PRIVREDNI VJESNIK POSEBNO I Z D A N J E 2017. FINANCIJSKA INDUSTRIJA BANKARSTVO Ukupni krediti i dalje u padu, no 2018. donijela naznake oporavka OSIGURANJE Pozitivni trendovi tržišta osiguranja i rast bruto premije FONDOVI Imovinu povećale sve kategorije fondova osim novčanih listopad 2018., godina LXV, broj 4041 www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik Financijski sektor i lani poslovao u postkriznom kontekstu
SADRŽAJ 3 Sadržaj: IMPRESSUM Priredili: Privredni vjesnik u suradnji sa Sektorom za financijske institucije i ekonomske analize HGK Prikupljanje podataka: Podaci prikupljeni izravno od financijskih društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine Lektura: Sandra Baksa PV grafika: Stanislav Bohaček grafika@privredni.hr Marketing i prodaja: Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr marketing@privredni.hr Poslovna asistentica: Bruna Ivić Bajamić Tel: +385 1 5600 000, +385 1 5600 001 Faks: +385 1 5600 002 redakcija@privredni.hr uprava@privredni.hr Nakladnik: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb Direktorica: Martina Sokač Saraga Tisak: Slobodna Dalmacija d.d. www.privredni.hr 01 UVOD Financijska industrija u 2017. godini: Zaustavljen negativni trend 4-7 Kako do iskoraka?: Važno je krenuti naprijed 8-9 SEPA aktualnosti: Najava novih trendova u platnom prometu instant plaćanja 10-11 02 BANKARSTVO U 2017. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima 13 Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2017. godinu 14-15 Bankovni sustav u 2017.: Ukupni krediti i dalje u padu 16-23 Bankarstvo u 2017.: Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima 24-25 Bankarske ljestvice za 2017. 26-29 Konsolidirane bilance 30 Uspjesi banaka po raznim pokazateljima 31-50 Depoziti u 2017.: I opet uzlazno 51 Krediti u 2017.: Pad kreditiranja 52-53 Štednja u 2017.: U laganom padu, ali ipak... 54-55 Kartično poslovanje: Broj kartica raste 56-57 Anketa 58-70 Tko je tko u hrvatskom bankarstvu 71-73 Stambene štedionice u 2017.: Malo, pomalo do stana 74 Tko je tko u hrvatskim stambenim štedionicama 75 03 OSIGURANJA U 2017. Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinu 77 Osiguranja: Očekivani rast bruto premije 78-83 Hrvatsko tržište osiguranja: Pozitivni trendovi tržišta osiguranja 84-85 Uspjesi osiguravatelja po raznim pokazateljima 86-93 Anketa 94 Tko je tko u hrvatskom osiguranju 95-97 04 LEASING U 2017. Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinu 99 Uspjesi leasing društava po raznim pokazateljima 100-101 Leasing 2017.: Rast gospodarstva donio pozitivu 102-104 Vladimir Kristijan: Nastavak oporavka leasing tržišta 105-107 Tko je tko u hrvatskom leasingu 108-109 05 FONDOVI U 2017. Broj investicijskih fondova u 2017. godini 111 Tržišta kapitala i investicijski fondovi u 2017. godini: Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih 112-119 Fondovska industrija u 2017.: Sazrijevanje tržišta 120-121 Mirovinski fondovi u 2017. godini: Prinosi manji nego u 2016. 122-124 Anketa 125-127 Tko je tko u hrvatskim fondovima 128-130
4 UVOD FINANCIJSKA INDUSTRIJA U 2017. GODINI Zaustavljen negativni trend U 2018. imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava Najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto Dubravka Zubak, viša stručna savjetnica Sektor za financijske institucije i ekonomske analize Hrvatske gospodarske komore F inancijska industrija (definirana kao područje K Nacionalne klasifikacije djelatnosti) u 2017. godini proizvela je 18,7 milijardi kuna bruto dodane vrijednosti što je bilo 6,2 posto ukupne bruto dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Time je ova industrija pridonijela nešto manje hrvatskome BDV-u nego prethodne godine (za 0,1 postotni bod), a ujedno i najmanje od 2007. godine. Zapravo se sada njen udio u BDV-u, odnosno njen doprinos stvaranju ukupne dodane vrijednosti hrvatskoga gospodarstva, polako vraća prema nižim razinama iz razdoblja prije krize, odnosno prije 2009. godine. PROMJENA SMJERA TRENDA UDJELA Naime, kako je financijsku industriju s odgodom i manjim intenzitetom pogodila opća gospodarska kriza u odnosu na većinu ostalih djelatnosti, u početnim godinama krize (od 2008. do 2012.) rasla je njena bruto dodana vrijednost, kao i njen udio u ukupnome BDV-u do rekordnih 7,2 posto udjela, odnosno 20,5 milijardi kuna 2011. godine. Od tada se vidi promjena smjera trenda udjela. Iako se u zadnje dvije godine ipak ostvaruje rast vrijednosti, on je vrlo nizak (0,9 posto) odnosno ispod razine rasta ostalih djelatnosti zbog čega udio u ukupnome BDV-u pada. Kretanja BDV-a financijskoga sektora uvjetuju trendovi u bankarskom sektoru, temelju cijeloga financijskog sektora (banke čine više od dvije trećine vrijednosti ukupne imovine financijskog sektora). Imovina banaka je, naime, kao i BDV financijskoga Udio financijske djelatnosti (K) u BDV-u 8,0 % 7,0 6,0 prosjek 2000. - 2008. = 5,5% prosjek 2009. - 2017. = 6,6% 5,0 4,0 3,0 2,0 1,0 Izvor: DZS, izračun autora 0,0 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
UVOD 5 sektora, kontinuirano rasla do 2012. godine, nakon čega se trend mijenja prema opadajućem odnosno stagnirajućem. Na takav višegodišnji nepovoljni Financijska industrija u 2017. godini proizvela je 18,7 milijardi kuna BDV-a što je bilo 6,2 posto ukupnog BDV-a hrvatskoga gospodarstva trend kretanja bankarske imovine utjecali su mnogobrojni faktori, od konverzije kredita u švicarskim francima u eurske kredite, tečajnih kretanja, većih prodaja nenaplativih potraživanja, izlaska nekoliko banaka iz sustava, slabe kreditne aktivnosti, do razduživanja banaka. U 2017. godini negativni trend je zaustavljen te je imovina banaka porasla prvi put nakon pet godina, iako samo skromnih 0,7 posto. Upravo je toliko (0,7 posto) porasla i imovina ukupnoga financijskoga sektora, čemu su pridonijele gotovo sve vrste financijskih društava. No najveće apsolutno povećanje imovine očekivano su ostvarili obvezni mirovinski fondovi (za 7,7 milijardi kuna) i banke (za 2,5 milijardi kuna) koji zajedno čine 83,2 posto imovine cijelog financijskog sektora. Tako je vrijednost imovine financijskih društava u 2017. godini iznosila 580,9 milijardi kuna, te je prelazila vrijednost BDP-a za 59 posto. UMJEREN RAST POTRAŽNJE Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EURIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita 12,0% 10,0 8,0 6,0 Godišnje realne stope rasta bruto dodane vrijednosti financijske djelatnosti (K) 4,0 2,0 0,0-2,0-4,0 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Izvor: DZS
6 UVOD Imovina financijskog sektora (u mil. HRK) 2016. 2017. Banke i štedne banke 388.722 391.304 Stambene štedionice 7.811 7.918 Obvezni mirovinski fondovi 84.179 91.925 Dobrovoljni mirovinski fondovi 4.325 4.745 Društva za osiguranje i reosiguranje 39.801 40.818 UCITS investicijski fondovi 18.441 18.500 Alternativni Investicijski fondovi 3.236 3.574 Investicijski fondovi osnovani po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički) 1.010 789 Investicijska društva 73 115 Leasing društva 17.905 18.147 Faktoring društva 5.900 2.614 Mirovinsko osiguravajuće društvo 464 498 UKUPNO 571.867 580.947 UKUPNA VRIJEDNOST IMOVINE U BDP-u (%) 163 159 Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017. Kontekst u kojem je hrvatski financijski sektor poslovao bio je još uvijek postkrizni, na dnu kamatnog ciklusa i s još uvijek slabijom transmisijom prema drugim sektorima kamatnog ciklusa i s još uvijek (iako poboljšanom) slabijom transmisijom prema drugim sektorima. Rast potražnje je bio umjeren te nije u većoj mjeri utjecao na rast cijena, pa je inflacija ostvarena na vrlo niskoj razini (1,1 posto). U tom je kontekstu monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti. Banke su imale rekordne viškove likvidnosti - prosječna kunska novčana slobodna sredstva iznosila su više od 15 milijardi kuna što je bilo dvostruko više nego prethodne godine. Nacionalna referentna stopa (NRS) i EU- RIBOR, koje banke koriste pri formiranju svojih aktivnih kamatnih stopa, bile su povijesno niske, što je utjecalo i na rekordno nisku cijenu domaćih kredita. U okruženju povijesno niskih kamatnih stopa i niske inflacije poslovalo se i na području eurozone, a Europska je središnja banka (ESB) prolongirala ekspanzivnu politiku s nekonvencionalnim monetarnim stimulansima (kvantitativno popuštanje kupnja vrijednosnih papira na sekundarnom tržištu), iako smanjenima u obujmu u odnosu na ranije razdoblje. Istodobno, središnja je banka SAD-a (Fed) zaključila razdoblje jeftinog novca još krajem 2015. godine kada je, nakon osam godina minimalnih, gotovo nultih kamatnih stopa prvi put podignula njihovu razinu. Od tada do sredine ove godine, još je u šest navrata Fed postupno podizao ključnu kamatnu stopu te se njena razina sada vratila na onu iz 2008. godine. Podizanje ključnih kamatnih stopa za SAD znači njihovu postupnu normalizaciju (Fed smatra optimalnima stope od dva do pet posto, koje potiču investicije) u kontekstu ostvarenih ciljeva održavanja temeljne inflacije na razini od dva posto i postizanja pune zaposlenosti. Kako američko gospodarstvo bilježi solidno ubrzanje rasta, Fed je najavio još dva povećanja ove godine. SLIJEDI LI NAM SKUPLJE ZADUŽIVANJE? S druge strane, ESB, koji je kasnio za Fedom u labavljenju monetarne politike i uvođenju nestandardnih mjera, kasni i s procesom normalizacije kamatnih stopa. ESB sada tek najavljuje kraj programa kvantitativnog Struktura financijskog sektora 2017. godine *Napomena: Umirovljenički fond je izbrisan iz registra fondova 29.12.2017. 67% Banke i štedne banke 16% Obvezni mirovinski fondovi 7% Društva za osiguranje i reosiguranje Izvor: HANFA, HNB, obrada HGK Investicijska društva 0% Mirovinsko osiguravajuće društvo 0% Investicijski fondovi osnovani 0% po posebnim zakonima (braniteljski i umirovljenički*) 3% 3% 1% 1% 1% 1% UCITS investicijski fondovi Leasing društva Dobrovoljni mirovinski fondovi Stambene štedionice Alternativni investicijski fondovi Faktoring društva
UVOD 7 popuštanja krajem godine, od jeseni u prepolovljenom iznosu od 15 milijuna eura mjesečno u odnosu na sadašnjih 30 milijuna eura. Isto tako je najavio da kamatne stope ne očekuje podizati do kraja ljeta sljedeće 2019. godine. Stoga, iako Europa kasni za SAD-om, i na području eura polako završava Monetarna politika središnje banke ostala izrazito ekspanzivna s ciljem podržavanja rasta gospodarske aktivnosti dno kamatnog ciklusa. Iako to ujedno reflektira gospodarski oporavak, s druge strane to nije dobra vijest za visokozadužene zemlje poput Hrvatske kojoj će se možda otežati uvjeti refinanciranja i novog zaduživanja, a opteretit će je više nego druge članice EU-a iz Srednje i Istočne Europe, ako ne poboljša premiju rizičnosti zemlje (CDS). Naime, iako poboljšana u odnosu na prethodno razdoblje, Hrvatska je još uvijek među članicama EU-a iz Srednje i Istočne Europe s najvišom premijom rizika, a mogući izostanak njenog poboljšanja u kontekstu normalizacije kamatnih stopa na europodručju stvorit će uvjete skupljeg zaduživanja Hrvatske na inozemnom tržištu. Ključne kamatne stopa Feda godina datum raspon ključne kamatne stope 2018. 15.6. 1,75-2,00 22.3. 1,50-1,75 2017. 16.3. 0,75-1,00 15.6. 1,00-1,25 14.12. 1,25-1,50 2016. 15.12. 0,50-0,75 2015. 17.12. 0,25-0,50 2008. 16.12. 0-0,25 29.10. 1,00 8.10. 1,50 30.4. 2,00 18.3. 2,25 30.1. 3,00 22.1. 3,50 Izvor: Fed, obrada HGK Ključne kamatne stope ESB-a godina datum depoziti kod središnje banke glavne operacije refinanciranja granične posudbe od središnje banke 2016. 16.3. -0,40 0,00 0,25 2015. 9.12. -0,30 0,05 0,30 2014. 10.9. -0,20 0,05 0,30 11.6. -0,10 0,15 0,40 2013. 13.11. 0,00 0,25 0,75 8.5. 0,00 0,50 1,00 2012. 11.6. 0,00 0,75 1,50 2011. 14.12. 0,25 1,00 1,75 9.11. 0,50 1,25 2,00 13.6. 0,75 1,50 2,25 13.4. 0,50 1,25 2,00 2009. 13.5. 0,25 1,00 1,75 8.4. 0,25 1,25 2,25 11.3. 0,50 1,50 2,50 21.1. 1,00 2,00 3,00 2008. 10.12. 2,00 2,50 3,00 12.11. 2,75 3,25 3,75 15.10. 3,25 3,75 4,25 9.8. 3,25-4,25 8.8. 2,75-4,75 9.7. 3,25-5,25 Izvor: ESB, obrada HGK 23 milijarde kuna 21 19 17 15 13 11 milijarde kuna 450 400 350 300 250 200 150 Imovina banaka i BDV financijske djelatnosti (K) 9 100 7 BDV financijskih djelatnosti (lijevo) Imovina banaka (desno) 50 5 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 0 Izvor: HNB, DZS
8 UVOD KAKO DO ISKORAKA? Važno je krenuti naprijed Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti Tamas Nagy predsjednik Udruženja za poslovanje i posredovanje na financijskim tržištima HGK P rotekla godina za domaće tržište kapitala bila je prepuna izazova. Iako je početkom godine zabilježen rast i velika aktivnost investitora, tržište je još jednom pokazalo svu svoju nepredvidljivost. Vraćanje investitora i oporavak dioničkog tržišta napokon se činilo kao izgledna situacija, nažalost zbog okolnosti koje su se dogodile vezane uz Agrokor narušena je slika na tržištu te smo se vratili korak unatrag. Upravo to konstantno vraćanje te nemogućnost domaćeg dioničkog tržišta da napravi taj važan iskorak, zabrinjava sve sudionike, od investitora do investicijskih društava, burze i regulatora. Pitanje je što napraviti za tržište koje ne privlači investitore i ne prati gospodarski rast u zemlji, bez obzira na to koliko on iznosio... Identificirali smo bezbroj puta probleme koji nas pogađaju, ali još uvijek nismo pronašli rješenje koje bi potaknulo novi, stabilan rast. POTICAJ SAMO S JEDNE STRANE NIJE DOVOLJAN Svake godine otvara se tema privatizacije velikih kompanija iz državnog portfelja, ali pitanje je bi li eventualni veliki državni IPO dugoročno donio stabilnost i rast ili bi nakon nekog vremena tržište ponovno zaronilo u prosječnost. Poticaj samo s jedne strane nije dovoljan. Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo te kako bismo se vratili na staze i reputaciju koje je tržište imalo prije te privukli investitore, domaće i strane. Edukacija je važan faktor koji je godinama zanemarivan, a koji je podloga za bilo kakav daljnji razvoj. Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska, unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija. Upravo ćemo edukacijom budućih sudionika na tržištu smanjiti eventualne neželjene situacije u budućnosti te nećemo morati iznova vraćati povjerenje u tržište. Ako se vratimo na temu novih izdanja, IPO aktivnost u svijetu u 2017. godini Nužne su korjenite promjene kako bi se domaće tržište kapitala izdiglo iz te prosječnosti u koju je zapalo bila je najveća od financijske krize, dok je kod nas taj segment u potpunosti izostao. Nužno je osvijestiti investitore, ali i potencijalne nove izdavatelje na tržištu, o tome koje su mogućnosti za financiranje putem Burze i koji su kasniji pozitivni učinci za same kompanije uvrštene na Burzu. Edukacija i usmjeravanje kompanija prema Burzi želja je i cilj kojem moramo težiti. Moramo nastaviti ulagati u daljnji razvoj, nove proizvode, modele trgovanja, tehnološki razvoj i unapređenje sigurnosti od čega će profitirati i ulagači i kompanije.
UVOD 9 SLIJEDE IZAZOVNE GODINE Godine 2018. i 2019. bit će pune izazova za investicijska društva. Regulatorne promjene već su započele, stiže nam novi zakon o tržištu kapitala te mogući početak rada SKDD CCP-a. S obzirom na veličinu Razina korporativne transparentnosti i kulture iznimno je niska unatoč pozitivnim primjerima pojedinih kompanija i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano. Bez obzira na to što nova regulativa postrožuje trenutačno poslovanje, važno je u toj situaciji iskoristiti mogućnosti koje nam se otvaraju te pokušati izvući najbolje za tržište. Sudionici tržišta svjesni su kakva je situacija te su određeni koraci napravljeni, kroz radne skupine za unapređenje pojedinih elemenata na tržištu, poput trgovinskog modela na ZSE, radne skupine za SKDD te kroz aktivnosti koje je poduzela regulatorna agencija Hanfa o mogućnostima za tržište koje nam se pružaju implementacijom novog zakona. Vjerujem da će rad i zalaganje svih sudionika pridonijeti rastu i razvoju tržišta u budućnosti te da će se ključne odluke koje će biti donesene pokazati ispravnima. Nije bitno tko je i na kojem polju u prošlosti zakazao, važno je krenuti naprijed. Ne želimo da budućnost domaćeg tržišta kapitala bude neizvjesna i nepredvidiva. S obzirom na veličinu i kompleksnost promjena koje dolaze, investicijska društva će u narednom razdoblju veliki fokus staviti upravo na usklađivanje s novom regulativom, što znači značajno povećanje troškova te dodatni teret društvima koja ionako u ovom okruženju posluju otežano
10 UVOD SEPA AKTUALNOSTI Najava novih trendova u platnom prometu instant plaćanja Sve novosti i detalje oko HRK SCTInst plaćanja možete pratiti na sepa stranicama www.sepa.hr HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Hrvatski SEPA forum Ubrzani tehnološki razvoj i sveprisutna digitalizacija uvjetuju promjenu navika i očekivanja potrošača i nepotrošača korisnika platnih usluga prilikom plaćanja i kupovine. Očekivanja su da se plaćanja izvršavaju u realnom ili gotovo realnom vremenu, u svega nekoliko sekundi, kako bi roba ili usluga bila odmah dostupna za korištenje. Bitne odrednice plaćanja tako postaju brzina izvršenja i (gotovo) trenutna dostupnost sredstava primatelju plaćanja, a roba i usluga korisniku. Upravo digitalizacija omogućava korisnicima dostupnost plaćanja s bilo kojeg mjesta (mobilna plaćanja), na bilo koji način i bilo kada (i vikendom, u noćnim satima, praznikom). Ovi postulati odmah ili gotovo odmah, bilo gdje, bilo kada, na bilo koji način i što jednostavnije doveli su do razvoja instant plaćanja poznatima i pod nazivima immediate payments, real-time / near real-time payments, 24/7/365 payments. Uspostava instant plaćanja, pak, stvara platformu za daljnji razvoj novih i inovativnih načina plaćanja. Upravo karakteristike instant plaćanja upućuju na to da se radi o alternativi gotovinskom ili kartičnom plaćanju. Kao odgovor na ove trendove, Europsko platno vijeće (EPC) zaduženo za harmonizaciju plaćanja unutar Europe, donijelo je novu platnu shemu za euro SCI Inst platna shema koja je u primjeni od studenog 2017. godine. Ove trendove prati i hrvatska bankovna zajednica koja zajedno s FINOM intenzivno radi na pripremi za uvođenje nove platne sheme u Republici Hrvatskoj za HRK SCTInst plaćanja, kako bi hrvatski korisnici platnih usluga imali mogućnost obavljati plaćanja prema potrebama i zahtjevima tržišta i trendova. PITATE SE ČEMU SVE OVO I KOJA JE RAZLIKA OD TRENUTNIH MOGUĆNOSTI PLAĆANJA? HRK SCTinst plaćanja znači da ćete svoja plaćanja moći izvršiti u roku od 10 sekundi od kada vaš nalog za plaćanje prođe provjere u vašoj poslovnoj banci, odnosno, osoba (fizička ili pravna) kojoj ste poslali sredstva u roku od 10 sekundi moći će raspolagati tim sredstvima na svom transakcijskom računu. Dodatno, usluga će biti omogućena 24/7/365 odnosno stalno, bez obzira na to radi li se o neradnom danu ili noći. INSTANT PLAĆANJA (HRK SCTInst plaćanja) max vrijeme izvršenja 10 sec Plaćanja potrošača (fizičkih osoba) P2P P2B max iznos 100.000 HRK (samo za HRK) Plaćanja poslovnih subjekata B2B B2P BUDUĆNOST GLAVNE KARAKTERISTIKE dostupno 24/7/365 (gotovo) trenutno odobrenje računa primatelja (gotovo) trenutna isporuka robe ili usluge jednostavnost korištenja TKO Plaćanja prema državi P2G B2G razvoj novih proizvoda i usluga
UVOD 11 Puna implementacija Osnovne HRK SDD sheme završetak prijelaznog razdoblja Nacionalnim planom migracije na SEPA - Dodatkom 3 propisano je prijelazno razdoblje od dvije godine (5.6.2017. - 3.6.2019.), u kojem se primatelji sredstava (poslovni subjekti) moraju uskladiti s Pravilima osnovne HRK SDD sheme. Prijelazno razdoblje uključuje pet unaprijed definiranih rokova u kojima primatelji sredstava, ovisno o spremnosti svakog od njih, trebaju obaviti prelazak na SEPA izravno terećenje, a po završetku prijelaznog razdoblja izvršavat će se isključivo SEPA izravna terećenja. Prijelazno razdoblje se bliži kraju te su preostala još dva roka za prelazaka na SEPA izravno terećenje, 9. veljače 2019. i 3. lipnja 2019. godine. Sve informacije o SEPA izravnom terećenju nalaze se na www.sepa.hr ili kod vaše banke, a upite možete poslati na info@sepa.hr. Aktivnosti datum od kojeg primatelj započinje koristiti SEPA izravno terećenje Prethodne aktivnosti potpisivanje ugovora za uslugu SEPA izravno terećenje s PPU i aneks postojećeg ugovora sa svim bankama banka - šalje obavijest platiteljima -doprimatelj šalje obavijest platiteljima -do- *Nacionalni plan migracije na SEPA Dodatak 3 početak primjene HRK SDD sheme 1. termin migracije 2. termin migracije 3. termin migracije 4. termin migracije 5. termin migracije 5.6.2017. 9.10.2017. 9.4.2018. 10.9.2018. 9.2.2019. 3.6.2019. - 7.7.2017. 8.1.2018. 8.6.2018. 9.11.2018. 1.3.2019. - 9.8.2017. 7.2.2018. 9.7.2018. 7.12.2018. 1.4.2019. - 9.9.2017. 12.3.2018. 9.8.2018. 9.1.2019. 3.5.2019. Promjene u HRK SCT platnoj shemi Zbog usklađenja sa SEPA dokumentacijom Europskog platnog vijeća došlo je do promjene u HRK SCT platnoj shemi, te je izmijenjena sljedeća dokumentacija: Pravila HRK SCT sheme nova verzija verzija 1.2 s primjenom od 18. studenoga 2018. SCT - Uputa za klijente pain.001 s primjenom od 1. lipnja 2019. Jedinstveni pregled modela i poziva na broj s očekivanom primjenom od 4. kolovoza 2018. Najvažnije promjene za poslovne korisnike: Dokument Promjena Primjena Napomena SCT - Uputa za klijente pain.001 Jedinstveni pregled modela i poziva na broj Nova xsd shema za pain.001 Promjena pravila popunjavanja Informacije o vrsti plaćanja Novi model poziva na broj HR19 1.6.2019. očekivano od 4.8.2018. xsd shema će biti objavljena u rujnu 2018. godine na www.sepa.hr Obveznost popunjavanja podataka iz Informacije o vrsti plaćanja ili na razini grupe ili na razini pojedinačnog naloga Novi model poziva na broj HR19 bit će obvezan podatak kod predujmljivanja naknade za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima u Fini, po stupanju na snagu novog Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Najznačajnija izmjena u Pravilima HRK SCT sheme odnosi se na mogućnost da pružatelji platnih usluga (banke) iniciraju zahtjev za opoziv, osim za postojeće i za nove razloge: pogrešan račun primatelja, pogrešan iznos, na zahtjev platitelja.
