HORVÁT NYELV ÉS IRODALOM

ÉRETTSÉGI VIZSGA 2012. május 4. HORVÁT NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA 2012. május 4. 8:00 I. SZÖVEGÉRTÉS Időtartam: 60 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati NEMZETI ERŐFORRÁS MINISZTÉRIUM Horvát nyelv és irodalom középszint írásbeli vizsga I. Szövegértés

Važne informacije Zadatke možete riješiti po redoslijedu koji sami izaberete. Svoje odgovore napišite nakon brižnog razmatranja, po mogućnosti bez ispravljanja! Dajte nedvosmislene odgovore! Pripazite na pravopis! Ako ste nesigurni, koristite pravopis! Želimo vam puno uspjeha u radu! írásbeli vizsga, I. összetevő 2 / 8 2012. május 4.

Pozorno pročitajte tekst i odgovorite na postavljena pitanja! Priča i roman u hrvatskoj dječjoj književnosti (ulomak) Poseban korpus dječjih romana čine djela o NOB-u. Zanimljivo je da se dječji romanopisci temom borbe i revolucije ne javljaju odmah, neposredno nakon rata, nego nešto kasnije. Kao da je bilo potrebno da prođe određeno vrijeme, da se stalože dojmovi i u šutnji još jednom prožive nezaboravni trenuci. A onda se pojavio, u ne baš velikom vremenskom razmaku, priličan broj dječjih romana čiji su autori, što je razumljivo, mahom sudionici Narodnooslobodilačkog rata. Poneseni izuzetnim pothvatima malih heroja, djelima koja ne bismo očekivali od djece te dobi, pisci su često prešli u opće glorificiranje mališana, isticanje njihove neobične hrabrosti, discipliniranosti, upornosti i odgovornosti, a sve je to ipak bilo preteško za njihova malešna leđa, te čitatelji pod tim silnim oklopom vrlina mogu vidjeti romantičarski dočarane ratnike, a premalo djecu. No, bilo je i autora koji su znali majstorski oslikati to divovsko hrvanje Snaga Dobra i Zla, Slobode i Ropstva. Među njima posebno mjesto zauzimaju Danko Oblak s Modrim prozorima i Anđelka Martić s Pirgom. O njima će biti kasnije više govora. Kako život neumitno teče dalje pisci će se sve više okretati aspektima djetinjstva mališana poratnog razdoblja nad kojima ne lebdi zlokobna avet 1 rata. Njih zaokupljaju druge brige i problemi, javljaju se drukčiji interesi i maštanja, nailaze nove akcije i pothvati, ali u srži uvijek ostaju djeca: naivna i radoznala, prpošna 2 i pokretljiva, neumorna i nezasitna u svojim doživljavanjima. Ti poratni dječaci i djevojčice, njihove igre i zanimanja, sanje i strahovanja, akcije i traganja predmetom su romana Ivana Kušana. Nije nikakav euforični kompliment ni pretjerivanje ako ustvrdimo da već pojava njegova prvog romana označava početak nove etape u razvitku hrvatskog romansijerstva. U punom smislu riječi glas je novog duha i pristupa, izraz modernog vremena. Ako ga usporedimo s Lovrakom razlika je uočljiva. Ne samo u tome što Lovrak prvenstveno (i jedino uspjelo) prikazuje seosku djecu, dok je Kušan tvorac i slikar likova gradskih dječaka i djevojčica, kao što se ponekad u prikazima napominje, nego u nečem dubljem i važnijem. Dok je Lovrak shvaćao, razumio i opisivao dječju prirodu, Kušan je mališanima upravo zavirio pod kožu, da se poslužim Matoševom izrekom o Anti Kovačiću. Nitko ne može reći da Lovrakovi likovi nisu simpatični, zanimljivi, realistički oblikovani i među djecom omiljeni, ali mislim da ih je tek Kušan dao u punini njihova dječjeg treperenja, da smo tek u njegovim likovima otkrili pravu djecu u totalitetu 3 njihova djetinjstva. Zatim Lovrak je ipak gledao na život oko sebe, pogotovo na djecu kroz normative svog učiteljskog zvanja, a Kušan je, lišen takvih i sličnih spona, mogao sebi dati pun odušak 4 u literarnom oblikovanju i razmahati se u maštovitu dočaravanju dječjeg svijeta. Na kraju, Lovrak je, iako u svom pedagoškom djelovanju progresivno socijalno orijentiran, u književnom izrazu bio bliži pripovjedačkoj tradiciji našeg klasičnog realizma, njezin je nastavljač u razdoblju između dvaju ratova, a Kušan je, 1 jeziva slika neprirodna bića 2 u ponašanju razigran 3 sveobuhvatan 4 izrazi osjećaja koji su se nakupili u duši írásbeli vizsga, I. összetevő 3 / 8 2012. május 4.

