamo upoznao hrvatske časnike. Radi u Zadru gdje je objavio pjesmu Zora puca. Govorio više jezika, pored pisanja stihova na hrvatskom jeziku bavio se i prevođenjem. Poslije smrti supruge vjenčao se s Emom Regner. Pjesma Veselje mladosti je uokvirena, prva se strofa na kraju ponavlja. Opisuje djetinjstvo kao i rane dane mladosti. Ljubav i priroda s jedne strane, borba i rat s druge strane tipični su motivi romantičnog uzbuđenja. Pjesma se sastoji od 6 strofa, svaka strofa ima po 6 stihova koji se rimuju po uzorku: abbcca, deveterci daju okvir strofama, u ostalim stihovima susrećemo deseterce (5+5). Dinamizmu pjesme služe mnogobrojni, raznovrsni pravopisni znakovi. Sukobljavanje mladosti i starosti ukazuje na dubrovačku tradiciju. Raspoloženje budnica pjesmu povezuje s ilirskim razdobljem. Prigodni karakter pjesme omogućuje njeno korištenje na školskim svečanostima i drugim proslavama. Funkcionalne vrijednosti nadmašuju dublja estetska očekivanja. Komparativna analiza Hrvatske priče utkane su u gotovo cjelokupnu hrvatsku književnost. Usmene pripovijetke, predaje i legende možemo nazvati zajedničkim nazivom priče. Hrvatske priče dodiruju različite tradicije: mediteranske, srednjoeuropske, panonske, balkanske. Ostvaruju se u sva tri hrvatska narječja: štokavskom,, kajkavskom i čakavskom. U 19. st. počelo je sustavno zapisivanje narodne tradicije. Ljudevit Gaj zapisuje usmene predaje iz okolice Krapine. Pročitajte dvije priče o životinjama! One su pisane na štokavskom i čakavskom narječju. Usporedite priče tematski, tražite slične motive u njima! Koliko epizoda nalazite u jednom i drugom tekstu? Ima li pouke na kraju? Navedite nekoliko jezičnih karakteristika! Kako omladina u današnje vrijeme doživljava priču? Lisica i mačak Tako bio jedan čovjek pa imao u kući velikog mačka. Reče čovjek mačku: - Danas ti ostani kod kuće, a ja idem na divan. - Ja neću ostati reče mačak idem i ja djevojki svojoj. A čovjek reče: - Kad si veći gospodar no ja, a ti idi pa si traži službu, meni ne trebaš. Mačak ode pa nađe službu u čovjeka udovca. Pogode se: dat će mu plaće šarenu haljinu. Ostane on tri dana to je godina. Kad se godina navrši, kupi čovjek pergara 1, što se šarene povlake prave, skroji mu haljinu, pa mačak navuče i ode. Dođe tamo u šumu pa ga sretne lisica. Pita on nju: - A kud ćeš, teto? - Idem tražiti đuvegiju. - E, pa kad ti tražiš, ja sam, uzmi mene. Ne zna lija tko je, pa rekne: hoće, pa ga vodi k svome domu u šumu, u svoju jazbinu. U jazbini je samo perje. Legao mačak u mekan krevet. Kad ujutro, lisica se digla i mete pred jazbinom. Prođe kraj nje medo i reče: 1 pamučno platno írásbeli vizsga 0911 8 / 10 2011. május 9.