2017. BANKARSTVO Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna
Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) Banka 2017. 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. ZAGREBAČKA BANKA 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 PRIVREDNA BANKA 2 2 2 2 2 2 2 2 2 2 ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK 3 3 3 3 3 3 3 5 4 4 RAIFFEISENBANK AUSTRIA 4 5 4 5 4 5 5 4 5 3 SPLITSKA BANKA 5 4 5 6 6 6 6 6 6 6 ADDIKO BANK 6 6 6 4 5 4 4 3 3 5 OTP BANKA HRVATSKA 7 7 7 7 7 7 8 8 8 9 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 8 8 8 9 8 9 9 9 9 10 SBERBANK 9 9 9 8 9 8 7 7 7 8 PODRAVSKA BANKA 10 11 11 11 11 10 11 12 12 12 Napomene: - Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
14 BANKARSTVO Rang-ljestvica hrvatskih banaka za 2017. g. Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine Rang Osnovni kapital Temeljni kapital Koeficijent Banka % % adekvatnosti 2017. 2016. 000 kn 000 kn Rang promjene promjene kapitala (%) 1 1 ZAGREBAČKA BANKA 14.556.156 2,13 6.404.839 0,00 1 28,06 2 2 PRIVREDNA BANKA ZAGREB 13.084.143 8,40 1.907.477 0,00 5 25,39 3 3 ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK 6.535.566 6,88 1.698.418 0,00 6 22,36 4 5 RAIFFEISENBANK AUSTRIA 3.759.003 2,04 3.633.632 0,00 3 22,48 5 4 SPLITSKA BANKA 3.510.735-6,32 991.426 0,00 9 21,20 6 6 ADDIKO BANK 2.362.640-2,08 2.558.898-48,75 4 0,28 7 7 OTP BANKA HRVATSKA 1.734.125 3,54 4.165.015 319,21 2 16,94 8 8 HRVATSKA POŠTANSKA BANKA 1.653.861 8,78 1.214.775 0,00 8 18,10 9 9 SBERBANK 981.502-14,75 1.530.668 0,00 7 19,68 10 11 PODRAVSKA BANKA 363.351 8,48 267.500 0,00 13 16,75 11 13 ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG 283.380 6,78 162.800 0,00 16 19,36 12 12 KENTBANK 280.149 3,58 278.012 3,61 12 18,92 13 14 KREDITNA BANKA ZAGREB 259.358 2,65 243.200 0,00 14 17,17 14 19 PARTNER BANKA 166.738 6,54 89.100 0,00 20 15,48 15 18 SLATINSKA BANKA 164.820-2,07 91.897 0,00 19 18,16 16 16 CROATIA BANKA 152.008-19,84 474.600 0,00 10 15,85 17 22 KARLOVAČKA BANKA 131.552 3,27 176.678 0,00 15 15,57 18 21 IMEX BANKA 126.704-9,99 143.335 0,00 17 15,29 19 20 J&T BANKA 120.951-18,02 307.085 0,00 11 19,13 20 23 BANKA KOVANICA 103.835 1,05 106.962 2,90 18 17,28 21 25 PRIMORSKA BANKA 63.689-1,66 70.000 0,00 21 33,89 22 24 SAMOBORSKA BANKA 58.912-10,69 47.762 0,00 23 23,70 23 26 JADRANSKA BANKA 11.166-72,57 50.000 0,00 22 1,95 24 15 BKS BANK AG n.p. - n.p. - 24 -
BANKARSTVO 15 000 kn Aktiva % promjene Rang Aktiva po zaposlenom (000 kn) Dobit prije oporezivanja (000 kn) Dobit poslije oporezivanja (000 kn) Broj zaposlenih 31.12. Cost income ratio (%) Kapital / aktiva x 100 (%) Dobit prije / kapital x 100 (%) Dobit prije / aktiva x 100 (%) 102.184.085-2,80 1 26.047 1.006.125 839.360 3.923 43,01 14,25 6,91 0,98 75.497.214 4,78 2 20.543 1.674.477 1.443.444 3.675 35,30 17,33 12,80 2,22 57.205.625 1,94 3 24.447 811.729 649.495 2.340 43,40 11,42 12,42 1,42 31.378.851-0,12 4 15.604 475.060 395.617 2.011 56,40 11,98 12,64 1,51 26.875.465-0,59 5 18.676 (98.096) (84.870) 1.439 60,00 13,06 - - 21.199.217 0,49 6 18.760 153.204 229.654 1.130 57,60 11,14 6,48 0,72 19.599.039 24,45 8 16.867 65.347 52.188 1.162-8,85 3,77 0,33 19.777.095 2,55 7 17.627 12.460 8.333 1.122 54,40 8,36 0,75 0,06 8.893.439-3,99 9 17.235 (158.529) (135.816) 516 66,85 11,04 - - 3.273.141-5,25 12 14.811 17.400 14.096 221 71,06 11,10 4,79 0,53 3.367.617 4,84 11 15.101 31.892 26.273 223 57,21 8,41 11,25 0,95 2.078.596-2,38 15 10.605 5.238 5.238 196 76,75 13,48 1,87 0,25 3.383.193-4,71 10 17.529 25.512 20.765 193 58,45 7,67 9,84 0,75 1.791.765 12,09 17 14.567 8.285 6.799 123 62,43 9,31 4,97 0,46 1.593.861-0,85 20 8.855 1.269 649 180 68,00 10,34 0,77 0,08 2.490.816-19,91 13 13.041 (31.287) (30.631) 191 72,70 6,10 - - 2.181.373 1,96 14 12.324 7.669 7.669 177 60,00 6,03 5,83 0,35 1.746.597-13,16 18 10.585 (14.188) (14.188) 165 77,62 7,25 - - 1.280.503-16,84 21 13.919 (29.073) (29.073) 92 83,71 9,45 - - 1.145.090-4,63 22 11.567 5.308 5.308 99 63,90 9,07 5,11 0,46 567.739-12,12 23 13.203 (6.177) (9.059) 43 96,00 11,22 - - 469.407-2,10 24 8.857 (7.052) (7.052) 53 104,64 12,55 - - 1.729.274-12,39 19 8.960 (31.001) (31.001) 193 83,13 0,65 - - 1.895.604 9,98 16 30.574 19.322 16.032 62 48,94 0,00 n.p. 1,02
16 BANKARSTVO BANKOVNI SUSTAV U 2017. Ukupni krediti i dalje u padu BANK Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka i pet stambenih štedionica P rema podacima Hrvatske narodne banke blagi trend smanjivanja broja kreditnih institucija, prisutan od 2010., nastavio se i u 2017. Tako je potkraj protekle godine u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka (što uključuje i jednu štednu banku) i pet stambenih štedionica odnosno jedna kreditna institucija manje nego na kraju 2016. Osim domaćih kreditnih institucija, poslovala je i jedna podružnica kreditne institucije iz EU-a, a gotovo 150 institucija iz EU-a (i Europskoga gospodarskog prostora) obavijestilo je HNB o neposrednom pružanju uzajamno priznatih usluga na području Republike Hrvatske. U odnosu na kraj 2016. broj banaka smanjio se za jedan jer je u prosincu 2017. u Štedbanci započeo postupak redovne likvidacije. Slični su trendovi nastavljeni i u 2018. U ožujku je nad Tesla štednom bankom otvoren stečajni postupak. U lipnju je Zagrebačka banka pripojila članicu svoje grupe banaka, Prvu stambenu štedionicu, a u Primorskoj banci započeo je postupak redovne likvidacije. Deset je banaka poslovalo s gubicima. Tri su banke bile operativno neprofitabilne njihovi opći troškovi poslovanja bili su veći od ukupnoga operativnog prihoda. NASTAVAK DOMINACIJE VELIKIH BANAKA U STRANOM VLASNIŠTVU Sustavom i nadalje dominiraju velike banke u stranom vlasništvu, njih 15, a njihov se udio u ukupnoj imovini sustava blago smanjio na 90,1 posto. Ostatak se odnosio na banke u domaćem vlasništvu, pri čemu je udio imovine banaka u domaćem državnom vlasništvu osjetno porastao (za dva postotna boda), na 6,1 posto, ističe HNB.
BANKARSTVO 17 ARSTVO Vlasnička struktura banaka i udio njihove imovine u imovini svih banaka, na kraju razdoblja XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017. Broj banaka Udio Broj banaka Udio Broj banaka Udio Domaće vlasništvo 12 9,7 11 10,3 10 9,9 Domaće privatno vlasništvo 10 4,4 8 4,0 7 3,7 Domaće državno vlasništvo 2 5,3 3 6,3 3 6,1 Strano vlasništvo 16 90,3 15 89,7 15 90,1 Ukupno 28 100,0 26 100 25 100 Izvor: HNB Bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran Najveći dio imovine banaka, 46,6 posto, odnosio se na kreditne institucije u talijanskom vlasništvu, zbog vlasništva dviju vodećih banaka Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb. Udio njihove imovine na kraju 2017. bio je 45,5 posto i zajedno s pokazateljem udjela imovine prvih pet banaka, koji duži niz godina oscilira na razini od oko 75 posto, upućivao je na visoku koncentriranost sustava. Nakon pet godina pada, imovina banaka lani je blago porasla za 0,7 posto te je iznosila 391,3 milijarde kuna. Na to je ponajviše utjecala dokapitalizacija OTP banke Hrvatska radi preuzimanja Splitske banke. To je zbivanje nadmašilo utjecaje koje su na imovinu banaka imale snažno narasle prodaje potraživanja, tečajna kretanja, likvidacija Štedbanke i, posebice, poteškoće u poslovanju Grupe Agrokor. One su usporile oporavak kvalitete kreditnoga portfelja banaka i utjecale na pad njihove profitabilnosti. No unatoč tome, bankovni je sustav ostao stabilan, visokolikvidan i visokokapitaliziran. Nominalno najveća promjena u imovini bio je rast gotovine i depozita kod središnje banke za 14,4 milijarde kuna ili 25,5 posto. Glavnina toga povećanja odnosila se na povećanje žiro-računa banaka, za 13,1 milijardu kuna, odnosno 48,1 posto, pa su ta sredstva na kraju prošle godine iznosila 40,3 milijardi kuna ili čak 10,3 posto ukupne imovine banaka. RAST KREDITA NEFINANCIJSKIH DRUŠTAVA I STANOVNIŠTVA Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla, pri čemu su se investicijski i stambeni krediti blago oporavili. U 2017. krediti nefinancijskim društvima porasli su 4,3 posto (na osnovi transakcija), najviše društvima povezanima s turizmom
18 BANKARSTVO (djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane), a osjetna povećanja ostvarena su i kod prerađivačke industrije i poljoprivrede. Rast kredita stanovništvu od četiri posto na osnovi transakcija uglavnom je bio generiran povećanjem gotovinskih nenamjenskih kredita, a i stambeni krediti blago su porasli, prekinuvši višegodišnji trend pada. Tome su vjerojatno pridonijele i mjere subvencioniranja stambenih kredita iz srpnja 2017. I kod stambenih i kod gotovinskih nenamjenskih kredita rasla je isključivo kunska komponenta, a kunski krediti dosegnuli su gotovo polovinu iznosa ukupnih kredita stanovništvu. Nastavio se i rast udjela kredita ugovorenih s fiksnim kamatnim stopama, čemu su zasigurno pridonijele i preporuke HNB-a u vezi s rizicima mogućih promjena kamatnih stopa. Unatoč povećanju kredita domaćem privatnom sektoru, ukupni dani krediti banaka smanjili su se za 5,9 posto odnosno 2,3 posto na osnovi transakcija, dok se njihov udio u imovini spustio na 57,9 posto, što je najniža vrijednost zabilježena od 2005. Kad je riječ o viškovima likvidnosti, oni su bili visoki što se očitovalo u neuobičajeno velikim iznosima pohranjenima na žiro-računima banaka kod HNB-a i visokim vrijednostima pokazatelja kojima se mjeri kratkoročna likvidnost. Na to je, među ostalim, utjecalo i snažno razduživanje središnje države kod domaćih banaka, posebice cestarskih poduzeća, pred sam kraj godine. Osim toga, smanjilo se i kreditiranje stranih matica, uglavnom putem obratnih repo kredita. NASTAVAK RAZDUŽIVANJA Kod ukupnih kredita nastavio se negativan trend opadanja, pa su se oni smanjili za još 9,3 milijarde kuna ili 3,9 posto neto. To je imalo za posljedicu nastavak pada udjela kredita u imovini na 57,9 posto, što je najniža vrijednost ovog pokazatelja od ožujka 2005. godine. Istodobno je omjer kredita i depozita pao na 76,1 posto, a vrijednosti niže od ove posljednji put zabilježene su 2002. godine. Visinom negativnog utjecaja na kredite u protekloj godini prednjačilo je razduživanje države te financijskih institucija, kako domaćih tako i stranih. Padu kredita državnim jedinicama od 11,1 milijardu kuna ili 21,8 posto najviše je pridonio povrat kredita javnih poduzeća iz djelatnosti cestogradnje koja ulaze u sektor opće države. Smanjenju kredita ovog sektora pridonijela je i država smanjenjem svojih izravnih kreditnih zaduženja, uglavnom na osnovi tzv. klupskih kredita. Na pad kredita financijskim institucijama, domaćima (za 30,5 posto) i stranima (za 42,5 posto), odlučujući utjecaj imali su obratni repo krediti koji su se smanjili gotovo za 40 posto. Inače, prema našim podacima, lani su odobreni krediti premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Rang-ljestvicu banaka po iznosu odobrenih kredita predvodi Zagrebačka banka sa 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto, slijedi je Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde odobrenih kreditnih kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini. Kvaliteta kredita se pak poboljšala: udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto, ponajviše zahvaljujući prodaji potraživanja. Agrokorove Kreditna aktivnost prema nefinancijskim društvima i stanovništvu lani je osjetno porasla financijske poteškoće i s time povezano povećano prepoznavanje gubitaka zamaglilo je učinak pozitivnih pomaka u gospodarskom okruženju i usporilo oporavak kvalitete kredita. U sektoru nefinancijskih društava udio kredita skupina B i C smanjio se za čak šest postotnih bodova, ali je i nadalje ostao relativno visok (22,2 posto). Unatoč velikim iznosima prodaje potraživanja građevinarstvo je i nadalje činilo najveći dio kredita skupina B i C u tom sektoru, a više od polovine kredita toj Struktura imovine banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017. Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) Gotovina i depoziti kod HNB-a 49.425,30 12,6 56.355,20 14,5 14,0 70.735,50 18,1 25,5 Gotovina 7.289,70 1,9 7.706,90 2,0 5,7 8.440,20 2,2 9,5 Depoziti kod HNB-a 42.135,60 10,7 48.648,20 12,5 15,5 62.295,30 15,9 28,1 Depoziti kod financijskih institucija 27.727,60 7,0 21.162,50 5,4 23,7 19.250,20 4,9 9,0 Trezorski zapisi MF-a i blagajnički zapisi HNB-a 12.258,70 3,1 8.783,90 2,3 28,3 8.607,10 2,2 2,0 Vrijednosni papiri 37.901,30 9,6 47.158,80 12,1 24,4 44.373,30 11,3 5,9 Derivatna financijska imovina 2.431,10 0,6 2.665,80 0,7 9,7 1.075,10 0,3 59,7 Krediti 246.949,20 62,8 235.954,50 60,7 4,5 226.674,10 57,9 3,9 Krediti financijskim institucijama 5.002,30 1,3 5.076,10 1,3 1,5 3.528,30 0,9 30,5 Krediti ostalim komitentima 241.946,90 61,5 230.878,50 59,4 4,6 223.145,90 57,0 3,3 Ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate 4.185,30 1,1 4.365,70 1,1 4,3 8.524,70 2,2 95,3 Preuzeta imovina 1.550,00 0,4 1.265,50 0,3 18,4 1.095,50 0,3 13,4 Materijalna imovina (minus amortizacija) 4.456,10 1,1 4.256,20 1,1 4,5 4.214,90 1,1 1,0 Kamate, naknade i ostala imovina 6.509,50 1,7 6.753,80 1,7 3,8 6.786,00 1,7 0,5 UKUPNO IMOVINA 393.394,30 100 388.721,90 100 1,2 391.336,40 100 0,7 Izvor: HNB
BANKARSTVO 19 www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 31 31 31, 0800 50 55 Živimo sve dulje. Mogli bismo i bolje. Odlaskom u mirovinu napokon ćete imati vremena za sve ono što ste oduvijek željeli raditi. Bilo bi lijepo kad biste imali i više novaca. Ugovaranjem dobrovoljne mirovinske štednje već danas postavite temelje većoj financijskoj sigurnosti i dodatnim prihodima u mirovini. Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert vas očekuju! djelatnosti bilo je upravo u tim rizičnim skupinama. Nova kreditna aktivnost poboljšala je kvalitetu kredita turističkoj djelatnosti udio kredita skupina B i C kod te je djelatnosti iznosio 13 posto, što je, uz poljoprivredu, bio najniži pokazatelj među djelatnostima vodećima u Udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita (krediti rizičnih skupina B i C) smanjio se sa 13,8 na 11,3 posto distribuciji kredita tog sektora. Na poboljšanje kvalitete kredita stanovništvu, gdje se udio skupina B i C spustio na 8,1 posto, najviše su utjecala kretanja kod stambenih kredita i poboljšanje spomenutoga pokazatelja na 6,2 posto, kažu u središnjoj banci. Trend rasta razine prepoznatih gubitaka po kreditima ili, tehnički rečeno, pokrivenosti kredita skupina B i C ispravcima vrijednosti, prisutan od 2011., prekinut je, naglašava se u HNB-ovu Biltenu o bankama. Njihova se pokrivenost, naime, smanjila sa 63,7 na 61,5 posto pod utjecajem prodaja visokopokrivenih potraživanja te priljeva novih kredita s poteškoćama u naplati. Aktivnosti prodaja potraživanja u 2017. nastavile su rasti, a tri četvrtine njihova iznosa odnosilo se na nefinancijska društva. Posljednjih je godina pokrivenost kredita skupina B i C u sektoru nefinancijskih društava snažno rasla, pod utjecajem pravila o postupnom povećavanju ispravaka vrijednosti za dugotrajno neuredne plasmane, što je potaknulo banke da aktivnije pristupe rješavanju problematičnih kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu. PRODAJA POTRAŽIVANJA Intenzivna kupoprodaja prisutna još od 2012. protekle se godine dodatno pojačala i rezultirala prodajom gotovo 8,4 milijarde kuna djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih bilančnih potraživanja (bruto iznos). Višegodišnji trend rasta prodanih potraživanja posljedica je intenzivnih aktivnosti banaka usmjerenih na smanjenje neprihodonosnih potraživanja u svojim portfeljima, a posebice dugoročno problematičnih potraživanja koja opterećuju njihove sustave naplate i poslovne rezultate. Gotovo tri četvrtine iznosa prodanih potraživanja u 2017. odnosilo se na nefinancijska društva. Zadnjih je godina pokrivenost neprihodonosnih kredita toga sektora snažno rasla, što je potaknulo banke da aktivnije krenu u rješavanje kredita, među ostalim i njihovom prodajom na sekundarnom tržištu na koje je od 2010. preneseno više od 26,7 milijardi kuna problematičnih bilančnih potraživanja banaka. Lani je nastavljen trend supstitucije stranih sredstava domaćima te rast udjela depozita po viđenju i kunskih depozita. Prema mišljenju HNB-a, rast domaćih izvora financiranja uvelike je bio povezan s učincima dobre turističke sezone, odnosno s kretanjima iz trećeg tromjesečja prošle godine, kada su snažno rasli depoziti nefinancijskih društava iz djelatnosti turizma i trgovine te stanovništva iz priobalnih županija i Grada Zagreba. U strukturi depozita, koji su blago porasli, nastavljen je rast udjela depozita po viđenju. Dosegnuli su gotovo polovinu ukupnih depozita, a dominirao je učinak njihova rasta u sektoru kućanstava. Tome pridonosi pad
