Horvát nyelv és irodalom OKTV 2009/2010 Javítási útmutató Ključ za rješavanje 1. Razumijevanje teksta Sto godina metode Montessori Početkom 2007. godine u cijelom je svijetu obilježeno stotinu godina od osnutka prve Dječje kuće usmjerene na primjenu novih metoda u pedagoškom pristupu i obrazovnom sustavu djece. Utemeljiteljica je bila talijanska liječnica i pedagoginja Maria Montessori (1870.- 1952.), po kojoj je i cjelokupna edukacija djece, osobito one predškolske dobi, zasnovana na novim i djeci prilagođenijim metodama, ubrzo dobila ime. Maria Montessori 1907. godine u siromašnom radničkom dijelu Rima, u San Lorenzu, Maria Montessori otvorila je prvu Dječju kuću. Bio je to događaj koji je nagovijestio početak jednoga novoga pedagoškog pokreta koji je u potpunosti promijenio daljnji razvoj obrazovnog sustava. Jedna je samosvjesna, obrazovna žena, prije stotinu godina, istupila iz sjene tradicije i podastrla nam nov pogled na dijete. U čemu je važnost i čemu tolike riječi zahvale Mariji Montessori? Cjelokupna priča koja je išla uz korak nove metode proučavanja jedna je iskonski životno važna priča koja je zatalasala slojeve i koja se bez sumnje može nazvati svojevrsnom revolucijom Montessori. Žene koje su pohađale tečajeve Montessori vraćale bi se u svoje sredine i počele organizirati i voditi škole i udruge Montessori. Jednom riječju, preuzele su posao koji je prije toga bio određen za muškarce. Unutar pokreta žene su našle svoje mjesto s kojega su mogle podijeliti s muškarcima ulogu organizatora i pedagoškog upravitelja koja im je izvan pokreta bila zatvorena. Osnutak prve osnovne Montessori škole u Hrvatskoj Nakon prvih slobodnih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj i uspostave demokratskog poretka, napokon se nakon pola stoljeća ponovno nastavila i tradicija Montessori. Otvoren je veći broj novih Montessori vrtića, a pod tim je promijenjenim okolnostima krenula i inicijativa za osnivanje naše Osnovne Montessori škole, prve Osnovne Montessori škole u Hrvatskoj. Dana 23. studenog, 2001. godine osnovana je Udruga roditelja Maria Montessori Zagreb, s glavnim ciljem da se to ostvari. Osnovni motiv bila su naša djeca, tj. djeca roditelja osnivača, koja su na nekoliko lokacija u gradu pohađala Montessori predškolske ustanove. Ona nisu mogla nastaviti obrazovanje prema Montessori metodi jer osnovna Montessori škola u Hrvatskoj nije postojala. Nastava u školi u Zagrebu To je bilo jedno od najtoplijih ljeta koje pamtim, miješali su se mirisi svježeg betona, boje, drva, novog namještaja, znoja, svježe naručene pizze. Glasovi koji su dopirali s obližnje prometne ulice pomagali su nam da se orijentiramo u kojem se dijelu dana nalazimo. Sve je prošlo u trenu, uz veliki entuzijazam, volju, ljubav i predanost ideji. Danas se nalazimo u prostorijama bivšeg tvorničkog postrojenja za testiranje dizala Rade Končara, zahvaljujući razumijevanju i potpori gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića, koji je prilikom otvorenja našega novog prostora u rujnu 2005. rekao da je taj prostor prenamijenjen u buduću tvornicu znanja. Tvornicu znanja, svakako, ali i cjelokupne potpore i sredine u kojoj će 1