pridržavajući se općih prerogativa 5 dječjeg romana, sav u osluškivanju bila 6 suvremenih književnih tendencija. Uz Kušana javljaju se i nova imena: Nikola Pulić s djecom dalmatinskog krša, Milčec sa zagrebačkim simpatičnim fakinima 7 s Bukovca, Hrvoje Hitrec sa šaljivim Smogovcima, Kanižaj s kronologijom romanom Zapisi odraslog limača, Krilić svojim novitetima, kao i autori koji su ušli u ovu knjigu, i o kojima se govori u prikazima njihovih djela. Na kraju valja istaknuti da se književna razina našega dječjeg romana znatno podigla, a to nije, naravno, samo rezultat romansijerskog razvitka nego i neospornog talenta književnih stvaralaca. Ako se podsjetimo da smo tek prije stotinu i nešto više godina opće dobili u hrvatskoj književnosti prvi roman, da nismo do kraja prošlog stoljeća imali ni prevedenih vrednijih dječjih romana a kamoli originalnih, da smo tek pred sedamdesetak godina dobili prvi dječji roman bajku, moći ćemo ocijeniti značenje i veličinu prijeđenog puta. (Izvor: Ivo Zalar: Hrvatski dječji pisci, Zagreb, 1991.) 5 posebno pravo 6 puls 7 deran írásbeli vizsga, I. összetevő 4 / 8 2012. május 4.

PITANJA 1. Složene kratice ili skraćene riječi se pišu velikim slovima i bez točke na kraju. Kako se tvore složene kratice? Od kojeg je višečlanog naziva nastala složena kratica? NOB 2 boda 2. Zašto se dječji pisci poslije II. svjetskog rata ne javljaju odmah temom borbe, nego nešto kasnije? Odgovorite ne temelju teksta s 3 rečenice! 3. Objasnite značenje sljedećih riječi! glorificiranje 3 boda aspekt 2 boda 4. Koja su djela dječje književnosti napisali Danko Oblak i Anđelka Martić? 2 boda 5. Zašto se pisci u prozi s ratnom tematikom nisu uspjeli realno približiti dječjoj psihi? Odgovorite s dvije rečenice! 2 boda 6. Tko je autor romana o dječacima i djevojčicama u poslijeratnom razdoblju? 1 bod írásbeli vizsga, I. összetevő 5 / 8 2012. május 4.

7. Ustanovite vrstu riječi dolje navedenih riječi! Kako su nastale te riječi? Kojom tvorbom? romanopisac romansijerski romansijerstvo 6 bodova 8. U čemu se razlikuju Lovrakovi i Kušanovi junaci dječjih romana? Kako prikazuju sredine u kojima se ta djeca kreću? Do koje mjere pedagoško zvanje određuje pristup omladinskoj tematici? Svoje mišljenje formulirajte jezičnim strukturama (ne moraju biti cjelovite rečenice!) koje ćete povezati u parove! Sastavite pet usporednih struktura o jednom i drugom piscu! (Svaki ispravan par vrijedi po jedan bod.) 5 bodova 9. Nova imena u hrvatskoj dječjoj književnosti donose i nove regionalne teme. Sljedeće autore povežite s tematikom koju obrađuju! Pulić Milčec Hitrec Kanižaj 4 boda 10. Autor gore navedene studije spominje izreku o Anti Kovačiću. Što je izreka? Podvucite ispravnu definiciju! a/ mala duhovita priča o poznatom čovjeku, b/ nepotrebna tuđica, c/ sažeta, nepromjenljiva veza riječi kojom se iskazuje pouka. 1 bod írásbeli vizsga, I. összetevő 6 / 8 2012. május 4.