20 BANKARSTVO Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017. Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) KREDITI Opća država 57.544,80 20,9% 50.997,20 19,5% 11,4% 39.883,90 16,2% 21,8% Nefinancijska društva 87.269,50 31,7% 83.378,80 31,9% 4,5% 81.808,30 33,3% 1,9% Građevinarstvo 12.157,80 4,4% 9.945,00 3,8% 18,2% 7.626,90 3,1% 23,3% Informacije i komunikacije 2.256,20 0,8% 1.769,00 0,7% 21,6% 1.540,80 0,6% 12,9% Poljoprivreda 4.620,00 1,7% 4.972,00 1,9% 7,6% 5.245,70 2,1% 5,5% Poslovanje nekretninama 6.599,30 2,4% 6.009,90 2,3% 8,9% 5.358,20 2,2% 10,8% Prerađivačka industrija 19.916,10 7,2% 19.245,00 7,4% 3,4% 18.849,00 7,7% 2,1% Prijevoz i skladištenje 2.931,20 1,1% 3.057,10 1,2% 4,3% 3.055,40 1,2% 0,1% Smještaj i priprema hrane 7.906,50 2,9% 8.530,80 3,3% 7,9% 9.923,70 4,0% 16,3% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 4.110,80 1,5% 4.865,80 1,9% 18,4% 5.059,60 2,1% 4,0% Trgovina 17.361,40 6,3% 16.364,20 6,3% 5,7% 15.535,60 6,3% 5,1% Ostale djelatnosti 9.410,20 3,4% 8.619,90 3,3% 8,4% 9.613,50 3,9% 11,5% Stanovništvo 120.426,70 43,7% 113.246,00 43,4% 6,0% 114.531,70 46,6% 1,1% Stambeni krediti 54.998,80 20,0% 48.236,00 18,5% 12,3% 48.439,30 19,7% 0,4% Hipotekarni krediti 2.599,40 0,9% 2.207,00 0,8% 15,1% 1.940,50 0,8% 12,1% Krediti za investicije 2.503,30 0,9% 2.326,30 0,9% 7,1% 2.314,20 0,9% 0,5% Krediti po kreditnim karticama 3.716,20 1,3% 3.607,90 1,4% 2,9% 3.528,90 1,4% 2,2% Prekoračenja po transakcijskim računima 7.856,80 2,9% 7.422,10 2,8% 5,5% 6.993,30 2,8% 5,8% Gotovinski nenamjenski krediti 39.808,80 14,5% 40.734,70 15,6% 2,3% 42.940,90 17,5% 5,4% Ostali krediti stanovništvu 8.943,40 3,2% 8.712,00 3,3% 2,6% 8.374,60 3,4% 3,9% Ostali sektori 10.180,40 3,7% 13.577,60 5,2% 33,4% 9.641,30 3,9% 29,0% Ukupno 275.421,40 100,0% 261.199,50 100,0% 5,2% 245.865,30 100,0% 5,9% ISPRAVAK VRIJEDNOSTI DJELOMIČNO NADOKNADIVIH I POTPUNO NENADOKNADIVIH KREDITA Opća država 4,2 0,0% 3,7 0,0% 13,5% 2,2 0,0% 40,1% Nefinancijska društva 16.739,50 64,2% 14.912,50 64,9% 10,9% 11.250,50 65,5% 24,6% Građevinarstvo 4.843,20 18,6% 4.405,20 19,2% 9,0% 3.058,90 17,8% 30,6% Informacije i komunikacije 531,7 2,0% 527,6 2,3% 0,8% 159,1 0,9% 69,8% Poljoprivreda 382,7 1,5% 390,8 1,7% 2,1% 356,2 2,1% 8,8% Poslovanje nekretninama 1.324,00 5,1% 1.364,80 5,9% 3,1% 772 4,5% 43,4% Prerađivačka industrija 3.662,60 14,0% 2.903,70 12,6% 20,7% 2.186,00 12,7% 24,7% Prijevoz i skladištenje 250,7 1,0% 186,7 0,8% 25,5% 173,4 1,0% 7,1% Smještaj i priprema hrane 620,1 2,4% 615,7 2,7% 0,7% 586 3,4% 4,8% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 804,2 3,1% 813,6 3,5% 1,2% 615,7 3,6% 24,3% Trgovina 3.587,60 13,8% 3.152,40 13,7% 12,1% 2.252,00 13,1% 28,6% Ostale djelatnosti 732,7 2,8% 551,9 2,4% 24,7% 1.091,30 6,4% 97,7% Stanovništvo 8.745,20 33,5% 7.566,70 32,9% 13,5% 5.611,10 32,7% 25,8% Stambeni krediti 2.812,80 10,8% 2.506,40 10,9% 10,9% 1.759,20 10,2% 29,8% Hipotekarni krediti 459,7 1,8% 396,7 1,7% 13,7% 320,9 1,9% 19,1% Krediti za investicije 336,3 1,3% 346,5 1,5% 3,0% 275,1 1,6% 20,6% Krediti po kreditnim karticama 130 0,5% 107,9 0,5% 17,0% 65,4 0,4% 39,4% Prekoračenja po transakcijskim računima 915,4 3,5% 697,9 3,0% 23,8% 379 2,2% 45,7% Gotovinski nenamjenski krediti 2.586,70 9,9% 2.138,30 9,3% 17,3% 1.736,10 10,1% 18,8% Ostali krediti stanovništvu 1.504,30 5,8% 1.373,00 6,0% 6,0% 1.075,50 6,3% 21,7% Ostali sektori 589,9 2,3% 487,8 2,1% 17,3% 302,8 1,8% 37,9% Ukupno 26.078,80 100,0% 22.970,60 100,0% 11,9% 17.166,60 100,0% 25,3% Izvor: HNB
BANKARSTVO 21 Dani krediti banaka, na kraju razdoblja, u milijunima kuna i postocima XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017. Iznos Udio Iznos Udio Promjena(%) Iznos Udio Promjena(%) DJELOMIČNO NADOKNADIVI I POTPUNO NENADOKNADIVI KREDITI Opća država 14,7 0,0% 8,6 0,0% 41,2% 7,9 0,0% 8,1% Nefinancijska društva 30.256,60 66,0% 23.586,30 65,4% 22,0% 18.172,40 65,1% 23,0% Građevinarstvo 8.169,30 17,8% 6.534,30 18,1% 20,0% 4.226,70 15,2% 35,3% Informacije i komunikacije 1.048,90 2,3% 925,6 2,6% 11,8% 296,7 1,1% 67,9% Poljoprivreda 782,6 1,7% 640,9 1,8% 18,1% 596,7 2,1% 6,9% Poslovanje nekretninama 2.479,20 5,4% 2.154,00 6,0% 13,1% 1.388,50 5,0% 35,5% Prerađivačka industrija 6.876,00 15,0% 4.814,30 13,4% 30,0% 3.582,90 12,8% 25,6% Prijevoz i skladištenje 402,7 0,9% 338,1 0,9% 16,0% 473 1,7% 39,9% Smještaj i priprema hrane 1.575,90 3,4% 1.333,10 3,7% 15,4% 1.294,80 4,6% 2,9% Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 1.572,50 3,4% 1.318,70 3,7% 16,1% 988,2 3,5% 25,1% Trgovina 6.069,20 13,2% 4.646,50 12,9% 23,4% 3.435,90 12,3% 26,1% Ostale djelatnosti 1.280,30 2,8% 880,8 2,4% 31,2% 1.889,00 6,8% 114,5% Stanovništvo 14.673,80 32,0% 11.699,90 32,5% 20,3% 9.230,10 33,1% 21,1% Stambeni krediti 5.374,50 11,7% 3.941,70 10,9% 26,7% 2.990,40 10,7% 24,1% Hipotekarni krediti 871,6 1,9% 664,4 1,8% 23,8% 520,1 1,9% 21,7% Krediti za investicije 618,7 1,3% 510,9 1,4% 17,4% 386,9 1,4% 24,3% Krediti po kreditnim karticama 140,1 0,3% 116,4 0,3% 16,9% 80,4 0,3% 30,9% Prekoračenja po transakcijskim računima 960,7 2,1% 741,5 2,1% 22,8% 416,5 1,5% 43,8% Gotovinski nenamjenski krediti 3.674,70 8,0% 3.062,80 8,5% 16,7% 2.560,10 9,2% 16,4% Ostali krediti stanovništvu 3.033,40 6,6% 2.662,30 7,4% 12,2% 2.275,80 8,2% 14,5% Ostali sektori 917,4 2,0% 750,7 2,1% 18,2% 484,1 1,7% 35,5% Ukupno 45.862,50 100,0% 36.045,40 100,0% 21,4% 27.894,50 100,0% 22,6% Izvor: HNB atraktivnosti oročene štednje u bankama, pa se kućanstva okreću drugim oblicima ulaganja. Izvori od većinskih stranih vlasnika smanjili su se za četvrtinu, pa se njihov mali doprinos dodatno smanjio, na 2,9 posto ukupnih izvora. Dobit banaka i pokazatelji profitabilnosti zamjetljivo su se smanjili, za više od trećine, zbog rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja povezanih s Grupom Agrokor. SMANJENJE DOBITI Stopa ukupnoga kapitala je porasla i dosegnula 23,8 posto. Gotovo podjednak utjecaj na povećanje te stope imali su rast regulatornoga kapitala i smanjenje izloženosti rizicima ostvareni pod utjecajem povećanja zadržane dobiti odnosno smanjenja prosječnoga pondera kreditnog rizika. Na pad pondera ponajviše su utjecale prodaje potraživanja i rast nerizičnih stavki (koje se ponderiraju ponderom rizika od 0 posto), poput iznosa na žiro-računima kod HNB-a. Izloženosti koje se ponderiraju tim ponderom osjetno su porasle te su na kraju 2017. činile gotovo 40 posto svih izloženosti koje se ponderiraju ponderima rizika. One se većinom odnose na izloženosti prema središnjoj državi, a počevši od 2018. godine za onaj dio tih izloženosti koji nije nominiran i financiran u kunama, primjenjivat će se ponder ovisan o kreditnome rejtingu domaće središnje države, što konkretno znači primjenu pondera od 20 posto u 2018. Ta će regulatorna promjena rezultirati rastom izloženosti rizicima, no snažna kapitalna osnovica kojom raspolažu domaće banke može apsorbirati takav rast kapitalnih zahtjeva, kažu u HNB-u. Neiskorišteni regulatorni kapital banaka, dakle regulatorni kapital koji nije iskorišten za pokriće kapitalnih zahtjeva potkraj prošle godine iznoio je 18,3 milijarde kuna što je više od trećine ukupnoga regulatornoga kapitala. U 2017. godini dobit banaka se smanjila ponajprije zbog problema Grupe Agrokor. Tako su lani banke ostvarile dobit od 3,9 milijardi Lani je u Republici Hrvatskoj poslovalo 30 kreditnih institucija 25 banaka i pet stambenih štedionica kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijarde kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije. Rezultat je to nepovoljnih kretanja gotovo svih sastavnica računa dobiti i gubitka, a posebice pada kamatnih prihoda i rasta troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja. Prinos na imovinu (ROAA) i prinos na kapital (ROAE) iznosili su jedan odnosno 5,9 posto. Slabljenju zarada u 2017. pridonijelo je i iščezavanje učinaka baznog razdoblja, osobito onih povezanih s prihodima od prodaje vlasničkih uloga tijekom 2016. Zanemari li se učinak prodaje dionica Vise iz 2016., operativna profitabilnost u 2017. godini bilježi rekordnu vrijednost, a porast u odnosu na
22 BANKARSTVO Teritorijalna raširenost poslovnih jedinica i bankomata banaka po županijama, na kraju razdoblja Poslovne jedinice XII. 2015. XII. 2016. XII. 2017. Bankomati Poslovne jedinice Bankomati Poslovne jedinice Bankomati Zagrebačka i Grad Zagreb 270 1.183 264 1.252 255 1.306 Krapinsko-zagorska 29 101 30 106 30 114 Sisačko-moslavačka 32 112 32 113 31 118 Karlovačka 28 106 28 105 27 112 Varaždinska 36 140 33 135 32 137 Koprivničko-križevačka 27 69 26 66 23 67 Bjelovarsko-bilogorska 25 75 25 73 25 75 Primorsko-goranska 99 433 98 400 98 427 Ličko-senjska 17 71 17 68 17 73 Virovitičko-podravska 30 49 25 52 22 57 Požeško-slavonska 26 51 25 54 23 55 Brodsko-posavska 30 87 28 86 26 94 Zadarska 53 267 53 257 50 299 Osječko-baranjska 72 209 72 209 71 256 Šibensko-kninska 43 175 43 173 39 203 Vukovarsko-srijemska 31 113 30 112 30 126 Splitsko-dalmatinska 138 546 130 588 132 668 Istarska 101 418 101 391 99 413 Dubrovačko-neretvanska 59 215 58 212 58 247 Međimurska 26 90 24 91 24 94 Ukupno 1.172 4.510 1.142 4.543 1.112 4.941 Izvor: HNB 2016. ponajviše je rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Pozitivni su bili i učinci prihoda od dividenda društava kćeri, dok je nepovoljan utjecaj imala troškovna efikasnost koja je oslabjela, ponajviše zbog rasta troškova zaposlenika. Kamatni prihodi nastavili su pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. Ipak, neto kamatna marža zadržala je istu razinu, pod utjecajem snažnih ušteda na kamatnim troškovima, osobito u sektoru stanovništva. Na rast troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja ključno su utjecali troškovi povezani s Grupom Agrokor. Naime, kod preostalih su dužnika zabilježeni prihodi od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i rezerviranja, i to zbog poboljšanja u gospodarskom okružju, vidljivih u boljoj kreditnoj sposobnosti klijenata i boljoj naplati potraživanja te zbog intenzivnih aktivnosti rješavanja nenaplativih potraživanja, osobito putem prodaja. Prodaje potraživanja u 2017. snažno su narasle, te time ostvareni prihod koji je u poslovnim knjigama većine banaka evidentiran kao prihod od ukidanja troškova ispravaka vrijednosti i samo je donekle ublažio ranije pretrpljene gubitke. Struktura ukupne izloženosti banaka riziku, na dan 31. prosinca 2017. Kreditni rizik, kreditni rizik druge ugovorne strane i razrjeđivački rizik, te rizik slobodne isporuke 88,2% 75,7% Standardizirani pristup Prilagodba kreditnom vrednovanju 0,1% Pozicijski, valutni i robni rizici 2,3% Izvor: HNB Operativni rizik 9,5% 12,5% Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima
BANKARSTVO 23 Zanemari li se učinak Vise ostvaren u 2016., neto prihod iz poslovanja (prije rezerviranja za gubitke) u 2017. bilježi povećanje, ponajviše zahvaljujući učincima dobre turističke sezone. Ako se isključi učinak Vise u 2016., neto prihod iz poslovanja u 2017. godini bilježi povećanje od tri posto najvećim dijelom kao rezultat jačanja prihoda od provizija i naknada, osobito onih povezanih s kreditnim karticama. Prihodi od provizija i naknada povezanih s kreditnim karticama porasli su U 2017. banke su ostvarile dobit od 3,9 milijardi kuna prije oporezivanja što je za 2,3 milijardi kuna ili 36,7 posto manje nego godinu dana ranije za 16,6 posto, a čak 43,7 posto toga prihoda ostvaren je u trećem kvartalu prošle godine. Pritom su se izdvajali prihodi od usluga DCCa. I dobici od trgovanja valutama porasli su za 4,1 posto. U okviru nekamatnih prihoda zamjetljiv doprinos još su dali i prihodi od dividenda društava kćeri porastom od 6,8 posto. Blago je porastao i neto kamatni prihod banaka koji je, kao i u 2016. godini, bio zasnovan na snažnim uštedama na kamatnim troškovima. RAST NETO PRIHODA OD PROVIZIJA I NAKNADA Neto prihod od provizija i naknada ostvario je u 2017. solidan porast. Prihodi od provizija i naknada porasli su za 6,4 posto, a osim prihoda povezanih s kreditnim karticama, ojačali su i prihodi od provizija i naknada za aranžiranje državnih obveznica (zahvaljujući jačoj aktivnosti središnje države na tržištima kapitala), za platni promet, kao i za sklopljene ugovore za društva za osiguranje (zahvaljujući policama osiguranja otplate kredita). Prihodi povezani s platnim prometom porasli su kod svih sektora, a najviše kod stanovništva i imali su udio od 36,4 posto u ukupnim prihodima koje banke ostvaruju od različitih oblika provizija i naknada. Prošle se godine, četvrtu godinu za redom, nastavio i rast neto kamatnog prihoda, doduše po vrlo skromnoj stopi od 0,7 posto. On se, kažu u HNB-u, i dalje zasnivao na snažnom smanjenju kamatnih troškova od 33,8 posto), koje je bilo izrazitije negoli u 2016., dok su kamatni prihodi nastavili pad, dodatno osnažen manjim kamatnim prihodima od Grupe Agrokor. U 2017. prekinut je trend pada općih troškova poslovanja. Opći administrativni troškovi i amortizacija blago su porasli (2,1 posto), najviše pod utjecajem rasta troškova zaposlenika od 2,4 posto i amortizacije nematerijalne imovine od 21,6 posto. Rast troškova zaposlenika ostvaren je u uvjetima stagnacije njihova broja, pa je možda, smatraju u HNB-u, povezan s potrebama za visokoobrazovanim zaposlenicima. Veći zahtjevi povezani s informacijskim tehnologijama vidljivi su iz kretanja troškova nematerijalne imovine, gdje su banke iskazale rast troškova povezanih s aplikativnim softverom.
24 BANKARSTVO BANKARSTVO U OVOJ GODINI Prvi mjeseci 2018. donijeli su naznake oporavka kredita poduzećima Bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu I Ivan Jandrić predsjednik Udruženja banaka HGK i član Uprave Addiko Banka ako je 2017. godina počela prilično dramatično uslijed zbivanja u Agrokoru koja su potaknula mnoge nedoumice u vezi s mogućim utjecajem na cjelokupno gospodarstvo, ostvarena je solidna stopa rasta od 2,9 posto. Ove godine očekujemo nastavak rasta od tri posto na godišnjoj razini, a trendovi koji najviše govore tome u prilog su snažna privatna potrošnja i rast investicija, uz naznaku još jedne rekordne turističke sezone. Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora. Nesigurnosti izazvane tim slučajem utjecale su i na kreditnu aktivnost, no na kredite poduzeća ipak je najviše utjecala prodaja neprihodujućih plasmana. Iako je korporativni sektor nastavio s razduživanjem, možemo primijetiti da je tempo znatno sporiji nego prijašnjih godina, uglavnom uslijed jačanja ekonomske i investicijske aktivnosti te financiranja iz EU fondova, uz veće ostvarene profite poduzeća i rekordni poslovni optimizam.