svakom djetetu biti pružena prilika za nesmetan razvoj, jer kako kaže Maria Montessori: Dijete je graditelj čovjeka. Nema čovjeka kojeg nije stvorilo dijete, ono dijete koje je on sam nekada bio. (Narcisa Buczynski: Sto godina metode Montessori, Hrvatska revija 2008., Zagreb) 1. Koje je godine otvorena u Zagrebu Osnovna Montessori škola? U kojoj zgradi? 2005. U bivšoj tvornici Rade Končar. 2. Gdje je Maria Montessori otvorila prvu Dječju kuću? U San Lorenzu, u radničkom dijelu Rima. 3. Kako se pod utjecajem metode Montessori moderniziralo društvo? Što žene mogu zahvaliti pedagoškom pokretu Montessori? Odgovorite u 3 rečenice! Žene su u svojoj sredini počele organizirati škole i udruge. Žene su preuzele posao koji je prije bio određen za muškarce. Žene su s muškarcima dijelile ulogu pedagoškog upravitelja što im je ranije bilo zabranjeno. 6 bodova 4. Zašto su roditelji utemeljili Udrugu Montessori u Zagrebu? Navedite bar 3 činjenice koje su neophodne u tim prilikama! Odgovor ne morate formulirati u obliku rečenice! otvoreni su mnogi vrtići, interesi djece osnivača, takve osnovne škole nije bilo. 3 boda 5. Koju glasovnu promjenu nalazite u riječi: muškarce? jednačenje suglasnika po zvučnosti. 6. Nađite imenice u dolje navedenoj rečenici! Odredite gramatičku kategoriju: rod i morfološku kategoriju: broj istih imenica! Bio je to događaj koji je nagovijestio početak jednoga novoga pedagoškoga pokreta koji je u potpunosti promijenio daljnji razvoj obrazovnog sustava. događaj: muški rod, jednina početak: muški rod, jednina pokreta: muški rod, jednina razvoj: muški rod, jednina sustava: muški rod, jednina. se daje za svaku riječ samo onda ako su sve komponente točno definirane. 5 bodova 2
7. Kakva je dolje navedena rečenica po strukturi? Ona nisu mogla nastaviti obrazovanje prema Montessori metodi jer osnovna Montessori škola u Hrvatskoj nije postojala. zavisno složena rečenica, uzročna rečenica. Svaka ispravna komponenta vrijedi po. 8. Što znamo o pisanju imena i prezimena talijanske pedagoginje? Maria Montessori. Po općem pravilu tuđa se vlastita imena pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. To se pravilo može jednoznačno primijeniti samo onda kad je riječ o jezicima koji se služe latinicom. 9. Koji su hrvatski umjetnici bili ujedno i poznati učitelji? Navedite 2 imena! Andrija Kačić Miošić Vladimir Nazor ili neka druga imena. 10. Autorica studije u posljednjem poglavlju mijenja stil pisanja. U čemu se nalaze najvažnije razlike? Kako ste doživljeli taj preokret? Odgovorite sa najmanje 3 rečenice! Znanstveni stil se odjedanput mijenja u beletristički. Javlja se bogatstvo stilski figura; nabrajanja, boje, zvučni efekti. Ton postaje blizak, istinitost doživljaja. 3 boda 11. Na kraju teksta autorica citira riječi pedagoginje Montessori. Što vi mislite o tim relacijama djeca odrasli? Kako ste doživljeli pojedine faze svojega školovanja? Napišite po jednu rečenicu o: vrtiću, nižim razredima, višim razredima i srednjoj školi! Učenik će iznijeti svoje argumente za ili protiv postavljenih teza. Važno je osvrnuti se na sve periode školovanja, iako samo s nekoliko spontanih riječi. 4 boda Ukupno: 30 bodova 3