11. Riječ stotina samo po značenju pripada brojevima. Kakva je zapravo vrsta riječi stotina? 1 bod 12. Kojim se sufiksom tvore imenice (npr.: sedamdesetak) koje znače približnu vrijednost broju u osnovi? 1 bod Ukupno 30 bodova írásbeli vizsga, I. összetevő 7 / 8 2012. május 4.

maximális pontszám elért pontszám I. Szövegértés 30 javító tanár Dátum:... I. Szövegértés pontszáma egész számra kerekítve programba beírt egész pontszám javító tanár jegyző Dátum:... Dátum:... Megjegyzések: 1. Ha a vizsgázó a II. írásbeli összetevő megoldását elkezdte, akkor ez a táblázat és az aláírási rész üresen marad! 2. Ha a vizsga az I. összetevő teljesítése közben megszakad, illetve nem folytatódik a II. összetevővel, akkor ez a táblázat és az aláírási rész kitöltendő! írásbeli vizsga, I. összetevő 8 / 8 2012. május 4.

ÉRETTSÉGI VIZSGA 2012. május 4. HORVÁT NYELV ÉS IRODALOM KÖZÉPSZINTŰ ÍRÁSBELI VIZSGA 2012. május 4. 8:00 II. SZÖVEGALKOTÁS Időtartam: 180 perc Pótlapok száma Tisztázati Piszkozati NEMZETI ERŐFORRÁS MINISZTÉRIUM Horvát nyelv és irodalom középszint írásbeli vizsga II. Szövegalkotás

Važne informacije Izaberite i riješite jedan zadatak! Ukoliko ipak tijekom rada započnete rješavati i jedan drugi zadatak, onaj prvi prekrižite! Pri razlaganju imajte u vidu zadane kriterije! Hrabro formulirajte svoje samostalno mišljenje te navedite i svoje spoznaje! Svoj sastavak brižno uredite, ukoliko ste nesigurni, pravopis provjerite pomoću rječnika! Možete raditi i skice, ali pripazite da su one odvojene od sastavka! Vaš odgovor neka sadrži najmanje 500 riječi! írásbeli vizsga, II. összetevő 2 / 12 2012. május 4.

Obrazlaganje/Argumentacija Zastupničko tijelo potonjske Seoske samouprave i tamošnja Hrvatska samouprava, u suradnji s Hrvatskom samoupravom Šomođske županije, 13. kolovoza priredili su Dan sela. Priredba se odvijala pod sloganom Šport zavičaj gastronomija, a okupila je mnoštvo Hrvata iz cijele Podravine. Potonja je jedno od četiriju hrvatskih naselja, s 240 stanovnika, na južnoj točki Šomođske županije, uz Novo Selo, Brlobaš i Lukovišće. U prijepodnevnim satima nogometne momčadi su se natjecale za već tradicionalni Kup sela Potonje. Završnicu su igrali domaćini i Martinčani. Nažalost, Potonjani su izgubili, pa su Martinčani osvojili ovogodišnji Kup sela Potonje. Za djecu su organizirani razni sadržaji. Jela su se delala po podravskom ukusu, gibanica sa sirom i višnjama, slani debeli kolači, prasetina, janjetina, bošpor crveni i bijeli, kisela golubova juha po potonjski, koja se nekada nosila i u ponudu i davala bolesnicima. Prelijep dan i prekrasna noć uz pun mjesec, idealno za zaljubljene, uz Orkestar Podravku bili su okvir događanjima Svi su se udružili kako bi Dan što bolje uspio i svi bili zadovoljni. (bpb.: Dan sela i Hrvatski ljetni festival u Potonji, Hrvatski glasnik, 8. rujna 2011.) Pročitajte gore navedeni članak o vrlo uspješno organiziranom Danu sela u Potonji. Dan sela je praznik novijeg porijekla, njegova je pojava vezana uz društvene promjene prije dvadesetak godina. Najčešće ga susrećemo u seoskim naseljima širom Mađarske, organiziranost i sadržaji ovoga dana ukazuju na zanimljive sličnosti, iako svaka zajednica priređuje na svoj način tu u prvom redu lokalno vrijednu svečanost. Neki stručnjaci negativno ocjenjuju samu pojavu Dana sela, drugi misle da ti dani omogućuju druženja, susrete i tako simboliziraju sve ostale dane u tim naseljima. Što je vaše mišljenje o toj temi? Za koji je datum vezan vaš Dan sela? Koje generacije sudjeluju u najvećem broju na toj priredbi? Koji su sadržaji (sport, gastronomija, folklor) najbogatiji? Ima li uopće potrebe uz sve ostale praznike organizirati i Dan sela u vašem naselju? Svoj stav za ili protiv dokažite jasnim i pouzdanim argumentima! ILI írásbeli vizsga, II. összetevő 3 / 12 2012. május 4.