BANKARSTVO 25 Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima Prvi mjeseci 2018. već su donijeli naznake oporavka kredita poduzećima uz snažniji rast novih odobrenja u odnosu na prethodnu godinu, posebice u dijelu kredita za investicijsku aktivnost. Uvjeti na tržištu Uvjeti na tržištu izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama izuzetno su povoljni, likvidnost sustava je visoka, a kamatne stope banaka nalaze se na rekordno niskim razinama. To možemo zahvaliti nastavku monetarne politike Europske središnje banke i Hrvatske narodne banke, ali i nastavku izrazite konkurencije između banaka. BANKE ĆE MORATI PRIGRLITI NOVE TEHNOLOGIJE No bez obzira na povoljne tržišne okolnosti, i dalje treba obraćati pažnju na visoki udio nenaplativih potraživanja korporativnog sektora koji znatno ograničava rast kreditne aktivnosti u tom dijelu. Banke su tijekom proteklih godina same krenule u čišćenje svojih bilanci te je samo u prošloj godini prodano više od 6,1 milijarde kuna nenaplativih potraživanja korporativnog sektora, no udio loših kredita u tom segmentu još uvijek je na visokih 22 posto. Najveći napredak ostvaren je u SME dijelu gdje je udio loših kredita smanjen za otprilike 10 postotnih bodova, te sada iznosi nešto više od 24 posto. Ovo su svakako dobre vijesti s obzirom na značaj SME segmenta za rast našeg gospodarstva, no tim više ističe se potreba za sustavnijim pristupom rješavanju problema nenaplativih potraživanja jer u konačnici veća ocjena rizika znatno utječe na cijenu kredita. Uostalom, rješavanje ovog problema svakako bi oslobodilo dio resursa i za osnaživanje fokusa na ono što je bankama najbitnije, a to su klijenti. Fokus na klijenta i njegove potrebe danas je važniji nego ikada jer, osim oštre međubankarske konkurencije, financijska globalizacija i digitalizacija otvorile su vrata i drugim igračima. Digitalne tehnologije već su pokrenule novu eru u bankarstvu i u tom smislu banke će morati prigrliti nove tehnologije kako bi mogle adekvatno odgovoriti na potrebe svojih klijenata za brzim, jeftinijim i stalno dostupnim uslugama. Bankarski je sektor ostvario slabiji rezultat primarno pod utjecajem većih troškova rezervacija u vezi s restrukturiranjem Agrokora
26 BANKARSTVO Bankarske ljestvice za 2017. Rang po temeljnom kapitalu Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 6.404.839 6.404.839 0,00 2 OTP banka Hrvatska 993.539 4.165.015 319,21 3 Raiffeisenbank Austria 3.633.632 3.633.632 0,00 4 Addiko Bank 4.992.972 2.558.898-48,75 5 Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00 6 Erste&Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00 7 Sberbank 1.530.668 1.530.668 0,00 8 Hrvatska poštanska banka 1.214.775 1.214.775 0,00 9 Splitska banka 991.426 991.426 0,00 10 Croatia banka 474.600 474.600 0,00 11 J&T banka 307.085 307.085 0,00 12 Kentbank 268.333 278.012 3,61 13 Podravska banka 267.500 267.500 0,00 14 Kreditna banka Zagreb 243.200 243.200 0,00 15 Karlovačka banka 176.678 176.678 0,00 16 Istarska kreditna banka Umag 162.800 162.800 0,00 17 Imex banka 143.335 143.335 0,00 18 Banka Kovanica 103.944 106.962 2,90 19 Slatinska banka 91.897 91.897 0,00 20 Partner banka 89.100 89.100 0,00 21 Primorska banka 70.000 70.000 0,00 22 Jadranska banka 50.000 50.000 0,00 23 Samoborska banka 47.762 47.762 0,00 24 BKS Bank AG - Ukupno: 25.863.980 26.614.079 2,90 Rang po osnovnom kapitalu Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 14.252.684 14.556.156 2,13 2 Privredna banka Zagreb 12.070.774 13.084.143 8,40 3 Erste&Steiermärkische Bank 6.114.585 6.535.566 6,88 4 Raiffeisenbank Austria 3.683.934 3.759.003 2,04 5 Splitska banka 3.747.578 3.510.735-6,32 6 Addiko Bank 2.412.797 2.362.640-2,08 7 OTP banka Hrvatska 1.674.782 1.734.125 3,54 8 Hrvatska poštanska banka 1.520.355 1.653.861 8,78 9 Sberbank 1.151.376 981.502-14,75 10 Podravska banka 334.962 363.351 8,48 11 Istarska kreditna banka Umag 265.397 283.380 6,78 12 Kentbank 270.470 280.149 3,58 13 Kreditna banka Zagreb 252.662 259.358 2,65 14 Partner banka 156.499 166.738 6,54 15 Slatinska banka 168.301 164.820-2,07 16 Croatia banka 189.635 152.008-19,84 17 Karlovačka banka 127.383 131.552 3,27 18 Imex banka 140.774 126.704-9,99 19 J&T banka 147.532 120.951-18,02 20 Banka Kovanica 102.761 103.835 1,05 21 Primorska banka 64.767 63.689-1,66 22 Samoborska banka 65.964 58.912-10,69 23 Jadranska banka 40.714 11.166-72,57 24 BKS Bank AG - Ukupno: 48.956.686 50.464.344 3,08 Rang po jamstvenom kapitalu Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 14.252.684 14.556.156 2,13 2 Privredna banka Zagreb 12.070.774 13.084.143 8,40 3 Erste&Steiermärkische Bank 7.345.926 7.769.733 5,77 4 Raiffeisenbank Austria 4.437.107 4.373.066-1,44 5 Splitska banka 3.233.865 3.393.869 4,95 6 Addiko Bank 3.693.623 3.277.564-11,26 7 OTP banka Hrvatska 1.674.782 1.734.125 3,54 8 Hrvatska poštanska banka 1.520.355 1.653.861 8,78 9 Sberbank 1.151.376 1.056.638-8,23 10 Podravska banka 411.756 414.298 0,62 11 Banka Kovanica 137.726 369.392 168,21 12 Kreditna banka Zagreb 334.662 334.487-0,05 13 Istarska kreditna banka Umag 293.524 308.451 5,09 Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 14 Kentbank 206.247 251.750 22,06 15 Partner banka 170.424 177.455 4,13 16 Karlovačka banka 167.492 173.323 3,48 17 J&T banka 194.005 166.391-14,23 18 Imex banka 178.878 159.588-10,78 19 Slatinska banka 156.889 156.543-0,22 20 Croatia banka 173.654 146.181-15,82 21 Primorska banka 68.360 66.799-2,28 22 Samoborska banka 63.542 56.677-10,80 23 Jadranska banka 40.714 11.166-72,57 24 BKS Bank AG - - - Ukupno: 51.978.365 53.691.656 3,30 Napomene: - Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
BANKARSTVO 27 Rang po dobiti prije oporezivanja Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Privredna banka Zagreb 1.984.993 1.674.477-15,64 2 Zagrebačka banka 2.126.732 1.006.125-52,69 3 Erste&Steiermärkische Bank 830.177 811.729-2,22 4 Raiffeisenbank Austria 584.832 475.060-18,77 5 Addiko Bank 79.385 153.204 92,99 6 OTP banka Hrvatska 152.284 65.347-57,09 7 Istarska kreditna banka Umag 26.570 31.892 20,03 8 Kreditna banka Zagreb 17.138 25.512 48,86 9 BKS Bank AG 26.004 19.322-25,70 10 Podravska banka 36.897 17.400-52,84 11 Hrvatska poštanska banka 153.170 12.460-91,87 12 Partner banka 11.439 8.285-27,57 13 Karlovačka banka (6.076) 7.669-14 Banka Kovanica 433 5.308 1125,87 15 Kentbank 8.129 5.238-35,56 16 Slatinska banka (1.176) 1.269-17 Primorska banka 9.814 (6.177) - 18 Samoborska banka (9.428) (7.052) - 19 Imex banka (5.362) (14.188) - 20 J&T banka (86.568) (29.073) - 21 Jadranska banka (155.709) (31.001) - 22 Croatia banka 2.664 (31.287) - 23 Splitska banka 467.943 (98.096) - 24 Sberbank 69.054 (158.529) - Ukupno: 6.587.658 4.320.297-34,42 Gubitak: -264.319-375.403 42,03 Dobit: 6.323.339 3.944.894-37,61 Rang po dobiti poslije oporezivanja Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Privredna banka Zagreb 1.605.188 1.443.444-10,08 2 Zagrebačka banka 1.709.330 839.360-50,90 3 Erste&Steiermärkische Bank 626.514 649.495 3,67 4 Raiffeisenbank Austria 460.215 395.617-14,04 5 Addiko Bank 59.219 229.654 287,80 6 OTP banka Hrvatska 123.418 52.188-57,71 7 Istarska kreditna banka Umag 20.631 26.273 27,35 8 Kreditna banka Zagreb 13.575 20.765 52,97 9 BKS Bank AG 20.849 16.032-23,10 10 Podravska banka 26.032 14.096-45,85 11 Hrvatska poštanska banka 181.261 8.333-95,40 12 Karlovačka banka (6.076) 7.669-13 Partner banka 9.051 6.799-24,88 14 Banka Kovanica 433 5.308 1125,87 15 Kentbank 8.129 5.238-35,56 16 Slatinska banka (1.506) 649-17 Samoborska banka (9.428) (7.052) - 18 Primorska banka 12.696 (9.059) - 19 Imex banka (5.362) (14.188) - 20 J&T banka (86.568) (29.073) - 21 Croatia banka 1.638 (30.631) - 22 Jadranska banka (155.709) (31.001) - 23 Splitska banka 365.119 (84.870) - 24 Sberbank 43.123 (135.816) - Ukupno: 5.286.421 3.720.920-29,61 Gubitak: -264.649-341.690 29,11 Dobit: 5.021.772 3.379.230-32,71 Rang po aktivi Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 105.128.281 102.184.085-2,80 2 Privredna banka Zagreb 72.050.466 75.497.214 4,78 3 Erste&Steiermärkische Bank 56.118.727 57.205.625 1,94 4 Raiffeisenbank Austria 31.415.554 31.378.851-0,12 5 Splitska banka 27.035.692 26.875.465-0,59 6 Addiko Bank 21.095.990 21.199.217 0,49 7 Hrvatska poštanska banka 19.285.886 19.777.095 2,55 8 OTP banka Hrvatska 15.749.107 19.599.039 24,45 9 Sberbank 9.263.450 8.893.439-3,99 10 Kreditna banka Zagreb 3.550.592 3.383.193-4,71 11 Istarska kreditna banka Umag 3.212.280 3.367.617 4,84 12 Podravska banka 3.454.582 3.273.141-5,25 13 Croatia banka 3.110.015 2.490.816-19,91 Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 14 Karlovačka banka 2.139.429 2.181.373 1,96 15 Kentbank 2.129.355 2.078.596-2,38 16 BKS Bank AG 1.723.582 1.895.604 9,98 17 Partner banka 1.598.452 1.791.765 12,09 18 Imex banka 2.011.251 1.746.597-13,16 19 Jadranska banka 1.973.729 1.729.274-12,39 20 Slatinska banka 1.607.449 1.593.861-0,85 21 J&T banka 1.539.785 1.280.503-16,84 22 Banka Kovanica 1.200.710 1.145.090-4,63 23 Primorska banka 646.072 567.739-12,12 24 Samoborska banka 479.492 469.407-2,10 Ukupno: 387.519.928 391.604.606 1,05
28 BANKARSTVO Rang po odobrenim kreditima Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 78.128.937 69.983.591-10,43 2 Privredna banka Zagreb 47.650.529 46.783.593-1,82 3 Erste&Steiermärkische Bank 38.893.148 38.603.457-0,74 4 Raiffeisenbank Austria 19.110.171 18.309.640-4,19 5 Splitska banka 17.724.650 16.827.651-5,06 6 Hrvatska poštanska banka 12.772.508 12.310.362-3,62 7 OTP banka Hrvatska 11.837.013 12.020.897 1,55 8 Addiko Bank 13.940.725 11.791.570-15,42 9 Sberbank 7.748.575 7.354.833-5,08 10 Podravska banka 2.501.138 2.421.173-3,20 11 Kreditna banka Zagreb 1.820.143 1.769.980-2,76 12 Istarska kreditna banka Umag 1.701.752 1.744.829 2,53 13 Croatia banka 1.843.889 1.413.552-23,34 14 BKS Bank AG 1.226.813 1.310.555 6,83 15 Kentbank 1.099.930 1.265.037 15,01 16 Karlovačka banka 1.259.931 1.253.472-0,51 17 Imex banka 1.204.122 1.185.888-1,51 18 Banka Kovanica 1.025.364 1.052.876 2,68 19 Partner banka 958.674 1.031.305 7,58 20 Slatinska banka 736.950 890.454 20,83 21 J&T banka 984.314 822.054-16,48 22 Jadranska banka 637.087 511.505-19,71 23 Samoborska banka 175.970 191.293 8,71 24 Primorska banka 240.196 108.512-54,82 Ukupno: 265.222.529 250.958.079-5,38 Rang po ukupnoj štednji stanovništva Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 2 Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 3 Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 4 Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 5 Splitska banka 12.321.296 12.018.465-2,46 6 OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042 0,16 7 Addiko Bank 11.148.636 10.548.741-5,38 8 Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 9 Sberbank 3.406.990 3.351.222-1,64 10 Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 11 Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458-30,49 12 Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 13 Croatia banka 1.752.811 1.596.734-8,90 14 Jadranska banka 1.633.049 1.431.506-12,34 15 Imex banka 1.584.395 1.404.051-11,38 16 Kentbank 1.383.848 1.263.752-8,68 17 Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 18 Slatinska banka 1.108.377 1.084.583-2,15 19 Banka Kovanica 995.039 936.225-5,91 20 Partner banka 827.875 866.927 4,72 21 J&T banka 1.075.631 779.678-27,51 22 Primorska banka 461.456 399.954-13,33 23 BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88 24 Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 Ukupno: 194.599.475 193.929.216-0,34 Dobit prije oporezivanja / kapital x 100 Banka D/K Banka D/K 1 Privredna banka Zagreb 87,78 2 Erste&Steiermärkische Bank 47,79 3 Istarska kreditna banka Umag 19,59 4 Zagrebačka banka 15,71 5 Raiffeisenbank Austria 13,07 6 Kreditna banka Zagreb 10,49 7 Partner banka 9,30 8 Podravska banka 6,50 9 Addiko Bank 5,99 10 Banka Kovanica 4,96 11 Karlovačka banka 4,34 12 Kentbank 1,88 13 OTP banka Hrvatska 1,57 14 Slatinska banka 1,38 15 Hrvatska poštanska banka 1,03 16 BKS Bank AG 0,00 - Croatia banka - - Imex banka - - J&T banka - - Jadranska banka - - Primorska banka - - Samoborska banka - - Sberbank - - Splitska banka - Ukupno: 14,82 Napomene: - Dana 27.12.2017. pokrenuta je likvidacija Štedbanke - Dana 21.6.2018. pokrenuta je likvidacija Primorske banke - Dana 30.3.2018. otvoren je stečaj Tesla štedne banke - Veneto banka nije u mogućnosti dostaviti podatke. U tijeku je proces pripajanja Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti.
BANKARSTVO 29 Rang po aktivi po zaposlenom Banka 2016. (000 kn) 2017. (000 kn) % promjene 1 BKS Bank AG 30.238 30.574 1,11 2 Zagrebačka banka 26.171 26.047-0,47 3 Erste&Steiermärkische Bank 25.302 24.447-3,38 4 Privredna banka Zagreb 19.794 20.543 3,79 5 Addiko Bank 17.109 18.760 9,65 6 Splitska banka 18.280 18.676 2,17 7 Hrvatska poštanska banka 18.075 17.627-2,48 8 Kreditna banka Zagreb 18.987 17.529-7,68 9 Sberbank 18.271 17.235-5,67 10 OTP banka Hrvatska 13.695 16.867 23,16 11 Raiffeisenbank Austria 15.310 15.604 1,92 12 Istarska kreditna banka Umag 14.151 15.101 6,72 13 Podravska banka 15.491 14.811-4,39 14 Partner banka 14.022 14.567 3,89 15 J&T banka 13.274 13.919 4,86 16 Primorska banka 14.045 13.203-5,99 17 Croatia banka 14.601 13.041-10,68 18 Karlovačka banka 12.087 12.324 1,96 19 Banka Kovanica 11.545 11.567 0,18 20 Kentbank 12.099 10.605-12,34 21 Imex banka 12.811 10.585-17,37 22 Jadranska banka 9.628 8.960-6,94 23 Samoborska banka 8.718 8.857 1,59 24 Slatinska banka 9.238 8.855-4,15 Prosjek: 15.956 15.846-0,69 Kapital / aktiva x 100 Banka K/A 1 J&T banka 23,98 2 OTP banka Hrvatska 21,25 3 Croatia banka 19,05 4 Sberbank 17,21 5 Kentbank 13,37 6 Primorska banka 12,33 7 Addiko Bank 12,07 8 Raiffeisenbank Austria 11,58 9 Samoborska banka 10,17 10 Banka Kovanica 9,34 11 Imex banka 8,21 12 Podravska banka 8,17 13 Karlovačka banka 8,10 14 Kreditna banka Zagreb 7,19 15 Zagrebačka banka 6,27 16 Hrvatska poštanska banka 6,14 17 Slatinska banka 5,77 18 Partner banka 4,97 19 Istarska kreditna banka Umag 4,83 20 Splitska banka 3,69 21 Erste&Steiermärkische Bank 2,97 22 Jadranska banka 2,89 23 Privredna banka Zagreb 2,53 24 BKS Bank AG 0,00 Ukupno: 6,80 Dobit prije oporezivanja / aktiva x 100 Banka D/A Banka D/A 1 Privredna banka Zagreb 2,22 2 Raiffeisenbank Austria 1,51 3 Erste&Steiermärkische Bank 1,42 4 BKS Bank AG 1,02 5 Zagrebačka banka 0,98 6 Istarska kreditna banka Umag 0,95 7 Kreditna banka Zagreb 0,75 8 Addiko Bank 0,72 9 Podravska banka 0,53 10 Banka Kovanica 0,46 11 Partner banka 0,46 12 Karlovačka banka 0,35 13 OTP banka Hrvatska 0,33 14 Kentbank 0,25 15 Slatinska banka 0,08 16 Hrvatska poštanska banka 0,06 - Croatia banka - - Imex banka - - J&T banka - - Jadranska banka - - Primorska banka - - Samoborska banka - - Sberbank - - Splitska banka - Ukupno: 1,01
30 BANKARSTVO Konsolidirane bilance na 31.12.2017., abecednim redom (000 kn) Banka Grupa Članice Grupe Aktiva Grupe Ukupan prihod Grupe Broj zaposlenih u Grupi Ukupni temeljni kapital Grupe Bruto dobit Grupe Ukupan broj podružnica, poslovnica... Imovina na upravljanju Addiko Bank Addiko Bank d.d. Zagreb Addiko Bank d.d. Hypo Alpe-Adria-Leasing d.o.o. u likvidaciji 21.199.217 1.166.967 1.141 2.558.898 153.204 60 25.503 Erste& Steiermärkische Bank Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste & Steiermärkische bank d.d. Erste Bank Podgorica Erste nekretnine d.o.o. Erste Factoring d.o.o. Erste Card Club Group Erste&Steiermärkische S-Leasing d.o.o. Izbor nekretnina d.o.o. Erste Group IT HR d.o.o 65.924.912 3.993.211 3.169 8.206.391 639.775 153 10.136.764 Hrvatska poštanska banka HPB Grupa HPB - nekretnine d.o.o. HPB Invest d.o.o. HPB Stambena štedionica d.d. 20.048.090 1.300.049 1.162 1.214.775 7.898 61 5.270.000 Privredna banka Zagreb PBZ Grupa Privredna banka Zagreb d.d. PBZ Leasing PBZ Card PBZ Stambena štedionica PBZ Nekretnine ISP Bosna i Hercegovina Intesa Sanpaolo banka d.d. Koper PBZ Croatia osiguranje metoda udjela 102.911.731 5.782.067 5.355 1.907.477 1.650.025 301 - Raiffeisenbank Austria RBA Grupa Raiffeisen stambena štedionica d.d. Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. Raiffeisen Invest d.o.o Raiffeisen Factoring d.o.o. Raiffeisen Leasing d.o.o. Raiffeisen Consulting d.o.o. 34.177.901 1.873.837 2.261 3.633.632 289.867 76 31.267.835 Zagrebačka banka Grupa Zagrebačke banke UniCredit Bank d.d., Mostar PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA d.d. ZB Invest d.o.o. CENTAR KAPTOL d.o.o. POMINVEST d.d. SUVREMENE POSLOVNE KOMUNIKACIJE d.o.o. ZAGREB NEKRETNINE d.o.o. ZANE BH d.o.o. ZABA Partner d.o.o. UniCredit Leasing Croatia d.o.o. LOCAT CROATIA d.o.o. BACAL ALPHA d.o.o. ALLIB NEKRETNINE d.o.o. UniCredit Partner d.o.o. UniCredit Leasing d.o.o. Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondom Allianz ZB d.o.o., društvo za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima MULTIPLUS CARD d.o.o. UniCredit Broker d.o.o. 126.892.799 7.488.368 5.424 6.404.839 2.748.988 204 47.607.687 Napomene: - Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine
BANKARSTVO 31 Vlasništvo (000 kn) Banka Uplaćeni temeljni kapital % Inozemni Domaći 2016. 2017. promjene 2016. % 2017. % 2016. % 2017. % Addiko Bank 4.992.972 2.558.898-48,75 4.992.972 100,00 2.558.898 100,00 - - - - Banka Kovanica 103.944 106.962 2,90 345.390 332,28 355.451 332,32 1.088 1,05 1.088 1,02 BKS Bank AG 200.000 200.000 0,00 200.000 100,00 200.000 100 - - - - Croatia banka 474.600 474.600 0,00 - - - - 474.600 100,00 474.600 100,00 Erste&Steiermärkische Bank 1.698.418 1.698.418 0,00 1.698.418 100,00 1.698.418 100,00 - - - - Hrvatska poštanska banka 1.214.775 1.214.775 0,00 - - - - 1.214.775 100,00 1.214.775 100,00 Imex banka 143.335 143.335 0,00 - - - - 143.335 100,00 143.335 100,00 Istarska kreditna banka Umag 162.800 162.800 0,00 16.232 9,97 15.871 9,75 146.568 90,03 146.930 90,25 J&T banka 307.085 307.085 0,00 253.500 82,55 253.500 82,55 53.585 17,45 53.585 17,45 Jadranska banka 50.000 50.000 0,00 - - - - 50.000 100,00 50.000 100,00 Karlovačka banka 176.678 176.678 0,00 6.466 3,66 6.466 3,66 170.212 96,34 170.212 96,34 Kentbank 278.012 278.012 0,00 276.515 99,46 278.012 100,00 1.497 0,54 - - Kreditna banka Zagreb 243.200 243.200 0,00 24 0,01 17.880 7,35 243.176 99,99 225.320 92,65 OTP banka Hrvatska 822.280 3.993.755 385,69 822.280 100,00 3.993.755 100,00 - - - - Partner banka 89.100 89.100 0,00 - - - - 89.100 100,00 89.100 100,00 Podravska banka 267.500 267.500 0,00 233.893 87,44 231.657 86,60 33.606 12,56 35.843 13,40 Primorska banka 68.360 66.799-2,28 66.248 96,91 64.735 96,91 2.112 3,09 2.064 3,09 Privredna banka Zagreb 1.907.477 1.907.477 0,00 1.859.790 97,50 1.859.790 97,50 47.687 2,50 47.687 2,50 Raiffeisenbank Austria 3.621.432 3.621.432 0,00 3.621.432 100,00 3.621.432 100,00 - - - - Samoborska banka 49.248 49.248 0,00 - - - - 49.248 100,00 49.248 100,00 Sberbank 1.530.668 1.530.668 0,00 1.530.668 100,00 1.530.668 100,00 - - - - Slatinska banka 91.897 91.897 0,00 1.078 1,17 1.055 1,15 90.819 98,83 90.842 98,85 Splitska banka 991.426 991.426 0,00 991.426 100,00 - - - - 991.426 100,00 Zagrebačka banka 6.404.839 6.404.839 0,00 6.162.096 96,21 6.162.096 96 242.743 3,79 242.743 3,79 Ukupno: 25.890.046 26.628.905 2,85 23.078.428 22.849.685 3.054.151 4.028.798 U dobrim ste rukama.