2. Stvaranje teksta a/ Motiv slobode u lirskim pjesmama hrvatskih književnika Pročitajte pjesmu Janka Polića Kamova (1886.-1910.)! Misli Ja tebi pjevam, jer si ti sloboda, što krilim svetost od nebesa bije; ko smjeli oro, da ti srce poda, kad carskim letom svoja čuvstva vije. Ja tebi pjevam, jer si ti sloboda, što bludnu raskoš čistim nebom lije: ko da se ono ispisala oda na modri papir od kreljuti dvije. O sama ti ko sunce nad oblaci, što sipa zanosi gomile buši i nosi svjetlo u rasipnoj šaci i stvara vjere i božanstva ruši. O sama ti ko klicaj vaselene, ko u trijumfu kad se sunce krene. I. Janko Polić Kamov djeluje u razdoblju hrvatske moderne. Pjesnik ne pripada nijednoj od dominantnih struja: ni estetskoj, ni društveno-programatskoj, on progovara iz prirode i ljudskog stanja. Njegove su zbirke pjesama: Psovka (1905.) i Ištipana hartija (1907.). Smjestite Polićevu pjesmu u niz hrvatskih pjesama koje su tematski građene na motivu slobode! U kojim se razdobljima češće javljaju pjesme o slobodi? Koje su najvažnije sličnosti i razlike među njima? Koju volite najviše? Učenik mora imati pregled o najvažnijim zbivanjima hrvatske povijesti, kulture i književnosti. Njegov će osobni izbor odlučiti o samoj liniji pismenog sastavka. Polićeva pjesma je oslonac za učenika. Pomoću soneta Misli neće biti teško razabrati druge slične stihove iz davne prošlosti ili suvremene književnosti. Učenik može izabrati i pjesnike hrvatske književnosti u Mađarskoj. Polazna točka može biti renesansa ili narodna književnost. Barok i klasicizam nudi lijepe primjere, najveći broj stihova nalaze učenici u doba romantizma. Znanja o modernoj književnosti moraju tek dopuniti Polićevim stihovima. Navedenu pjesmu ne moraju obavezno analizirati, ako se pak neki žele udubiti u tekst, dobit će pozitivne bodove za to. Važno je temu uokviriti, naglasiti sličnosti i razlike u pojedinim razdobljima. Bitno je držati se naslova, tj. govoriti o lirskim pjesmama. 4
b/ Poznati umjetnici (pisci, slikari, kipari) i najvažniji spomenici kulture u mojoj županiji. Pišite o umjetnicima koje ste upoznali ili čija ste djela vidjeli ne izložbama! Navedite spomenike koji vam se posebno dopadaju. Učenik će se orijentirati u okvirima svoje županije. Pisati o piscima, pjesnicima čija djela poznaje. Može registrirati i subjektivne dojmove, pozivati se na priredbe u mjesnom klubu ili školi. Opisat će spomenike kao muzeje, škole, crkve, mostove koji daju nezaboravnu sliku njegove regije. 50 bodova 3. Funkcionalna pismenost Napišite fiktivno pismo o folklornoj ili tamburaškoj skupini svoga mjesta ili skupini koju poznajete (u opsegu od najviše jedne stranice) Hrvatskoj matici iseljenika koja započinje izradu baze podataka o hrvatskim folklornim i tamburaškim skupinama koje postoje u iseljeništvu. U pismu pošaljite slijedeće podatke: puni naziv skupine, adresu, broj grupa koje djeluju unutar skupine trenutni ukupni broj članova, ime i prezime predsjednika opis dosadašnje djelatnosti skupine i kratki sadržaj programa koji izvod(it)e (Umjesto svojega imena potpišite se kao N. N.) Glavni je aspekt ocjenjivanja: ostvarivanje pisma koje je adekvatno situaciji komuniciranja (folklorna skupina u iseljeništvu), zatim norme sadržaja, strukture i forme istoga pisma. Zaglavlje (oslovljavanje), uvod, sadržaj: po skiciranom uputstvu učenik će se lako orijentirati. Učenik će pisati o skupini koju poznaje, ako nije upućen, može pismo sastaviti na temelju programa kojega je imao prilike vidjeti u svojoj sredini. Završni dio. Datum. Potpis. 20 bodova Ukupno: 70 bodova Ukupno: 100 bodova 5