Analiza jednog umjetničkog djela Književnica Blanka Dovjak Matković rođena je u Zagrebu. Pisala je kajkavske stihove u stilu Dragutina Domjanića. Najviše se istakla svojom kratkom prozom, pričama u kojima je duhovito i zanimljivo pisala o dječjoj svakodnevici, boreći se za ljepši odnos među ljudima. Tramvajska priča je objavljena 1975. godine u dječjem časopisu Modra lasta. Analizirajte strukturu priče! Kako autorica ukazuje na negativne crte ljudskog ponašanja? Zagrebački motivi često prate prozna djela spisateljice. Kakav je Zagreb u ovoj priči? Blanka Dovjak Matković (1920. 1993.): Tramvajska priča Želio sam postati tramvajski kondukter! Maštao sam o tome kako ću se lijepo zabavljati u tramvaju. U njemu se voze različiti ljudi, različitih zanimanja i navika. Mladi i stari. I djeca! Njima sam se najviše veselio. Razmišljao sam kako ću uvijek imati uza se po koju vrećicu bombona i dijeliti ih dobroj djeci koja će prepuštati svoja mjesta starijima. I moja se želja ostvarila. Postadoh, dakle, tramvajski kondukter! Napunih džepove bonbonima, a svoju konduktersku torbu slikovnicama. Radostan očekivah djecu. No u ranim jutarnjim satima najprije su u tramvaj ulazili radnici. Bili su ozbiljni, nerazgovorljivi i zamišljeno su mi pružali tramvajske karte da ih poništim. Ja sam im usput na njih ucrtavao nasmiješena lica, cvjetiće, stihove No oni su samo pospano klimali glavama i odlazili prema izlazu. Nitko nije ni primijetio moju dobru volju da ih razveselim. Poslije radnika ulazili su u tramvaj službenici. Njima sam usput pričao viceve, a oni su me začuđeno pogledavali i pravili krugove na čelu, kao ovaj je malo šenuo! Nakon službenika došlo je vrijeme za odlazak u škole, pa tramvaj ispuni vesela dječja galama. Dovikivali su, bučno razgovarali o svojim profesorima, zadaćama, ocjenama Njima sam svima od reda ispisivao na tramvajske karte petice! Smijuckali su se, namigivali mi, tapšali me po ramenu i bili vrlo sretni. Nakon đaka ulazile su domaćice. Polazile su na tržnice. Pomno su prebrojavale sitniš u svojim novčarkama i kupovale karte. Ja sam ih upućivao gdje su živežne namirnice najjeftinije, a one su ubilježavale adrese u svoje notese zajedno s cijenama. Govorile su da će se uvijek voziti u mom tramvaju, jer do sada ne sretoše tako uslužnog tramvaja. Poslije domaćica ulazili su umirovljenici. Svakome sam poželio dobar i radostan dan, raspitivao se o njihovim reumama, spondilozama 1, umjetnim zubalima Bili su sretni što netko želi s njima razgovarati o njihovim problemima. Bilo je to divno putovanje. Bio sam zaista sretan što sam postao tramvajski kondukter i što sam poziv tramvajskog konduktera oplemenio. 1 bolest írásbeli vizsga, II. összetevő 4 / 12 2012. május 4.