32 BANKARSTVO Internet bankarstvo Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 65.887 58.874 8.094 6.870 46.183 41.618 11.610 10.386 Banka Kovanica 1.336 1.423 278 275 951 1.038 107 110 BKS Bank AG 825 887 492 511 333 337-39 Croatia banka 2.440 2.448 1.237 1.329 960 883 243 236 Erste&Steiermärkische Bank 214.121 220.188 33.923 37.085 168.713 170.708 11.485 12.395 Hrvatska poštanska banka 70.094 75.514 5.648 6.802 64.446 68.712 - - Imex banka 3.138 2.596 1.937 1.565 733 657 468 374 Istarska kreditna banka Umag 8.531 9.230 1.982 2.068 5.582 6.108 967 1.054 J&T banka 1.681 1.297 546 459 882 635 253 203 Jadranska banka 2.302 2.216 631 644 1.397 1.322 274 250 Karlovačka banka 3.228 3.357 664 736 2.197 2.237 367 384 Kentbank 2.611 4.085 835 1.128 1.591 2.699 185 258 Kreditna banka Zagreb 3.188 3.232 1.058 1.130 1.926 1.877 204 225 OTP banka Hrvatska 73.979 78.841 6.397 7.260 62.600 66.030 4.982 5.551 Partner banka 1.748 1.744 1.331 1.265 311 357 106 122 Podravska banka 8.837 9.218 2.924 3.016 5.913 6.202 - - Primorska banka 611 591 368 352 195 193 48 46 Privredna banka Zagreb 330.133 344.318 29.711 36.054 283.730 289.565 16.692 18.699 Raiffeisenbank Austria 96.823 69.041 23.826 22.276 66.831 46.765 6.166 - Samoborska banka 410 422 176 190 103 102 131 130 Sberbank 12.146 13.545 3.098 3.396 9.048 10.149 - - Slatinska banka 1.093 1.316 486 601 381 424 226 291 Splitska banka 84.197 81.082 1.891 2.063 71.848 68.938 10.458 10.081 Zagrebačka banka 530.853 568.429 33.762 38.585 482.792 515.308 14.299 14.536 Ukupno: 1.520.212 1.553.894 161.295 175.660 1.279.646 1.302.864 79.271 75.370
BANKARSTVO 33 Mobilno bankarstvo Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 33.529 42.947 677 716 30.678 39.677 2.174 2.554 Banka Kovanica - - - - - - - - BKS Bank AG 173 274 - - 173 274 - - Croatia banka 424 634 - - 424 634 - - Erste&Steiermärkische Bank 102.533 136.822 3.184 5.768 98.167 128.696 1.182 2.358 Hrvatska poštanska banka 58.114 71.354-766 58.114 70.588 - - Imex banka - - - - - - - - Istarska kreditna banka Umag 711 1.419 65 121 616 1.222 30 76 J&T banka - - - - - - - - Jadranska banka 642 862 103 135 459 629 80 98 Karlovačka banka 2.434 4.035-2 2.434 4.027-6 Kentbank - 1.736-250 - 1.430-56 Kreditna banka Zagreb 1.609 2.320 102 151 1.482 1.944 25 225 OTP banka Hrvatska 36.132 52.009 417 1.505 35.300 48.971 415 1.533 Partner banka - - - - - - - - Podravska banka 1.867 2.743 - - 1.867 2.743 - - Primorska banka - - - - - - - - Privredna banka Zagreb 256.066 307.563 7.099 12.476 242.389 285.155 6.578 9.932 Raiffeisenbank Austria 43.584 51.329-3.244 43.584 48.085 - - Samoborska banka - - - - - - - - Sberbank - - - - - - - - Slatinska banka 426 711 60 102 322 536 44 73 Splitska banka 17.782 30.051-4 17.184 29.021 598 1.026 Zagrebačka banka 319.701 374.535 13.633 17.847 298.487 347.178 7.581 9.510 Ukupno: 875.727 1.081.344 25.340 43.087 831.680 1.010.810 18.707 27.447
34 BANKARSTVO Klasifikacija odobrenih kredita 31.12.2017. (%) Banka Potpuno nadoknadivi Djelomično nadoknadivi Nenadoknadivi Addiko Bank 84,73 14,04 1,23 Banka Kovanica 73,45 12,10 14,45 BKS Bank AG 97,15 2,52 0,33 Croatia banka 68,00 25,90 6,10 Erste&Steiermärkische Bank 90,04 7,80 2,16 Hrvatska poštanska banka 82,80 12,50 4,60 Imex banka 68,97 24,30 6,73 Istarska kreditna banka Umag 82,84 15,64 1,52 J&T banka 56,89 39,90 3,20 Jadranska banka 60,03 36,69 3,28 Karlovačka banka 83,00 15,00 2,00 Kentbank 91,80 3,97 4,23 Kreditna banka Zagreb 79,98 16,36 4,66 OTP banka Hrvatska n.p. n.p. n.p. Partner banka 83,17 15,19 0,94 Podravska banka 76,54 15,53 7,93 Primorska banka 43,40 55,50 1,10 Privredna banka Zagreb 90,99 5,72 3,30 Raiffeisenbank Austria 89,40 7,60 3,00 Samoborska banka 87,22 11,41 1,36 Sberbank 87,80 10,40 1,80 Slatinska banka 86,07 9,54 4,39 Splitska banka 88,72 4,81 6,47 Zagrebačka banka 89,13 8,85 2,02 Rezervacije za kreditne rizike prema ukupnim kreditima 31.12.2017.(identificirane i neidentificirane) Banka % Addiko Bank 10,56 Banka Kovanica 22,97 BKS Bank AG 2,64 Croatia banka 18,30 Erste&Steiermärkische Bank 7,35 Hrvatska poštanska banka 11,20 Imex banka 15,66 Istarska kreditna banka Umag 11,54 J&T banka 20,60 Jadranska banka 20,70 Karlovačka banka 11,00 Kentbank 7,76 Kreditna banka Zagreb 24,36 OTP banka Hrvatska n.p. Partner banka 10,98 Podravska banka 12,88 Primorska banka 22,61 Privredna banka Zagreb 5,60 Raiffeisenbank Austria 8,00 Samoborska banka 12,00 Sberbank 13,81 Slatinska banka 9,20 Splitska banka 9,70 Zagrebačka banka 7,77
BANKARSTVO 35 Broj bankomata 31.12. Banka 2016. 2017. Addiko Bank - - Banka Kovanica 9 8 BKS Bank AG 2 3 Croatia banka 16 14 Erste&Steiermärkische Bank 638 705 Hrvatska poštanska banka 402 498 Imex banka 12 10 Istarska kreditna banka Umag - - J&T banka 2 2 Jadranska banka 34 33 Karlovačka banka 35 35 Kentbank 18 21 Kreditna banka Zagreb 72 72 OTP banka Hrvatska 252 255 Partner banka 7 7 Podravska banka 30 30 Primorska banka 1 1 Privredna banka Zagreb 722 753 Raiffeisenbank Austria 423 438 Samoborska banka 12 12 Sberbank 42 39 Slatinska banka 18 16 Splitska banka 262 259 Zagrebačka banka 881 845 Ukupno: 3.890 4.056 Napomena: Štedbanka nema razvijenu uslugu kartičnog poslovanja sa svojim klijentima Transakcije obavljene karticama u godini Banka Broj transakcija Vrijednost transakcija (000 kn) 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 11.989.927 13.016.943 5.332.619 5.156.786 Banka Kovanica 309.783 369.016 134.937 165.553 BKS Bank AG 30.183 40.007 14.623 19.683 Croatia banka 272.707 311.568 137.175 159.167 Erste&Steiermärkische Bank 36.852.247 42.492.632 14.375.059 16.405.190 Hrvatska poštanska banka 17.904.339 19.167.783 9.439.321 9.800.345 Imex banka 181.628 270.015 74.102 105.200 Istarska kreditna banka Umag 797.201 890.158 797.201 890.158 J&T banka 217.399 161.050 74.497 57.297 Jadranska banka 1.057.876 1.048.737 560.632 403.642 Karlovačka banka 2.234.988 2.394.682 765.562 810.561 Kentbank 130.650 304.700 59.053 131.236 Kreditna banka Zagreb 709.252 747.990 268.441 281.089 OTP banka Hrvatska 14.407.519 16.587.156 4.709.184 5.316.281 Partner banka 70.931 80.968 39.938 46.365 Podravska banka 2.525.494 2.766.600 842.556 899.559 Primorska banka 21.787 21.158 9.055 9.252 Privredna banka Zagreb 118.833.798 129.691.549 38.013.452 40.533.811 Raiffeisenbank Austria 24.017.654 25.912.910 9.042.368 9.324.652 Samoborska banka 69.078 47.417 35.405 31.342 Sberbank 1.783.283 2.070.031 634.849 730.865 Slatinska banka 307.905 431.616 140.329 167.634 Splitska banka 19.984.951 21.900.377 7.111.711 7.550.677 Zagrebačka banka 93.100.976 101.375.197 34.077.925 35.923.377 Ukupno: 347.811.556 382.100.260 126.689.994 134.919.722
36 BANKARSTVO Ukupni broj izdanih kartica 31.12. Banka Ukupno Kreditne Debitne 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 339.625 341.344 51.297 48.283 288.328 293.061 Banka Kovanica 7.594 7.479 1.099 1.085 6.495 6.394 BKS Bank AG 562 730 56 67 506 663 Croatia banka 10.030 11.540 - - 10.030 11.540 Erste&Steiermärkische Bank 812.236 829.011 19 20 812.217 828.991 Hrvatska poštanska banka 726.838 728.950 102.165 106.957 624.673 621.993 Imex banka 3.357 4.326 457 790 2.900 3.536 Istarska kreditna banka Umag 21.301 21.847 2.105 2.288 19.196 19.559 J&T banka 3.970 2.589 430-3.540 2.589 Jadranska banka 19.904 19.946 20 19 19.884 19.927 Karlovačka banka 46.783 49.858 2.369 3.648 44.414 46.210 Kentbank 8.080 11.560 1.550 2.660 6.530 8.900 Kreditna banka Zagreb 10.934 11.769 1.736 2.097 9.198 9.672 OTP banka Hrvatska 398.546 401.136 51.050 52.763 347.496 348.373 Partner banka 2.339 2.549 1.560 1.681 779 868 Podravska banka 37.612 39.537 4.887 5.055 32.725 34.482 Primorska banka 981 947 - - 981 947 Privredna banka Zagreb 2.381.250 2.418.435 588.498 596.012 1.792.752 1.822.423 Raiffeisenbank Austria 410.154 417.655 105.224 109.463 304.930 308.192 Samoborska banka 7.161 7.338 - - 7.161 7.338 Sberbank 44.732 43.122 17.707 14.678 27.025 28.444 Slatinska banka 13.672 14.677 1.181 1.320 12.491 13.357 Splitska banka 326.381 325.401 61.422 60.763 264.959 264.638 Zagrebačka banka 2.609.687 2.653.024 370.060 368.660 2.239.627 2.284.364 Ukupno: 8.243.729 8.364.770 1.364.892 1.378.309 6.878.837 6.986.461
BANKARSTVO 37 Broj otvorenih žiroračuna Banka Ukupno korisnika Pravne osobe Fizičke osobe Obrtnici 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 75.928 73.271 10.789 10.600 47.500 48.771 17.639 13.900 Banka Kovanica 743 750 310 318 276 276 157 156 BKS Bank AG 3.038 3.001 886 949 2.046 1.943 106 109 Croatia banka 9.714 8.907 3.973 3.918 4.147 3.430 1.594 1.559 Erste&Steiermärkische Bank 252.744 261.626 35.557 37.402 198.744 205.694 18.443 18.530 Hrvatska poštanska banka 68.038 57.612 6.142 8.220 60.010 47.327 1.886 2.065 Imex banka 6.147 4.916 3.063 2.450 2.172 1.737 912 729 Istarska kreditna banka Umag 15.353 15.828 3.597 3.622 8.997 9.540 2.759 2.666 J&T banka 2.312 2.007 761 641 1.268 1.154 283 212 Jadranska banka 25.300 25.155 1.894 1.776 22.061 22.074 1.345 1.305 Karlovačka banka 25.354 25.703 2.466 2.388 21.415 22.067 1.473 1.248 Kentbank 4.386 6.056 1.533 2.324 2.414 3.225 439 507 Kreditna banka Zagreb 7.245 6.991 1.492 1.381 5.312 328 441 5.282 OTP banka Hrvatska 125.386 131.247 15.711 16.100 97.716 102.315 11.959 12.832 Partner banka 3.147 3.048 2.019 1.732 867 895 261 421 Podravska banka 36.229 32.050 5.261 5.245 27.312 24.739 3.656 2.066 Primorska banka 446 455 273 290 87 82 86 83 Privredna banka Zagreb 507.086 496.607 51.849 54.922 431.464 416.764 23.773 24.921 Raiffeisenbank Austria 112.869 117.196 32.568 32.442 70.627 75.158 9.674 9.596 Samoborska banka 5.845 5.083 497 318 708 565 4.640 4.200 Sberbank 11.095 13.817 4.177 6.338 5.569 6.249 1.349 1.230 Slatinska banka 11.924 11.800 1.682 1.732 8.741 8.524 1.501 1.544 Splitska banka 134.172 134.936 2.892 2.803 109.845 110.578 21.435 21.555 Zagrebačka banka 344.786 364.575 45.485 47.251 272.721 292.157 26.580 25.167 Ukupno: 1.789.287 1.802.637 234.877 245.162 1.402.019 1.405.592 152.391 151.883
38 BANKARSTVO Broj otvorenih tekućih računa Ulaganje u obrazovanje djelatnika (000 kn) Banka Ukupno 2016. 2017. Addiko Bank 229.751 229.869 Banka Kovanica 8.185 8.822 BKS Bank AG 1.596 1.826 Croatia banka 7.050 8.378 Erste&Steiermärkische Bank 539.913 555.445 Hrvatska poštanska banka 429.364 412.947 Imex banka 6.978 5.582 Istarska kreditna banka Umag 26.406 27.926 J&T banka 3.383 2.473 Jadranska banka 27.410 27.189 Karlovačka banka 38.677 38.951 Kentbank 17.131 20.634 Kreditna banka Zagreb 18.319 18.132 OTP banka Hrvatska 605.683 602.389 Partner banka 5.929 6.230 Podravska banka 58.009 56.486 Primorska banka 1.502 1.495 Privredna banka Zagreb 825.561 841.461 Raiffeisenbank Austria 292.386 292.130 Samoborska banka 7.367 6.952 Sberbank 48.718 39.293 Slatinska banka 12.574 11.183 Splitska banka 264.711 263.160 Zagrebačka banka 1.046.070 973.908 Ukupno: 4.522.673 4.452.861 Banka Ukupno 2016. 2017. Addiko Bank 1.795 2.929 Banka Kovanica 32 44 BKS Bank AG 67 123 Croatia banka - - Erste&Steiermärkische Bank 7.028 8.671 Hrvatska poštanska banka 2.155 1.717 Imex banka 46 54 Istarska kreditna banka Umag 128 140 J&T banka - - Jadranska banka 60 77 Karlovačka banka 120 73 Kentbank 440 258 Kreditna banka Zagreb 133 166 OTP banka Hrvatska - - Partner banka 115 87 Podravska banka 95 87 Primorska banka 125 132 Privredna banka Zagreb - - Raiffeisenbank Austria 4.695 5.938 Samoborska banka 3 9 Sberbank 820 977 Slatinska banka 107 62 Splitska banka 758.890 621.049 Zagrebačka banka 5.736 6.369 Ukupno: 782.590 648.962
BANKARSTVO 39 Ulaganje u informacijske i druge tehnologije (000 kn) Banka Ukupno IT tehnologije Bankarske tehnologije 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Addiko Bank 19.223 33.388 11.779 18.801 7.444 14.587 Banka Kovanica 1.355 889 60 266 1.295 623 BKS Bank AG 860 2.816 46 2.003 814 813 Croatia banka 4.127 1.313 936 141 3.191 1.172 Erste&Steiermärkische Bank 48.248 21.190 4.868 7.810 43.380 13.380 Hrvatska poštanska banka 26.259 22.883 26.259 22.883 - - Imex banka 1.320 1.682 918 1.544 402 138 Istarska kreditna banka Umag 1.963 2.995 1.554 2.070 409 925 J&T banka - - - - - - Jadranska banka 2.514 1.938 1.461 1.769 1.053 169 Karlovačka banka 2.241 1.815 1.687 1.120 554 695 Kentbank 1.439 612 415 429 1.024 183 Kreditna banka Zagreb 3.344 2.907 2.562 2.384 782 523 OTP banka Hrvatska - - - - - - Partner banka 1.921 4.036 412 1.066 1.509 2.970 Podravska banka 1.863 1.565 457 355 1.406 1.210 Primorska banka 449 4.206 233 504 216 3.703 Privredna banka Zagreb - - - - - - Raiffeisenbank Austria 84.361 74.104 57.984 45.103 26.377 29.001 Samoborska banka 1.196 2.715 961 1.920 235 795 Sberbank 18.540 19.960 18.540 19.960 - - Slatinska banka 2.785 2.690 2.676 2.357 109 333 Splitska banka 40.858 28.183 23.614 10.127 17.244 18.056 Zagrebačka banka 195.938 117.349 94.103 85.893 101.835 31.456 Ukupno: 460.804 349.237 251.525 228.505 209.279 120.732
40 BANKARSTVO Izvanbilančne stavke (000 kn) Banka 2016. 2017. Addiko Bank 1.913.096 1.923.234 Banka Kovanica 29.845 14.803 BKS Bank AG 100.198 117.568 Croatia banka 153.238 111.079 Erste&Steiermärkische Bank 5.763.814 6.047.797 Hrvatska poštanska banka 2.362.226 2.042.056 Imex banka 113.319 106.698 Istarska kreditna banka Umag 176.380 203.474 J&T banka 67.180 19.398 Jadranska banka 155.532 153.712 Karlovačka banka 259.812 275.121 Kentbank 66.251 121.889 Kreditna banka Zagreb 192.294 204.244 OTP banka Hrvatska 1.299.951 1.401.295 Partner banka 126.511 157.511 Podravska banka 338.281 413.327 Primorska banka 8.039 54.884 Privredna banka Zagreb 13.340.647 14.634.645 Raiffeisenbank Austria 8.081.858 7.783.787 Samoborska banka 21.785 24.483 Sberbank 749.918 580.720 Slatinska banka 98.600 102.330 Splitska banka 5.551.519 5.439.635 Zagrebačka banka 19.689.861 17.319.187 Ukupno: 60.660.155 59.252.877 Ukupni prihodi banaka Banka Ukupni prihodi % Kamatni 2016. 2017. promjene 2016. Addiko Bank 1.194.134 1.042.129-12,73 842.625 Banka Kovanica 89.383 84.362-5,62 76.834 BKS Bank AG 80.641 78.007-3,27 70.947 Croatia banka 160.812 135.230-15,91 131.425 Erste&Steiermärkische Bank 3.215.483 2.998.058-6,76 2.314.247 Hrvatska poštanska banka 1.334.233 1.276.405-4,33 720.255 Imex banka 99.344 84.636-14,81 87.746 Istarska kreditna banka Umag 159.720 149.101-6,65 107.325 J&T banka 93.901 86.234-8,16 75.278 Jadranska banka 105.708 82.331-22,11 80.018 Karlovačka banka 119.150 110.292-7,43 80.791 Kentbank 109.757 109.122-0,58 79.327 Kreditna banka Zagreb 202.828 178.169-12,16 143.236 OTP banka Hrvatska 975.159 899.182-7,79 687.126 Partner banka 105.654 92.012-12,91 76.910 Podravska banka 214.724 184.725-13,97 148.973 Primorska banka 45.356 30.939-31,79 23.182 Privredna banka Zagreb 4.532.035 4.304.598-5,02 2.907.891 Raiffeisenbank Austria 2.055.110 1.929.061-6,13 1.147.810 Samoborska banka 19.840 17.936-9,60 14.163 Sberbank 521.660 486.834-6,68 399.324 Slatinska banka 81.359 90.765 11,56 62.207 Splitska banka 1.539.597 1.346.513-12,54 1.046.353 Zagrebačka banka 7.229.545 6.149.756-14,94 5.145.601 Ukupno: 24.285.133 21.946.397-9,63 16.469.594
BANKARSTVO 41 (000 kn) prihodi % Prihodi od provizija % Neto tečajne razlike % Ostali prihodi % 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 742.498-11,88 211.487 205.267-2,94 (77.381) (39.114) - 217.403 133.478-38,60 74.855-2,58 6.667 7.589 13,83 (627) (638) - 6.509 2.556-60,73 71.085 0,19 5.908 5.269-10,82 (451) 1.170-4.237 483-88,60 98.156-25,31 12.056 10.453-13,30 3.219 2.743-14,79 14.112 23.878 69,20 2.112.107-8,73 560.512 609.668 8,77 32.985 156.972 375,89 307.739 119.311-61,23 662.753-7,98 493.880 520.964 5,48 (4.100) 1.747-124.198 90.941-26,78 76.173-13,19 6.259 7.356 17,53 - - - 5.339 1.107-79,27 99.456-7,33 46.877 46.331-1,16 (362) 874-5.880 2.440-58,50 60.790-19,25 7.515 7.454-0,81 465 (917) - 10.643 18.907 77,65 44.941-43,84 13.026 12.935-0,70 1.178 (730) - 11.486 25.185 119,27 76.485-5,33 22.398 24.166 7,89 (638) (327) - 16.599 9.968-39,95 83.467 5,22 10.773 13.388 24,27 4.982 4.659-6,48 14.675 7.608-48,16 129.474-9,61 28.716 27.449-4,41 (90) 735-30.966 20.511-33,76 635.749-7,48 164.447 171.819 4,48 2.999 11.045 268,29 120.587 80.569-33,19 67.871-11,75 7.518 7.385-1,77 (680) (371) - 21.906 17.127-21,82 110.775-25,64 37.703 37.238-1,23 5.867 4.518-22,99 22.181 32.194 45,14 13.246-42,86 12.336 7.914-35,85 1.516 526-65,31 8.323 9.254 11,19 2.748.050-5,50 753.620 811.334 7,66 213.160 215.128 0,92 657.364 530.086-19,36 1.025.868-10,62 543.458 628.984 15,74 (36.631) 139.381-400.473 134.828-66,33 11.703-17,37 4.310 4.277-0,77 1.080 694-35,74 287 1.262 339,72 365.377-8,50 84.984 82.911-2,44 22.955 26.793 16,72 14.397 11.753-18,36 63.391 1,90 12.797 12.829 0,25 2.631 3.387 28,73 3.724 11.158 199,62 917.658-12,30 295.948 299.734 1,28 92.642 105.767 14,17 104.654 23.354-77,68 4.461.573-13,29 1.132.622 1.212.727 7,07 292.809 52.843-81,95 658.513 422.613-35,82 14.753.501-10,42 4.475.817 4.775.441 6,69 557.528 686.885 23,20 2.782.195 1.730.571-37,80