- Faljen Isus, teto! - Nisam teta, već mlada. On je išo svojim putem. Nato naiđe kurjak i rekne: - Faljen Isus, teto! Ona će: - Nisam teta, već mlada. Ode i on dalje, a nato naiđe divlji nerast 2 i rekne: - Faljen Isus, teto! - Nisam teta, već mlada. Sad se skupili njih trojica, pa poče pripovijedati medo kurjaku i nerastu kako mu je teta odgovorila da nije teta, već mlada. A kurjak i nerast kažu isto. Rekne kurjak: - Ajde pa da mi vidimo njezinog đuvegiju. Al reče nerast divlji: - Medo, ti idi, lomi drva, a ti, ujače kurjače, idi, hvataj krme, a ja ću vatru ložiti pa ćemo krme peći i donijeti pred jazbinu. Đuvegija će na pečenku iziti, a mi ćemo ga vidjeti kaki je. Kad su ga spekli, odnesoše nako vruću pečenku pred jazbinu, a oni se posakriše. Medo se popne na hrast, nerast se zakopa pod šušanj 3, a kurjak legne za kladu. Uto iziđi i lija i đuvegija k pečenki al se poče medo gore više dizati jer mu je grana smetala. Ali se odlomi suvarika 4, a medo poleti dolje. Đuvegija se prepade pa poče bježati, a mačak još bolje, pa bježi s hrasta na šušanj, a divlja svinja ispod šušnja skoči, skoči i mačak, pa će za deblo, ali tamo kurjak. Al on puhne, pa iz lule, koju je uvijek u ustih imao, frkne iskra kurjaku u dlaku. Kurjak se prepade i utekne. Sastanu se oni opet u šumi na jednom mjestu, pa medo poče pripovijedati kako je đuvegija baš na njega skočio, pa je spao dolje. A divlji brav kaže: - Baš je znao da sam ja u šušnju, pa i k meni poletio. A kurjak odgovori: - Meni bilo najgore, za mnom je pušku opalio. Mačak se više nije vraćao teti, već ostao u šumi pa posto divlji mačak. (Iz Vinkovaca) Bijeli i crni pas Dogodilo se u Brgudu kod Buzeta. Povidivaju stari ljudi da krsnik 5 kada se tuče štrigunon 6, se prevrže u bilega breka 7, a štrigun u črnog. Jedan čovik je jedan dan pred vrati drva sika. I poli njega su pasli dva breka, tekli, jedan črni, drugi beli. Crni sprida, a beli za njin. Taj bija je doteka preda nj i je stavija nogu na čok na kojemu je sika. I poli njega su pasali dva breka, tekli, jedan črni, drugi beli. Crni sprida, a beli za njin. Taj bija je doteka preda nj i je stavija nogu na čok na kojemu je sika. Ta čovik ga gleda i mu prime nogu. I je vidija da mu je u nogi trnj zaboden. I on mu izvadija trnj; i drugi dan se stane na jenega čovika i ta čovik mu govori da oni beli brak ča mu je jučer zvadija trnj da je bija on, i da mu ni zvadija trnj ća, na Vučke su bili svati i uni črni brek bi bija uštriguna svate. (Iz Istre) Sadržajni elementi Sličnosti i razlike I jedna i druga priča govori o životinjama. Putem životinja se prikazuju ljudske naravi, poučavaju čovjeka = basne. Različiti lokaliteti: Vinkovci i Istra. U prvoj priči nalazimo više životinja; dijaloška forma prevladava, dok u drugoj priči nema dijaloga. Događanja su življa u prvoj priči. Šala u scenama prve priče. Uvod je opširnije komponiran u drugoj priči. Velike razlike u jeziku: dijalektizmi, fonološke i morfološke razlike. Učenici će na svoj način komentirati ulogu priče u suvremenom društvu. 2 prasac 3 suho lišće 4 suha grana 5 čovjek s nadnaravnim moćima 6 vještac 7 pas írásbeli vizsga 0911 9 / 10 2011. május 9.

Dodatak Znakovi za obilježavanje pogrešaka u kompoziciji, znakovi za jezične i pravopisne pogreške Znak za novi odlomak: obrnuto slovo z Nedostatak označavanja novoga odlomka: Znak za nedostatak u tekstu: ------------ Sadržajna pogreška: Red riječi, rečenica, odlomaka: 1. 2. 3. Logička ili jezična suprotnost: : Znak za jezične pogreške: ~~~~~~ Sastavljeno pisanje: Rastavljeno pisanje: ( ) ) ( írásbeli vizsga 0911 10 / 10 2011. május 9.