No, onda se dogodilo nešto grozno. Vozar tramvaja u kojem sam bio kondukter bio je neki mrgodan čovjek. Nije mu se svidjela moja gostoljubivost u tramvaju i prigovarao mi što siromašnima ne naplaćujem karte, što pjevam da bih razveselio zamišljene i žalosne. Nije se nasmijao ni jednom mojem vicu. Buljio je u tramvajsku prugu pred tramvajem i smislio grozan plan. Kraj posljednje tramvajske stanice u Černomercu on produlji kroz Kustošiju Pomislio sam da čovjek želi malo promijeniti smjer svakodnevne vožnje, jer zaista je dosadno uvijek i uvijek voziti istim ulicama uz iste kuće i trgovine. Zapljeskao sam njegovu naumu, a on me još mrgodnije i zagonetnije pogledao preko ramena. Vozio je tramvaj sve dalje i dalje U Vrapču sam se zabrinuo: - Čovječe! rekoh. Pa kuda zapravo voziš ovaj tramvaj? - U ludnicu odgovorio je kratko vozar. - U ludnicu? ponovio sam za njim kao jeka. Zašto u ludnicu? razljutio sam se. - Pa zar ne vidiš da si dozreo za ludnicu? Ja već dugo vozim tramvaj, ali još nikada ne sretoh takvog luđaka. Sva sreća da me je mama probudila iz moga tramvajskog sna. ILI írásbeli vizsga, II. összetevő 5 / 12 2012. május 4.

Komparativna analiza Usporedite sljedeće dvije ljubavne pjesme dvaju hrvatskih autora! Stanko Vraz je istaknuti pjesnik hrvatskog romantizma, poezija Vladimira Vidrića spada u književno razdoblje hrvatske moderne. Tematika jedne i druge pjesme je smještena u zamišljeni, idilični gaj. Nasuprot brojnim sličnostima, autore i njihova ostvarenja odvaja približno pola stoljeća u vremenu i razlike u shvaćanju i ostvarivanju umjetničkog djela. Koje sličnosti i razlike nalazite u motivima i strukturi dolje navedenih pjesama! Koja vam se pjesma više dopada, objasnite - zašto? Stanko Vraz (1810. 1851.): Lijepa Anka Ala je lijepa naša Anka! Istina li je? Ili san? Tresu se bor i jela tanka, Zaviđajuć joj struk tanan. U lugu slatki zbor slavulja Šuti uz njezin slađi glas; Nad njome trepti roj metulja 2 Mnijuć da j cvijetak njen obraz. Dive se u vrtu krasne ruže, Gledeć taj lica, usta raj; Vjetrići zračna krila pruže, Da ju odvedu u svoj gaj. Niz stijenu prska, u dol skače Brže i brže vodopad: Gdje, igrajuć se prst namače, Da ga poljubi, nosi hlad. Tako sve čezne da ju prati I grli, ljubeć njezin slijed; Samo ja moram ovdje stati, Gdje me začara njen pogled. Vladimir Vidrić (1875. 1909.): Bosket 3 S bosketa u svijetlu livadu, Kud danje oblijeću ptice, Pada travom debeli sjen I pola mi krije lice. Ja stojim, pjevam i ludujem I pjan udešavam žice. Gospe, hvatat ću ptičicu 2 leptiri 3 lug, gaj írásbeli vizsga, II. összetevő 6 / 12 2012. május 4.

Što pojuć sjeda na granu, Ma i grančicu slomio Snježnu i rascvjetanu, Gospe ja ću je donijeti, Kad oblaci blijedjet stanu, Večernji oni oblaci Što ti lebde nad dvorom, Gdje se bijele lukovi Za tavnim 4, za šumnim borom. Gospe, donijet ću ptičicu, A ti je ispusti zorom. Ja ću je isto čekati Uz jutarnji sjen bosketa Koj odmnijeva sav od pjesama, Jer u ljubavi cvjeta Gospe, gdje uza nj uzdišem Već dva sunčana ljeta. 4 tamni írásbeli vizsga, II. összetevő 7 / 12 2012. május 4.

írásbeli vizsga, II. összetevő 8 / 12 2012. május 4.

maximális pontszám elért pontszám I. Szövegértés 30 tartalmi minőség 30 II. Szövegalkotás szerkezet, felépítés 10 nyelvi minőség 30 Az írásbeli vizsgarész pontszáma 100 javító tanár Dátum:... I. Szövegértés II. Szövegalkotás tartalmi minőség szerkezet, felépítés nyelvi minőség pontszáma egész számra kerekítve programba beírt egész pontszám javító tanár jegyző Dátum:... Dátum:... írásbeli vizsga, II. összetevő 12 / 12 2012. május 4.