42 BANKARSTVO Broj zaposlenih 31.12. Banka 2016. 2017. % promjene Addiko Bank 1.233 1.130-8,35 Banka Kovanica 104 99-4,81 BKS Bank AG 57 62 8,77 Croatia banka 213 191-10,33 Erste&Steiermärkische Bank 2.218 2.340 5,50 Hrvatska poštanska banka 1.067 1.122 5,15 Imex banka 157 165 5,10 Istarska kreditna banka Umag 227 223-1,76 J&T banka 116 92-20,69 Jadranska banka 205 193-5,85 Karlovačka banka 177 177 0,00 Kentbank 176 196 11,36 Kreditna banka Zagreb 187 193 3,21 OTP banka Hrvatska 1.150 1.162 1,04 Partner banka 114 123 7,89 Podravska banka 223 221-0,90 Primorska banka 46 43-6,52 Privredna banka Zagreb 3.640 3.675 0,96 Raiffeisenbank Austria 2.052 2.011-2,00 Samoborska banka 55 53-3,64 Sberbank 507 516 1,78 Slatinska banka 174 180 3,45 Splitska banka 1.479 1.439-2,70 Zagrebačka banka 4.017 3.923-2,34 Ukupno: 19.594 19.529-0,33 Ukupni rashodi banaka Banka Ukupni rashodi 2016. 2017. Addiko Bank 1.114.749 888.925 Banka Kovanica 88.950 79.054 BKS Bank AG 54.637 58.685 Croatia banka 158.148 166.517 Erste&Steiermärkische Bank (2.385.306) (2.186.329) Hrvatska poštanska banka (1.181.063) (1.263.945) Imex banka 104.705 98.824 Istarska kreditna banka Umag 133.150 117.209 J&T banka 180.469 115.308 Jadranska banka 261.417 113.332 Karlovačka banka 125.226 102.623 Kentbank 101.628 103.884 Kreditna banka Zagreb 185.690 152.657 OTP banka Hrvatska 822.875 833.835 Partner banka 94.215 83.727 Podravska banka 177.827 167.325 Primorska banka 35.543 37.117 Privredna banka Zagreb 2.547.042 2.630.121 Raiffeisenbank Austria (1.470.278) (1.454.001) Samoborska banka 29.268 24.988 Sberbank (452.606) (645.363) Slatinska banka 82.535 89.496 Splitska banka 1.071.656 1.444.609 Zagrebačka banka 4.333.832 3.709.208 Ukupno: 6.214.309 5.467.806
BANKARSTVO 43 (000 kn) % Kamatni troškovi % Troškovi provizija % Ostali troškovi % promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene -20,26 425.409 288.922-32,08 45.828 36.087-21,26 643.512 563.916-12,37-11,13 26.880 18.934-29,56 2.120 2.402 13,30 59.950 57.718-3,72 7,41 16.902 13.190-21,96 1.260 1.393 10,56 36.475 44.102 20,91 5,29 69.569 45.079-35,20 4.360 4.753 9,01 84.219 116.685 38,55 - (732.521) (455.790) - (150.349) (164.945) - (1.502.436) (1.565.594) - - (205.858) (131.418) - (309.110) (328.837) - (666.095) (803.690) - -5,62 40.881 24.688-39,61 2.376 2.408 1,35 61.448 71.728 16,73-11,97 38.882 25.199-35,19 5.123 4.868-4,98 89.145 87.142-2,25-36,11 43.367 23.503-45,80 3.267 1.783-45,42 133.835 90.022-32,74-56,65 39.382 18.970-51,83 3.251 2.961-8,92 218.784 91.401-58,22-18,05 31.117 19.847-36,22 7.422 7.289-1,79 86.687 75.487-12,92 2,22 30.372 23.491-22,66 2.835 3.110 9,70 68.421 77.283 12,95-17,79 81.309 43.862-46,06 7.894 8.239 4,37 96.487 100.556 4,22 1,33 141.120 77.617-45,00 42.922 47.433 10,51 638.833 708.785 10,95-11,13 36.027 24.329-32,47 2.536 2.322-8,44 55.652 57.076 2,56-5,91 49.107 34.540-29,66 13.710 14.078 2,68 115.010 118.707 3,21 4,43 10.884 10.629-2,34 1.411 1.958 38,77 23.248 24.529 5,51 3,26 572.757 373.832-34,73 119.967 126.215 5,21 1.854.318 2.130.074 14,87 - (250.109) (170.493) - (246.030) (319.977) - (974.139) (963.531) - -14,62 4.271 2.958-30,74 1.454 1.411-2,96 23.543 20.619-12,42 - (126.262) (80.491) - (30.684) (25.775) - (295.660) (539.097) - 8,43 31.189 22.546-27,71 3.124 3.632 16,26 48.222 63.318 31,31 34,80 277.810 157.792-43,20 58.456 59.284 1,42 735.390 1.227.533 66,92-14,41 2.416.485 1.739.801-28,00 145.789 167.598 14,96 1.771.558 1.801.809 1,71-12,01 3.068.970 2.151.537-29,89 (261.068) (340.310) 30,35 3.406.407 3.656.578 7,34
44 BANKARSTVO Broj podružnica, poslovnica i sl. Banka 2016. 2017. Addiko Bank n.p. n.p. Banka Kovanica 13 12 BKS Bank AG 2 3 Croatia banka 18 16 Erste&Steiermärkische Bank 132 132 Hrvatska poštanska banka 60 61 Imex banka 19 15 Istarska kreditna banka Umag n.p. n.p. J&T banka 2 2 Jadranska banka 17 16 Karlovačka banka 15 14 Kentbank 15 15 Kreditna banka Zagreb 21 21 OTP banka Hrvatska 103 102 Partner banka 7 7 Podravska banka 22 22 Primorska banka 2 2 Privredna banka Zagreb 195 195 Raiffeisenbank Austria 70 68 Samoborska banka 12 12 Sberbank 31 31 Slatinska banka 26 22 Splitska banka 96 92 Zagrebačka banka 125 119 Ukupno: 1.003 979 Krediti stanovništvu Ukupno Banka % Stambeni 2016. 2017. promjene 2016. Addiko Bank 7.342.413 6.845.761-6,76 4.942.103 Banka Kovanica 710.185 797.335 12,27 33.393 BKS Bank AG 206.358 240.789 16,69 144531 Croatia banka 414.975 415.736 0,18 57.895 Erste&Steiermärkische Bank 14.791.474 15.408.696 4,17 5.397.934 Hrvatska poštanska banka 4.786.388 5.153.062 7,66 1.437.072 Imex banka 271.516 360.753 32,87 29.076 Istarska kreditna banka Umag 572.973 591.984 3,32 266.759 J&T banka 159.179 124.180-21,99 12.930 Jadranska banka 250.037 226.764-9,31 74.873 Karlovačka banka 630.330 640.916 1,68 139.898 Kentbank 479.872 589.499 22,85 - Kreditna banka Zagreb 529.461 518.255-2,12 87.930 OTP banka Hrvatska 7.623.508 7.832.733 2,74 - Partner banka 199.215 255.695 28,35 1.073 Podravska banka 1.048.335 1.208.929 15,32 654.857 Primorska banka 37.213 24.315-34,66 878 Privredna banka Zagreb 23.843.048 24.832.524 4,15 - Raiffeisenbank Austria 10.210.860 10.136.505-0,73 4.199.019 Samoborska banka 76.522 80.564 5,28 19.961 Sberbank 3.142.645 3.325.248 5,81 704.280 Slatinska banka 404.461 479.775 18,62 14.004 Splitska banka 7.983.279 7.973.303-0,12 2.902.396 Zagrebačka banka 27.794.662 26.847.028-3,41 15.391.558 Ukupno: 113.508.909 114.910.349 1,23 36.512.420 novi portal za poduzetnike Europska unija Zajedno do fondova EU
BANKARSTVO 45 (000 kn) % Auto krediti % Gotovinski % Ostali % 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 4.109.466-16,85 100.280 69.948-30,25 1.081.979 1.702.860 57,38 1.218.051 963.487-20,90 27.972-16,23 37 37 0,00 - - - 676.755 769.326 13,68 184819 27,87 - - - 10903 12501 14,66 50.924 43.469-14,64 56.910-1,70 - - - 168.905 170.883 1,17 188.175 187.943-0,12 5.527.929 2,41 2.043 1.128-44,79 7.069.981 7.775.003 9,97 2.321.516 2.104.636-9,34 1.731.910 20,52 6 - - - - - 3.349.310 3.421.152 2,14 31.567 8,57 - - - 175.435 244.466 39,35 67.005 84.720 26,44 272.000 1,96 3.748 2.772-26,04 26.943 26.311-2,35 275.523 290.901 5,58 9.156-29,19 - - - 114.556 97.660-14,75 31.693 17.364-45,21 67.384-10,00 36 16-55,56 173.876 157.679-9,32 1.252 1.685 34,58 157.413 12,52 8.300 12.930 55,78 296.512 298.718 0,74 185.620 171.855-7,42 - - - - - - - - 479.872 589.499 22,85 118.290 34,53 - - - 234.241 278.978 19,10 207.290 120.987-41,63 - - - - - - - - 7.623.508 7.832.733 2,74 5.045 370,18 - - - - - - 198.142 250.650 26,50 746.336 13,97 111.752 117.590 5,22 10.294 10.100-1,88 271.432 334.903 23,38 635-27,71 - - - 10.315 18.208 76,53 26.020 5.472-78,97 - - - - - - - - 23.843.048 24.832.524 4,15 4.078.452-2,87 77.558 37.014-52,28 4.192.101 4.308.413 2,77 1.742.182 1.712.626-1,70 19.206-3,78 689 762 10,60 12.579 12.104-3,78 43.293 48.492 12,01 644.051-8,55 20.306 9.561-52,92 1.997.428 2.298.877 15,09 420.631 372.759-11,38 16.466 17,58 120 120 0,00 382.948 449.809 17,46 7.389 13.380 81,08 2.933.770 1,08 468.342 450.828-3,74 3.455.947 3.447.795-0,24 1.156.594 1.140.910-1,36 15.074.975-2,06 263.192 218.919-16,82 7.486.212 6.995.801-6,55 4.653.700 4.557.333-2,07 35.813.752-1,91 1.056.409 921.625-12,76 26.901.155 28.306.166 5,22 49.038.925 49.868.806 1,69 Prema istraživanju koje je objavio Forbes, u prvoj godini propadne 25 posto start-upa, u drugoj propadne 36 posto, dok u trećoj nestane 44 posto tvrtki. Taj postotak raste u daljnjim godinama, a procjenjuje se da od ukupnog broja start-upa njih samo 25-30 posto uspije preživjeti petu godinu, što je poražavajuće. Poduzetnici koji su imali mentora i kvalitetnu podršku na svom poduzetničkom putu imaju do tri puta veće šanse za uspjeh. To je upravo svrha projekta Mentorica.biz - portal za poduzetnike koji je nedavno lansirala tvrtka Androlić konzalting. Portal je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima radi podrške njihovu poslovanju kako bi što lakše došli do informacija te brže pronašli odgovore na pitanja koja ih muče na putu razvoja svoje poduzetničke priče. Uz edukativni sadržaj i poslovne vijesti, tvrtka nudi i pomoć pri izradi poslovnih i marketing planova, bazu pitanja i odgovora koja će se redovno nadopunjavati (od pitanja računovodstva, upravljanja, motivacije, trgovačkog i radnog prava, poreza, subvencija za poduzetnike...), sve s ciljem dodatne podrške poduzetnicima. Projekt Mentorica.biz portal za poduzetnike referentne oznake KK.03.2.1.06.0033 sufinancirala je Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. temeljem Poziva E-impuls 2016. Provedba projekta traje od 10. listopada 2017. do 10. listopada 2018. Ukupna vrijednost projekta je 71.500 kuna od čega se 56.000 kuna odnosi na financiranje iz EU bespovratnih sredstava ili 78,32 posto, a 15.500 kuna tvrtka financira iz vlastitih sredstava. Portal već sad obiluje mnoštvom korisnih savjeta poslovne tematike, a pokriva teme od prodaje, marketinga, otvaranja tvrtke, upravljanja ljudima, pa do financiranja poduzetničkih projekata. Uz korisne članke koji se mogu pronaći, na portalu se nalazi baza pitanja i odgovora koja se redovno ažurira. Poduzetnici ili oni koji to tek žele postati mogu postaviti pitanje koje se odnosi na neku poslovnu temu na koje će odgovoriti netko od poslovnih savjetnika. Odgovori na pitanja su potpuno besplatni, a baza je slobodna za pretraživanje, pa je lako i jednostavno doći do odgovora. Poslovni savjetnici portala su osobe koji imaju iskustvo u raznim područjima ekonomije i radnog prava te su spremni svoja znanja podijeliti s drugima. Portal je nadogradnja redovnom poslovanju i jača konkurentnost tvrtke Androlić konzalting koja se redovno bavi izradom projektnih prijava te provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova, poslovnim savjetovanjem i edukacijama. Sadržaj materijala isključiva je odgovornost tvrtke ANDROLIĆ konzalting j. d. o. o.
46 BANKARSTVO Cost income ratio* (%) Banka 2016. 2017. Addiko Bank 59,40 57,60 Banka Kovanica 69,30 63,90 BKS Bank AG 47,35 48,94 Croatia banka 71,50 72,70 Erste&Steiermärkische Bank 41,40 43,40 Hrvatska poštanska banka 53,70 54,40 Imex banka 84,40 77,62 Istarska kreditna banka Umag 60,20 57,21 J&T banka 176,92 83,71 Jadranska banka 131,65 83,13 Karlovačka banka 62,00 60,00 Kentbank 75,01 76,75 Kreditna banka Zagreb 61,42 58,45 OTP banka Hrvatska - - Partner banka 59,80 62,43 Podravska banka 61,50 71,06 Primorska banka 112,00 96,00 Privredna banka Zagreb 38,36 35,30 Raiffeisenbank Austria 54,71 56,40 Samoborska banka 98,19 104,64 Sberbank 68,93 66,85 Slatinska banka 77,79 68,00 Splitska banka 51,00 60,00 Zagrebačka banka 40,50 43,01 Depoziti stanovništva * Cost income ratio = operativni troškovi (plaće, administrativni troškovi, materijal, amortizacija...) / operativni prihodi (neto kamate, neto provizije, bez tečajnih razlika i troškova rezerviranja) x 100 Ukupno Banka % Po viđenju 2016. 2017. promjene 2016. Addiko Bank 11.148.636 10.548.741-5,38 1.154.990 Banka Kovanica 995.039 936.225-5,91 36.972 BKS Bank AG 368603 393957 6,88 88624 Croatia banka 1.752.811 1.596.734-8,90 86.856 Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 3.407.582 Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 2.300.802 Imex banka 1.584.395 1.404.051-11,38 29.641 Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 300.732 J&T banka 1.075.631 779.678-27,51 24.781 Jadranska banka 1.633.049 1.431.506-12,34 195.109 Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 243.685 Kentbank 1.383.848 1.263.752-8,68 31.595 Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458-30,49 335.540 OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042,00 0,16 1.663.733 Partner banka 827.875 866.927 4,72 36.222 Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 325.097 Primorska banka 461.456 399.954-13,33 11.424 Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 6.217.377 Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 1.474.327 Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 72.735 Sberbank 3.406.990 3.351.222-1,64 170.174 Slatinska banka 1.108.377 1.084.583-2,15 93.440 Splitska banka 12.321.296 12.018.465-2,46 1.878.637 Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 8.739.531 Ukupno: 194.599.475 193.929.216-0,34 28.919.606
BANKARSTVO 47 (000 kn) kunska % Po viđenju devizna % Oročena kunska % Oročena devizna % 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 1.427.628 23,61 1.747.565 2.492.210 42,61 1.129.290 1.023.646-9,35 7.116.791 5.605.257-21,24 36.615-0,97 109.832 113.056 2,94 169.142 143.515-15,15 679.093 643.039-5,31 101085 14,06 53775 53167-1,13 38285 54198 41,56 187919 185507-1,28 93.099 7,19 78.566 83.318 6,05 161.764 146.294-9,56 1.425.625 1.274.023-10,63 4.368.037 28,19 3.034.621 4.405.680 45,18 3.738.234 3.684.235-1,44 17.516.341 15.403.521-12,06 2.675.470 16,28 633.939 894.026 41,03 2.181.076 2.015.772-7,58 3.938.531 3.554.965-9,74 45.140 52,29 31.004 44.755 44,35 285.033 244.541-14,21 1.238.717 1.069.615-13,65 370.338 23,15 414.993 542.081 30,62 188.825 189.518 0,37 - - - 23.307-5,95 31.183 23.512-24,60 204.564 150.249-26,55 815.103 582.610-28,52 212.287 8,80 314.841 341.300 8,40 156.595 131.613-15,95 966.504 746.306-22,78 322.129 32,19 184.915 214.438 15,97 348.816 344.703-1,18 852.531 823.032-3,46 45.256 43,24 61.948 84.037 35,66 222.203 234.260 5,43 1.068.102 900.199-15,72 103.796-69,07 117.894 103.547-12,17 557.151 397.772-28,61 1.602.532 1.211.343-24,41 2.078.646,00 24,94 2.339.694 3.001.271,00 28,28 1.333.096 1.254.006,00-5,93 5.476.102 4.496.119,00-17,90 36.397 0,48 60.851 84.279 38,50 92.271 99.275 7,59 638.531 646.976 1,32 390.441 20,10 243.881 287.730 17,98 370.423 354.837-4,21 943.268 873.016-7,45 8.714-23,72 44.739 42.868-4,18 40.246 36.139-10,20 365.047 312.232-14,47 7.589.013 22,06 7.889.855 9.570.757 21,30 4.077.971 4.616.007 13,19 21.258.546 18.981.700-10,71 1.977.152 34,11 3.114.756 4.011.909 28,80 1.263.466 1.138.760-9,87 7.341.982 6.074.896-17,26 81.157 11,58 53.792 62.923 16,97 37.608 42.308 12,50 183.064 168.862-7,76 206.267 21,21 414.408 463.505 11,85 378.293 521.951 37,98 2.444.115 2.159.499-11,64 120.462 28,92 95.826 122.033 27,35 253.305 225.449-11,00 665.806 616.639-7,38 2.194.787 16,83 2.970.114 3.730.900 25,61 880.043 825.895-6,15 6.592.502 5.266.883-20,11 10.612.467 21,43 8.102.759 9.817.664 21,16 4.487.502 4.225.461-5,84 27.622.164 24.521.916-11,22 35.119.690 21,44 32.145.751 40.590.966 26,27 22.595.202 22.100.404-2,19 110.938.916 96.118.155-13,36
48 BANKARSTVO Zarada po dionici (%) Isplaćena dividenda po dionici (% i kn) Banka 2016. 2017. Addiko Bank - 8,97 Banka Kovanica 0,13 1,50 BKS Bank AG - - Croatia banka 0,35-6,45 Erste&Steiermärkische Bank 36,89 38,24 Hrvatska poštanska banka 89,56 4,12 Imex banka -3,74-9,89 Istarska kreditna banka Umag 12,68 16,14 J&T banka - - Jadranska banka - - Karlovačka banka - - Kentbank - - Kreditna banka Zagreb 7,01 10,72 OTP banka Hrvatska 7,03 1,39 Partner banka 10,16 7,63 Podravska banka 9,73 5,27 Primorska banka 14,51-10,35 Privredna banka Zagreb 84,00 76,00 Raiffeisenbank Austria 12,70 10,90 Samoborska banka - - Sberbank - - Slatinska banka -1,64 0,71 Splitska banka 37,00-9,00 Zagrebačka banka 5,34 2,62 Banka % 2016. 2017. kn 2016. 2017. Addiko Bank - 4,00-82,00 Banka Kovanica 0,87 - - - BKS Bank AG - - - - Croatia banka - - - - Erste&Steiermärkische Bank 12,87 9,43 12,87 9,43 Hrvatska poštanska banka - - - - Imex banka - - - - Istarska kreditna banka Umag 5,45 6,36 60,00 70,00 J&T banka - - - - Jadranska banka - - - - Karlovačka banka - - - - Kentbank - - - - Kreditna banka Zagreb - - 6007,00 - OTP banka Hrvatska - - - - Partner banka - - - - Podravska banka - - - - Primorska banka - - - - Privredna banka Zagreb 30,00 20,00 25,33 15,19 Raiffeisenbank Austria 10,60 10,90 106,00 109,00 Samoborska banka -0,20-0,15 - - Sberbank - - - - Slatinska banka - - - - Splitska banka - - - - Zagrebačka banka - 27,00-5,30
BANKARSTVO 49 Raspodjela dobiti (000 kn) Banka 2016. 2017. Dividenda Zadržana dobit Dividenda Zadržana dobit Addiko Bank - - 102 127.298 Banka Kovanica 3.018 - - 5.308 BKS Bank AG - 20.849-16.032 Croatia banka - 1.638 - (30.631) Erste&Steiermärkische Bank 218.586 407.928 160.160 489.334 Hrvatska poštanska banka - 181.261-8.333 Imex banka - (5.362) - (14.188) Istarska kreditna banka Umag 8.880 11.751 10.360 15.913 J&T banka - (86.568) - (29.073) Jadranska banka - - - - Karlovačka banka - - - - Kentbank - 8.129-5.238 Kreditna banka Zagreb 6.007 7.568 - - OTP banka Hrvatska - 123.418-52.188 Partner banka - - - - Podravska banka - 26.032-14.096 Primorska banka - 12.696 - (9.059) Privredna banka Zagreb 481.526 1.123.662 288.764 1.154.680 Raiffeisenbank Austria 385.215 75.000 395.600 17 Samoborska banka - (9.377) - (7.052) Sberbank - - - - Slatinska banka - - - - Splitska banka 186.725 178.394 - (84.870) Zagrebačka banka 1.697.283 12.047 839.033.922 326.017 Revizori Banka 2016. 2017. Addiko Bank Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Banka Kovanica Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb Pricewaterhouse Coopers d.o.o. Zagreb BKS Bank AG Ernst &Young d.o.o. Zagreb KPMG Croatia d.o.o. Zagreb Croatia banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Erste&Steiermärkische Bank Ernst and Young PWC Hrvatska poštanska banka Deloitte d.o.o., Zagreb Ernst & Young d.o.o., Zagreb Imex banka BDO Croatia d.o.o. BDO Croatia d.o.o. Istarska kreditna banka Umag Deloitte d.o.o. Zagreb Deloitte d.o.o. Zagreb KPMG Croatia d.o.o. za KPMG Croatia d.o.o. za J&T banka reviziju reviziju Jadranska banka HLB Revidicon d.o.o., Varaždin HLB Revidicon d.o.o., Varaždin Karlovačka banka BDO Croatia d.o.o. Deloitte d.o.o. Kentbank KPMG Ernst&Young Kreditna banka Zagreb PriceWaterhouse Coopers Delloite OTP banka Hrvatska Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Partner banka Krako-revizija d.o.o. Krako-revizija d.o.o. Podravska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Primorska banka BDO Croatia, Zagreb BDO Croatia, Zagreb Privredna banka Zagreb KPMG Croatia d.o.o. KPMG Croatia d.o.o. Raiffeisenbank Austria KPGM KPGM Samoborska banka HLB Revidicon d.o.o. HLB Revidicon d.o.o. Sberbank Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić Slatinska banka BDO Croatia d.o.o. BDO Croatia d.o.o. Zagreb Zagreb Splitska banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o. Zagrebačka banka Deloitte d.o.o. Deloitte d.o.o.
50 BANKARSTVO Kapital banke 31.12.2016. 31.12.2017. % promjene Temeljni kapital (000 kn) - dionički 6.959.632,00 7.009.632,00 0,72% Ukupni kapital (000 kn) - dionički + rezerve 10.025.605,00 10.256.528,00 2,30% Dopunski kapital (000 kn) 12.375,00 12.303,00-0,58% Jamstveni kapital (000 kn) 10.288.859,00 10.485.928,00 1,92% Koeficijent adekvatnosti kapitala (%) 60,36 64,35 6,61% Aktiva banke (000 kn) 27.374.916,00 28.055.803,00 2,49% Izvanbilančne stavke (000 kn) 5.991.933,00 5.515.538,00-7,95% Kreditni rejting banke Ba1(Moody s) BB (Standard & Poor s) Ba2(Moody s) BB (Standard & Poor s) Broj zaposlenih 332,00 336,00 1,20% Ukupni prihodi 924.004,00 919.364,00-0,50% - kamatni prihodi 870.344,00 866.198,00-0,48% - prihodi od provizija 28.332,00 45.539,00 60,73% - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti 7.312,00 - - - ostali prihodi 18.016,00 7.627,00-57,67% Ukupni rashodi -455.938,00-393.604,00-13,67% - kamatni troškovi -452.673,00-390.460,00-13,74% - troškovi provizija -3.265,00-3.144,00-3,71% - neto prihodi/rashodi od financijskih aktivnosti - - - - ostali troškovi -154.541,00-364.977,00 136,17% Dobit prije oporezivanja 313.525,00 160.783,00-48,72% Dobit poslije oporezivanja 313.525,00 160.783,00-48,72% Zadržana dobit 313.525,00 160.783,00-48,72% Cost income ratio (%) 34,40 28,80-16,28% Odobreni krediti ukupno (000 kn) - bruto, stanje 31. 12. 26.343.123,00 26.332.993,00-0,04% - državi 1.528.564,00 1.744.426,00 14,12% - privredi 12.562.131,00 13.514.500,00 7,58% - ostalo (bankama, financijskim institucijama itd.) 12.252.428,00 11.074.067,00-9,62% BANKARSKA GRUPA (Podaci iz konsolidiranih bilanci, 31.12.2017.) Grupa: HBOR Članice Grupe za koje se daju konsolidirani podaci: Hrvatska banka za obnovu i razvitak (matično društvo), Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. i Poslovni info servis d.o.o. (ovisna društva) Aktiva Grupe (000) 28.075.561 Ukupan prihod Grupe (000) 930.810 Broj zaposlenih u Grupi 353 Ukupni temeljni kapital Grupe (000) 10.263.484 Bruto dobit Grupe (000) 162.303
BANKARSTVO 51 DEPOZITI U 2017. I opet uzlazno Depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto L ani su ukupni depoziti kod poslovnih banaka nastavili s rastom, kao što su uostalom rasli i u vrijeme najjačeg kriznog udara. Bilo kako bilo, depoziti u poslovnim bankama lani su premašili 296,105 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije, kada su iznosili 291,006 milijardi, povećanje od 1,75 posto. Kad je riječ o depozitima stanovništva, oni su protekle godine zabilježili blagi pad od 0,34 posto te su bili nešto viši od 193,929 milijardi kuna. Naime, u 2016. depoziti građana su iznosili 194,599 milijardi kuna. Ako promatramo ukupne iznose depozita, onda je više nego očito da depoziti stanovništva uvelike nadmašuju depozite gospodarstva, koji su lani skočili za 4,12 posto. Tako su prošle godine depoziti privrede dosegnuli 86,970 milijardi kuna za razliku od preklanjske 83,532 milijarde kuna. Depoziti države su pak protekle godine zabilježili rast od 18,10 posto te su iznosili nešto više od 15,205 milijardi kuna za razliku od preklanjskih 12,875 milijardi kuna. Inače, najviše depozita, kao i godinu dana ranije, ima Zagrebačka banka više od 77,549 milijardi kuna što je povećanje od 1,65 posto u odnosu na 2016. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s iznosom depozita od 58,237 milijardi kuna i uz godišnji rast od 4,96 posto, dok je treća Erste banka sa 42,307 milijardi kuna depozita i rast od 2,44 posto u odnosu na 2016. godinu. Depoziti (u 000 kn) Banka Ukupno % Depoziti države % Depoziti privrede % Depoziti stanovništva % 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene Addiko Bank 15.514.732 15.503.397-0,07 161.542 235.201 45,60 4.204.554 4.719.455 12,25 11.148.636 10.548.741-5,38 Banka Kovanica 1.013.915 948.364-6,47 - - - 18.876 12.139-35,69 995.039 936.225-5,91 BKS Bank AG 748.512 787.086 5,15 61 60.979 99865,57 379.848 332.150-12,56 368603 393957 6,88 Croatia banka 2.608.592 2.156.283-17,34 99.110 91.426-7,75 756.671 468.123-38,13 1.752.811 1.596.734-8,90 Erste&Steiermärkische Bank 41.298.461 42.307.249 2,44 2.920.235 2.850.086-2,40 10.681.448 11.595.690 8,56 27.696.778 27.861.473 0,59 Hrvatska poštanska banka 16.224.722 16.911.707 4,23 2.411.069 2.254.434-6,50 4.759.305 5.517.040 15,92 9.054.348 9.140.233 0,95 Imex banka 1.699.010 1.503.880-11,48 920 923 0,33 113.695 98.906-13,01 1.584.395 1.404.051-11,38 Istarska kreditna banka Umag 1.476.559 1.751.557 18,62 101.036 101.233 0,19 470.973 548.387 16,44 904.550 1.101.937 21,82 J&T banka 1.223.688 927.374-24,21 4.352 8.007 83,98 143.705 139.689-2,79 1.075.631 779.678-27,51 Jadranska banka 1.732.191 1.539.719-11,11 241 521 116,18 98.901 107.692 8,89 1.633.049 1.431.506-12,34 Karlovačka banka 1.874.808 1.931.834 3,04 53.935 45.759-15,16 190.926 181.773-4,79 1.629.947 1.704.302 4,56 Kentbank 1.741.615 1.679.134-3,59 5.483 9.152 66,92 352.284 406.230 15,31 1.383.848 1.263.752-8,68 Kreditna banka Zagreb 3.112.587 2.312.759-25,70 20.410 1.360-93,34 479.060 494.941 3,32 2.613.117 1.816.458-30,49 OTP banka Hrvatska 12.619.633 13.209.424 4,67 99.033 314.105 217,17 1.707.975 2.065.277 20,92 10.812.625 10.830.042 0,16 Partner banka 1.217.118 1.354.302 11,27 45.892 36.996-19,38 343.351 450.379 31,17 827.875 866.927 4,72 Podravska banka 2.373.649 2.416.653 1,81 48.573 67.717 39,41 442.407 442.912 0,11 1.882.669 1.906.024 1,24 Primorska banka 505.478 435.296-13,88 45 2-94,72 43.977 35.340-19,64 461.456 399.954-13,33 Privredna banka Zagreb 55.484.222 58.236.754 4,96 3.864.008 4.703.378 21,72 12.176.465 12.775.899 4,92 39.443.749 40.757.477 3,33 Raiffeisenbank Austria 23.284.709 23.019.618-1,14 79.734 40.815-48,81 10.010.444 9.776.086-2,34 13.194.531 13.202.717 0,06 Samoborska banka 410.062 406.357-0,90 1 - - 62.862 51.107-18,70 347.199 355.250 2,32 Sberbank 6.356.664 6.067.153-4,55 48.111 468-99,03 2.901.563 2.715.463-6,41 3.406.990 3.351.222-1,64 Slatinska banka 1.282.528 1.259.164-1,82 27.503 34.403 25,09 146.648 140.178-4,41 1.108.377 1.084.583-2,15 Splitska banka 20.909.552 21.889.643 4,69 168.973 287.340 70,05 8.419.283 9.583.838 13,83 12.321.296 12.018.465-2,46 Zagrebačka banka 76.293.145 77.549.829 1,65 2.714.265 4.060.972 49,62 24.626.924 24.311.349-1,28 48.951.956 49.177.508 0,46 Ukupno: 291.006.152 296.104.536 1,75 12.874.532 15.205.277 18,10 83.532.145 86.970.043 4,12 194.599.475 193.929.216-0,34
52 BANKARSTVO KREDITI U 2017. Pad kreditiranja Protekle je godine najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna, gospodarstvu 88,628 milijardi, a državi 38,677 milijardi kuna Odobreni krediti Banka U kupni odobreni krediti poslovnih banaka, dakle oni odobreni državi, gospodarstvu, građanima te onome što se vodi pod ostalo, protekle su godine premašili 250,958 milijardi kuna što je u odnosu na godinu dana ranije smanjenje od 5,38 posto. Naime, iznos kredita koje su poslovne banke odobrile prethodne 2016. godine bio je nešto veći od 265,222 milijarde kuna. Prema podacima s kojima raspolažemo, tijekom protekle godine povećan je samo iznos kredita odobren stanovništvu i to za 1,23 posto, dok su krediti odobreni državi, gospodarstvu i ostalima zabilježili pad. Protekle je godine, uostalom kao i pretprošle, najviše kredita odobreno stanovništvu 114,910 milijardi kuna što je rast od 1,23 posto u odnosu na godinu ranije kada su njihovi krediti iznosili 113,509 milijardi kuna. Gospodarstvu su pak banke odobrile 88,628 milijardi kreditnih kuna što je smanjenje od 2,97 posto u odnosu na 2016. kada su ti krediti premašivali 91,337 milijardi kuna. Državi su u 2017. pak odobreni krediti bili ukupno teški 38,677 milijardi kuna ili 20,86 posto manje nego godinu dana ranije kada je taj iznos bio 48,874 milijarde kuna. Najviše je kredita u prošloj godini odobrila Zagrebačka banka, 69,984 milijarde kuna uz pad od 10,43 posto. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb sa 46,784 milijarde kuna uz pad od 1,82 posto, dok je treća Erste banka s nešto više od 38,603 milijarde kuna što je 0,74 posto manje nego u 2016. godini. Najviše kredita gospodarstvu tijekom protekle godi- Ukupno Državi % promjene 2016. 2017. 2016. 2017. % promjene Addiko Bank 13.940.725 11.791.570-15,42 1.671.225 391.825-76,55 Banka Kovanica 1.025.364 1.052.876 2,68-2.766 - BKS Bank AG 1.226.813 1.310.555 6,83 32812 - - Croatia banka 1.843.889 1.413.552-23,34 169.269 18.250-89,22 Erste&Steiermärkische Bank 38.893.148 38.603.457-0,74 9.631.006 7.623.292-20,85 Hrvatska poštanska banka 12.772.508 12.310.362-3,62 4.006.755 3.163.463-21,05 Imex banka 1.204.122 1.185.888-1,51 113.367 112.705-0,58 Istarska kreditna banka Umag 1.701.752 1.744.829 2,53 128.290 74.271-42,11 J&T banka 984.314 822.054-16,48 15.841 9.516-39,93 Jadranska banka 637.087 511.505-19,71 1.698 1.350-20,49 Karlovačka banka 1.259.931 1.253.472-0,51 213.343 208.739-2,16 Kentbank 1.099.930 1.265.037 15,01 - - - Kreditna banka Zagreb 1.820.143 1.769.980-2,76 74.510 58.147-21,96 OTP banka Hrvatska 11.837.013 12.020.897 1,55 551.696 624.525 13,20 Partner banka 958.674 1.031.305 7,58 - - - Podravska banka 2.501.138 2.421.173-3,20 - - - Primorska banka 240.196 108.512-54,82 - - - Privredna banka Zagreb 47.650.529 46.783.593-1,82 9.438.755 7.388.536-21,72 Raiffeisenbank Austria 19.110.171 18.309.640-4,19 553.143 528.571-4,44 Samoborska banka 175.970 191.293 8,71 - - - Sberbank 7.748.575 7.354.833-5,08 777.067 276.472-64,42 Slatinska banka 736.950 890.454 20,83 23.043 20.042-13,02 Splitska banka 17.724.650 16.827.651-5,06 3.027.242 2.161.099-28,61 Zagrebačka banka 78.128.937 69.983.591-10,43 18.444.628 16.013.013-13,18 Ukupno: 265.222.529 250.958.079-5,38 48.873.690 38.676.582-20,86
BANKARSTVO 53 ne odobrila je Zagrebačka banka, 24,769 milijardi kuna što je smanjenje od 11,05 posto u odnosu na 2016. kada je ta banka gospodarstvenicima odobrila kredita u iznosu od gotovo 27,845 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Privredna banka Zagreb s odobrene 14,423 milijarde kreditnih kuna, što je rast od 1,90 posto u odnosu na prethodnu godinu (gotovo 14,154 milijardi odobrenih kredita). Slijedi Erste banka s rastom od 13,93 posto, na više od 13,479 milijardi kuna odobrenih kredita, za razliku od 11,831 milijarde u 2016. Redoslijed banaka se ne mijenja ni kad je riječ o kreditima odobrenim stanovništvu. Dakle, na čelu rang-ljestvice je Zagrebačka banka kod koje su se građani tijekom prošle godine kreditno zadužili za 26,847 milijardi kuna što je 3,41 posto manje nego pretprošle godine (27,795 milijardi kuna). Potom slijedi Privredna banka Zagreb sa 24,833 milijarde kuna ili rastom od 4,15 posto na godišnjoj razini, KREDIT dok je treća Erste banka koja je građane lani kreditirala s gotovo 15,409 milijardi kuna, uz godišnji rast od 4,17 posto. Zagrebačka je banka lani odobrila i najviše kredita državi 16,013 milijardi kuna ili 13,18 posto manje nego pretprošle godine kada je državu kreditirala s oko 18,445 milijardi kuna. Na drugom je mjestu Erste banka sa 7,623 milijarde kuna uz smanjenje na godišnjoj razini od 20,85 posto, dok je treća Privredna banka Zagreb koja je državi lani odobrila kredita u visini od 7,389 milijardi kuna uz pad od 21,72 posto u odnosu na 2016. godinu. DUŽNIK KREDIT ZAJMODAVAC (u 000 kn) Privredi Ostalo Stanovništvu % promjene % promjene 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. % promjene 4.487.396 4.327.541-3,56 439.691 226.443-48,50 7.342.413 6.845.761-6,76 309.007 246.609-20,19 6.172 6.166-0,10 710.185 797.335 12,27 987.643 1.069.766 8,32 - - - 206.358 240.789 16,69 1.237.581 973.466-21,34 22.064 6.100-72,35 414.975 415.736 0,18 11.831.420 13.479.687 13,93 2.639.248 2.091.782-20,74 14.791.474 15.408.696 4,17 3.876.349 3.907.132 0,79 103.016 86.705-15,83 4.786.388 5.153.062 7,66 819.239 712.430-13,04 - - - 271.516 360.753 32,87 985.487 1.078.568 9,45 15.002 6-99,96 572.973 591.984 3,32 747.174 651.110-12,86 62.120 37.248-40,04 159.179 124.180-21,99 381.847 282.931-25,90 3.505 460-86,88 250.037 226.764-9,31 397.623 394.000-0,91 18.635 9.817-47,32 630.330 640.916 1,68 615.133 675.538 9,82 4.925 - - 479.872 589.499 22,85 1.060.947 1.037.816-2,18 155.225 155.762 0,35 529.461 518.255-2,12 3.661.809 3.563.639-2,68 - - - 7.623.508 7.832.733 2,74 715.536 748.365 4,59 43.923 27.245-37,97 199.215 255.695 28,35 16.429 17.643 7,39 1.436.374 1.194.601-16,83 1.048.335 1.208.929 15,32 201.369 80.582-59,98 1.615 3.615 123,88 37.213 24.315-34,66 14.153.981 14.422.936 1,90 214.745 139.597,00-34,99 23.843.048 24.832.524 4,15 7.227.068 6.491.773-10,17 1.119.100 1.152.791 3,01 10.210.860 10.136.505-0,73 99.448 110.729 11,34 - - - 76.522 80.564 5,28 2.924.591 2.766.327-5,41 904.272 986.786 9,12 3.142.645 3.325.248 5,81 293.366 382.311 30,32 16.080 8.326-48,22 404.461 479.775 18,62 6.461.924 6.438.273-0,37 252.205 254.976 1,10 7.983.279 7.973.303-0,12 27.844.810 24.769.041-11,05 4.044.837 2.354.509-41,79 27.794.662 26.847.028-3,41 91.337.177 88.628.213-2,97 11.502.754 8.742.935-23,99 113.508.909 114.910.349 1,23
54 BANKARSTVO ŠTEDNJA U 2017. U laganom padu, ali ipak... Štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna I opet otkrivamo toplu vodu: štedjeti treba! Kako i na koji način u sadašnjim uvjetima, već je malo teže pitanje. Iako statistike kažu da je nakon godina stagnacije stanovništvu krenulo uzlazno i da potrošnja raste, ipak je gotovo nemoguća misija ostaviti nešto sa strane. No to je već neka druga priča. Bilo kako bilo, štednja u poslovnim bankama je protekle godine premašila 193,929 milijardi kuna što je za 0,34 posto manje nego godinu dana ranije kada je iznosila gotovo 195 milijardi kuna. Preciznije kazano, lani je u našim bankama bilo više od 57,220 milijardi kuna štednje u domaćoj valuti što je na godišnjoj razini skok od 11,08 posto, dok je devizna premašila iznos od 136,709 milijardi kuna što je pad od 4,46 posto u odnosu na 2016., godinu. Najviše štednje građani drže u Zagrebačkoj banci. Riječ je o oko 49,2 milijarde kuna što je u odnosu na godinu ranije rast od 0,46 posto. Na drugom mjestu rang-ljestvice je Privredna banka Zagreb kojoj su građani povjerili gotovo 40,8 milijardi kuna uz rast od 3,33 posto, dok je na trećem Erste banka koja je prošlu godinu završila s nešto više od 27,861 milijarde kuna povjerene joj štednje ili sa 0,59 posto više nego godinu prethodne godine. Kad je riječ o deviznoj štednji, listu banaka predvodi Zagrebačka banka gdje je tijekom protekle godine devizna štednja smanjena za 3,88 posto te je izno- Štednja stanovništva kunska i devizna (u 000 kn) Banka Ukupno % Kunska % Devizna % 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene Addiko Bank 11.148.636 10.548.741-5,38 2.284.280 2.451.274 7,31 8.864.356 8.097.467-8,65 Banka Kovanica 995.039 936.225-5,91 206.114 180.130-12,61 788.925 756.095-4,16 BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88 126.909 155.283 22,36 241.694 238.674-1,25 Croatia banka 1.752.811 1.596.734-8,90 248.620 239.393-3,71 1.504.191 1.357.341-9,76 Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 7.145.816 8.052.272 12,69 20.550.962 19.809.201-3,61 Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 4.481.878 4.691.242 4,67 4.572.470 4.448.991-2,70 Imex banka 1.584.395 1.404.051-11,38 314.674 289.681-7,94 1.269.721 1.114.370-12,24 Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 489.557 559.856 14,36 414.993 542.081 30,62 J&T banka 1.075.631 779.678-27,51 229.345 173.556-24,33 846.286 606.122-28,38 Jadranska banka 1.633.049 1.431.506-12,34 351.704 343.900-2,22 1.281.345 1.087.606-15,12 Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 592.501 666.832 12,55 1.037.446 1.037.470 0,00 Kentbank 1.383.848 1.263.752-8,68 253.798 279.516 10,13 1.130.050 984.236-12,90 Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458-30,49 892.691 501.568-43,81 1.720.426 1.314.890-23,57 OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042 0,16 2.996.829 3.332.652 11,21 7.815.796 7.497.390-4,07 Partner banka 827.875 866.927 4,72 128.493 135.672 5,59 699.382 731.255 4,56 Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 695.520 745.278 7,15 1.187.149 1.160.746-2,22 Primorska banka 461.456 399.954-13,33 51.670 44.854-13,19 409.786 355.101-13,34 Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 10.295.348 12.205.020 18,55 29.148.401 28.552.457-2,04 Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 2.737.793 3.115.912 13,81 10.456.738 10.086.805-3,54 Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 110.343 123.465 11,89 236.856 231.785-2,14 Sberbank 3.406.990 3.351.222-1,64 548.467 728.218 32,77 2.858.523 2.623.004-8,24 Slatinska banka 1.108.377 1.084.583-2,15 346.745 345.911-0,24 761.632 738.672-3,01 Splitska banka 12.321.296 12.018.465-2,46 2.758.680 3.020.682 9,50 9.562.616 8.997.783-5,91 Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 13.227.033 14.837.928 12,18 35.724.923 34.339.580-3,88 Ukupno: 194.599.475 193.929.216-0,34 51.514.808 57.220.095 11,08 143.084.667 136.709.122-4,46
BANKARSTVO 55 kn kn sila 34,339 milijardi kuna. Slijedi Privredna banka Zagreb sa 28,552 milijarde kuna devizne štednje uz pad od 2,04 posto, dok je treća Erste banka sa 19,809 milijardi kuna što je 3,61 posto manje nego godinu dana ranije. Rang-ljestvica prvorangiranih banaka se ne mijenja ni kad je riječ o štednji u kunama. Zagrebačkoj su banci građani povjerili na čuvanje najviše kuna, tako da je kunska štednja u toj novčarskoj kući lani dosegnula 14,837 kn milijardi kuna (povećanje od 12,18 posto u odnosu na godinu prije). Za vrat joj opet puše Privredna banka Zagreb u kojoj je štednja u kunama lani iznosila 12,205 milijardi kuna što je 18,55 posto više nego u 2016., dok je treća Erste banka sa 8,052 milijarde kuna uz rast od 12,69 posto na godišnjoj razini. Kad je riječ o štednji po ročnosti, oročena štednja u hrvatskim bankama u prošloj je godini iznosila nešto više od 118,218 milijardi kuna što je 11,47 posto manje nego u 2016. godini, dok je štednja po viđenju premašila 75,710 milijardi kuna što je pak godišnje povećanje od 23,98 posto. Ni ovdje se ništa ne mijenja na rang ljestvici prvih triju banaka. Tako je Zagrebačka banka lani imala 28,747 milijardi kuna oročene štednje ili 10,47 posto manje nego u 2016., slijedi je Privredna banka Zagreb s gotovo 23,598 oročenih milijardi, uz pad na godišnjoj razini od 6,86 posto, dok je treća Erste banka s oko 19,088 milijardi oročenih kuna što je 10,19 posto manje nego u 2016. godine. Štednja po viđenju u Zagrebačkoj banci lani je iznosila 20,430 milijardi kuna uz rast od 21,30 posto u u odnosu na 2016. godinu, druga je Privredna banka Zagreb s oko 17,159 milijardi kuna i rast od 21,64 posto, dok je treća Erste banka sa 8,774 milijarde kuna i rast od 36,19 posto. Štednja stanovništva prema ročnosti (u 000 kn) Banka Štednja st. ukupno % Po viđenju % Oročena % 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene 2016. 2017. promjene Addiko Bank 11.148.636 10.548.741-5,38 2.902.555 3.919.838 35,05 8.246.081 6.628.903-19,61 Banka Kovanica 995.039 936.225-5,91 146.804 149.671 1,95 848.235 786.554-7,27 BKS Bank AG 368.603 393.957 6,88 142.399 154.252 8,32 226.204 239.705 5,97 Croatia banka 1.752.811 1.596.734-8,90 165.422 176.417 6,65 1.587.389 1.420.317-10,52 Erste&Steiermärkische Bank 27.696.778 27.861.473 0,59 6.442.203 8.773.717 36,19 21.254.575 19.087.756-10,19 Hrvatska poštanska banka 9.054.348 9.140.233 0,95 2.934.741 3.569.496 21,63 6.119.607 5.570.737-8,97 Imex banka 1.584.395 1.404.051-11,38 60.645 89.895 48,23 1.523.750 1.314.156-13,76 Istarska kreditna banka Umag 904.550 1.101.937 21,82 715.725 912.419 27,48 188.825 189.518 0,37 J&T banka 1.075.631 779.678-27,51 55.964 46.819-16,34 1.019.667 732.859-28,13 Jadranska banka 1.633.049 1.431.506-12,34 509.950 553.587 8,56 1.123.099 877.919-21,83 Karlovačka banka 1.629.947 1.704.302 4,56 428.600 536.567 25,19 1.201.347 1.167.735-2,80 Kentbank 1.383.848 1.263.752-8,68 93.543 129.293 38,22 1.290.305 1.134.459-12,08 Kreditna banka Zagreb 2.613.117 1.816.458-30,49 453.434 207.343-54,27 2.159.683 1.609.115-25,49 OTP banka Hrvatska 10.812.625 10.830.042 0,16 4.003.427 5.079.917 26,89 6.809.198 5.750.125-15,55 Partner banka 827.875 866.927 4,72 97.073 120.676 24,31 730.802 746.251 2,11 Podravska banka 1.882.669 1.906.024 1,24 568.978 678.171 19,19 1.313.691 1.227.853-6,53 Primorska banka 461.456 399.954-13,33 56.163 51.583-8,16 405.293 348.372-14,04 Privredna banka Zagreb 39.443.749 40.757.477 3,33 14.107.232 17.159.770 21,64 25.336.517 23.597.707-6,86 Raiffeisenbank Austria 13.194.531 13.202.717 0,06 4.589.083 5.989.061 30,51 8.605.448 7.213.656-16,17 Samoborska banka 347.199 355.250 2,32 126.527 144.080 13,87 220.672 211.170-4,31 Sberbank 3.406.990 3.351.222-1,64 584.582 669.772 14,57 2.822.408 2.681.450-4,99 Slatinska banka 1.108.377 1.084.583-2,15 189.266 242.495 28,12 919.111 842.088-8,38 Splitska banka 12.321.296 12.018.465-2,46 4.848.751 5.925.687 22,21 7.472.545 6.092.778-18,46 Zagrebačka banka 48.951.956 49.177.508 0,46 16.842.290 20.430.131 21,30 32.109.666 28.747.377-10,47 UKUPNO: 194.599.475 193.929.216-0,34 61.065.357 75.710.657 23,98 133.534.118 118.218.560-11,47
56 BANKARSTVO KARTIČNO POSLOVANJE Broj kartica raste Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK H rvatska gospodarska komora je i tijekom 2017. godine nastavila s prikupljanjem i analizom podataka o kartičnom poslovanju, nastavljajući tako uspješnu suradnju s bankama i kartičnim kućama koja kontinuirano traje od 2000. godine. Na kvartalnoj osnovi prikuplja se niz podataka vezanih uz kartice, bankomate, EFT POS terminale te transakcije po njima. Potkraj 2017. godine u Hrvatskoj je bilo 8,9 milijuna kreditnih i debitnih kartica, a u odnosu na kraj 2016. broj kartica je povećan za 1,3 posto. Najveći dio, 88,9 posto, i dalje otpada na debitne, kreditne i prepaid kartice banaka, a 11,1 posto na kartice dviju kartičnih kuća. Udio debitnih kartica u ukupnom broju kartica je 77 posto što je u skladu sa svjetskim trendovima (njihov udio na svjetskoj razini je 71 posto). Više od 95 posto ukupnog broja kartica otpada na chip (smart, pametne) kartice. Udio beskontaktnih kartica u ukupnom broju kartica je 31,4 posto što ukazuje na njihov kontinuirani rast (potkraj 2016. njihov udio u ukupnom broju kartica bio je 28 posto). Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama čiji su izdavatelji hrvatske banke te kartične kuće u zemlji i inozemstvu u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna što je za sedam posto više nego godinu ranije, dok je broj kartičnih transakcija porastao za devet posto. Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji U isto vrijeme vrijednost transakcija stranaca u Hrvatskoj porasla je za 13 posto, a broj njihovih transakcija za 16 posto. Kartice se i dalje najviše koriste za podizanje gotovine u zemlji budući da na te transakcije otpada 56 Promjena broja kartica, bankomata i EFT POS terminala (2001. - 2017.) 80,0 % 70,0 60,0 50,0 40,0 30,0 0,0 10,0 0,0-10,0 kartice bankomati EFT POS -20,0 31.12. 2001. 31.12. 2002. 31.12. 2003. 31.12. 2004. 31.12. 2005. 31.12. 2006. 31.12. 2007. 31.12. 2008. 31.12. 2009. 31.12. 2010. 31.12. 2011. 31.12. 2012. 31.12. 2013. 31.12. 2014. 31.12. 2015. 31.12. 2016. 31.12. 2017.
BANKARSTVO 57 Ukupna vrijednost transakcija realiziranih karticama u 2017. godini iznosila je 140,2 milijarde kuna posto ukupne vrijednosti svih transakcija, 38 posto čine transakcije plaćanja u zemlji, a šest posto otpada na transakcije ostvarene u inozemstvu (pet posto su transakcije plaćanja, a jedan posto transakcije podizanja gotovine). BANKOMATI I EFT POS TERMINALI Potkraj 2017. u Hrvatskoj je bilo 5088 bankomata, što je u odnosu na 2016. povećanje njihova broja za 10 posto i to je najveći rast od 2008. godine (te je godine broj bankomata porastao za gotovo 12 posto). U isto vrijeme broj EFT POS terminala je porastao za osam posto, sa 103.000 na više od 111.000 (to je najveći rast nakon 2011. kada je njihov broj porastao za gotovo 10 posto). SVJETSKI TRENDOVI U KARTIČNOM POSLOVANJU Na kraju 2016. godine na svjetskoj razini bilo je 13,9 milijardi platnih kartica i u odnosu na 2015. godinu njihov je broj porastao za osam posto, pokazuju rezultati istraživanja Retail Banking Researcha iz Londona. Prosječan broj kartica po odraslom stanovniku u 2016. bio je 3,1 kartica. Broj EFT POS terminala dosegao je 85,9 milijuna, rastući za sedam posto u odnosu na kraj 2015. godine. Udio debitnih kartica na globalnoj razini je i dalje najveći u odnosu na druge vrste kartica i iznosi 71 posto. KARTIČNO POSLOVANJE JE BITAN DIO FINANCIJSKE PISMENOSTI Kartice i kartično poslovanje zauzimaju značajno mjesto u edukacijskim aktivnostima u području financijske pismenosti koje Hrvatska gospodarska komora organizira za učenike srednjih škola, njihove nastavnike i profesore te studente. Naglasak je na upravljanju osobnim financijama, vrstama kartica, sigurnosti upotrebe i plaćanja te različitim kanalima upotrebe. Podizanje gotovine u Hrvatskoj 56% Plaćanja u inozemstvu 5% 1% Podizanje gotovine u inozemstvu Vrijednost kartičnih transakcija u 2017. UKUPNO 140,2 mlrd. kn 38% Plaćanja u Hrvatskoj
58 BANKARSTVO Upitali smo... CHRISTOPH SCHOEFBOECK, PREDSJE Kako ocjenjujete 2017. poslovnu godinu i svoje poslovanje? Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji? Ima li kakvih problema u vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine... Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što vam je to donijelo u poslovanju i općenito financijskoj industriji? Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje? Možete li procijeniti utjecaj primjene Uredbe o GDPR-u na poslovanje? Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju? Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast? Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja? >> U 2017. godini zadržali smo stabilnost i kvalitetu svog operativnog poslovanja te time dodatno učvrstili poziciju na hrvatskom bankarskom i financijskom tržištu. Posebno nas veseli činjenica da smo zabilježili rastući trend novog kreditiranja u poslovanju s građanstvom, ali i gospodarstvom. Svjedočili smo i velikim izazovima, poput procesa restrukturiranja Agrokora, što je utjecalo i na poslovanje cjelokupnog bankarskog sektora. Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini. POZITIVAN SIGNAL - JASNA PORUKA O UVOĐENJU EURA Hrvatske banke jedne su od najbolje kapitaliziranih u Europskoj uniji. Sustav je stabilan te banke imaju kapacitet adekvatno pratiti kvalitetne projekte privatnog sektora koji bi trebao biti generator gospodarskog rasta i kreiranja radnih mjesta, osiguravajući pritom dugoročnu stabilnost. I dalje je potrebno jačati napore u provedbi strukturnih reformi, kako bi se podigla potencijalna stopa rasta i I dalje je potrebno jačati napore u provođenju strukturnih reformi povećala otpornost na eventualne globalne šokove. Važno je pronaći politički i ekonomski odgovor na demografske izazove i rastući trend iseljavanja. Pozitivan signal je jasna poruka o uvođenju eura kao strateškom cilju, a smanjenje valutnog rizika i pristup
BANKARSTVO 59 DNIK UPRAVE ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANKA Rast novog kreditiranja građanstva i gospodarstva Svojim smo klijentima nastojali biti kvalitetan oslonac u realizaciji njihovih osobnih financijskih potreba i poslovnih ciljeva, pružajući adekvatan poticaj rastu realne ekonomije, ali i hrvatskog gospodarstva u cjelini mehanizmima financijske stabilnosti europodručja dodatno će povećati financijsku stabilnost Republike Hrvatske. Kad je riječ o izazovima, pravna i politička stabilnost ostaju temeljni preduvjeti za nastavak oporavka. Potrebno je graditi investicijsku sigurnost, ali i izbjegavati zakonske inicijative koje je mogu potkopati promjenom pravila igre u hodu. Bankarstvo je krvotok svakog gospodarstva, a samo stabilna krvna slika može pomoći njegovom kvalitetnijem funkcioniranju. Ulazak u EU za banke nije značio bitno drugačiji okvir poslovanja budući da je velik dio bankarskog sustava integriran u EU preko svojih stranih vlasnika. Međutim, indirektno svjedočimo pozitivnim efektima, kao što su trgovinska integracija i integracija klijenata dublje u trgovinske tokove EU-a. Također, perspektive EU fondova otvaraju novu dimenziju u poslovanju, a članstvo u EU svakako je imalo pozitivan efekt i na turističku aktivnost. Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju, za koji vjerujemo da će imati pozitivne efekte na stabilnost financijskog sektora. Neupitno je da se bankarstvo već neko vrijeme polako otvara pri čemu, u dio poslovanja koji su do sada radile isključivo banke, ulaze i drugi pružatelji usluga, posebice u dijelu platnog prometa. Taj će se trend nastaviti, ali to ne treba gledati kao prijetnju, već kao poticaj. Da bi bile uspješne i kadre odoljeti izazovu digitalizacije, zadatak banaka bit će daljnja transformacija u predvodnike tehnoloških trendova, uz omogućavanje dostupnosti, savjetovanja i podrške klijentima kroz digitalne kanale. U Erste banci i ESB Kandidatura Hrvatske za članstvo u eurozoni idući je važan korak za domaću financijsku industriju Grupi spremni smo za nove izazove te s optimizmom gledamo na budućnost. I prije početka primjene Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka, važeći zakonodavni okvir Republike Hrvatske propisivao je opseg aktivnosti i određena ograničenja u domeni direktnog kontaktiranja klijenata, kao i općenite zaštite osobnih podataka, posebice kad je u pitanju poslovanje financijske institucije. Međutim, GDPR regulativa takvu je zaštitu podigla na još višu razinu, a Erste banka je na vrijeme krenula s pripremama te spremna dočekala promjene. Primjerice, u svrhu unapređenja poslovnog odnosa, slanja posebnih ponuda ili povremenog informiranja o pogodnostima, Banka od klijenta treba posebnu privolu. Više od 80 posto naših klijenata koji su bili u kontaktu s Bankom od početka primjene regulative, u poslovnicama ili putem digitalnih kanala, dalo je svoju suglasnost. POZICIJA ESB GRUPE NA HRVATSKOM TRŽIŠTU JE STABILNA Situacija u kojoj se našao koncern Agrokor te proces njegova restrukturiranja svakako su predstavljali veliki izazov koji je utjecao i na poslovanje te, u određenoj mjeri, rezultat bankarskog sektora u 2017. Od samog početka Erste banka je zauzela proaktivnu ulogu i primjenjivala konstruktivan pristup kako bi pružila adekvatnu podršku procesu restrukturiranja te osiguravanju nastavka kontinuiteta poslovanja koncerna. Stoga vrlo pozitivnom smatramo činjenicu da je većinom glasova vjerovnika u konačnici postignuta nagodba. Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka, a pod utjecajem troška regulative, konkurentskih pritisaka i potrebe da se u određenim segmentima poslovanja ostvare ekonomije obujma, kako bi poslovni model bio dugoročno održiv. Pozicija ESB Grupe na hrvatskom tržištu je stabilna i predstavlja zdrav temelj za budućnost. Želimo održiv i dugoročni uspjeh koji će biti posljedica kvalitetnog odabira te praćenja zdravih i isplativih Vjerujemo da će se nastaviti proces konsolidacije, posebice u segmentu manjih i srednjih banaka projekata, kao i održavanja partnerskog odnosa s klijentima i društvenom zajednicom, što će rezultirati jačanjem međusobnog povjerenja baziranog na otvorenoj i transparentnoj komunikaciji. Zajednički nam je cilj uspjeh, zadovoljstvo i prosperitet kako naših klijenata, tako i hrvatskog društva u cjelini.
60 BANKARSTVO MICHAEL GEORG MÜLLER, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISENBANKA AUSTRIA (RBA) Iza nas je izazovna godina Ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit od 396 milijuna kuna >> Protekla godina bila je izazovna za poslovanje Banke. Početak godine obilježila je eskalacija krize u koncernu Agrokoru, a nastavak godine donošenje i provedba Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. Odluke koje je na temelju tog akta donosio izvanredni povjerenik u procesu financijskog restrukturiranja koncerna utjecale su na rezultate poslovanja. No ostvareni gubici na vrijednosti potraživanja od Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope Agrokora i ekonomski povezanih društava u značajnoj su mjeri neutralizirani pozitivnim jednokratnim učincima u upravljanju portfeljem neprihodujućih kredita te je Banka u 2017. ostvarila neto dobit u iznosu od 396 milijuna kuna. Uvjete poslovanja na hrvatskom financijskom tržištu obilježila je visoka likvidnost sustava i povijesno niske kamatne stope. Posljedično, financijska industrija ostvarila je niže poslovne prihode, ali su smanjeni rizici neutralizirali negativan utjecaj padajućih prinosa na rezultate poslovanja. Negativni utjecaj krize u Agrokoru na financijsku industriju u potpunosti je prevladan tijekom godine. Kod društava za faktoring koncentracija plasmana na Agrokor bila je previsoka, pa su pretrpjela značajan pad poslovanja. Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUNSKIM KREDITIMA U poslovanju banaka svjedočimo povećanoj potražnji za kunskim kreditima. Promjenu valutne strukture kredita ne prati istovjetna transformacija na strani depozita. Zbog povijesno niskih kamatnih stopa klijenti se sve rjeđe odlučuju na oročavanje depozita. Time se uz valutnu sve više narušava i ročna struktura bilance banaka, pa se financijski izvori za dugoročne kredite pronalaze i u neoročenim depozitima klijenata. Regulator je objavom Preporuke za ublažavanje kamatnog i kamatno induciranoga kreditnog rizika pri dugoročnom kreditiranju potrošača nastojao potaknuti kreditore i zajmoprimce na korištenje zaštite od kamatnog rizika. Preporučeno fiksiranje kamatne stope na dugoročne kredite uključuje i dodatni trošak za zaštitu od kamatnog rizika. Odluku o prihvaćanju tog troška donosi svaki dužnik za sebe, dok iskustvo zakonskih intervencija i sudskih odluka, kojima se na banke prevaljuje povećani trošak dužnika, a dužnici se u potpunosti amnestiraju od negativnih posljedica svojih odluka, zasigurno ne motivira dužnike na prihvaćanje dodatnog troška za zaštitu od očekivanih rizika. Održavanje stabilnosti financijskog sustava preduvjet je za ostvarivanje održivog rasta gospodarstva. U stabilnim uvjetima poslovanja financijski posrednici mogu klijentima pružati usluge po konkurentnim uvjetima. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju olakšao je konkurentima iz drugih članica EU-a poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu. PONUDA FINANCIJSKIH USLUGA IZVAN BANAKA Očekivano uvođenje eura ubrzat će integraciju u zajedničko tržište, a time i prekograničnu konkurenciju. Dodatno, europska regulacija razvija se prema otvaranju tržišta financijskih usluga za posrednike izvan financijske industrije. U području platnog prometa banke moraju omogućiti drugim posrednicima pristup računima klijenata, kako bi povećali konkurenciju na tržištu financijskih usluga. Stoga očekujemo brzi razvoj ponude financijskih usluga izvan banaka, prvo u platnom prometu, a potom i u ponudi alternativnih usluga financiranja. Broj financijskih posrednika licenciranih za poslovanje na hrvatskom financijskom tržištu dugoročno se smanjuje. S druge strane, povećava se ponuda financijskih usluga koje na domaćem tržištu nude društva licencirana u drugim članicama EU-a. Očekujemo i rast ponude nefinancijskih posrednika, što dodatno sužava prostor za ostvarivanje prihoda licenciranih financijskih posrednika. Stoga će motiv za spajanja i preuzimanja biti vrlo snažan i u 2018. godini.
BANKARSTVO 61 BALAZS BEKEFFY, PREDSJEDNIK UPRAVE OTP BANKE HRVATSKA (UIME OTP BANKE I SPLITSKE BANKE) Stvaranje jednog od najvećih financijskih igrača Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati >> Protekla godina u većini segmenata domaćeg gospodarstva bila je obilježena problemima u Agrokoru. Ipak, ukupno makroekonomsko okruženje ostalo je povoljno, što se prije svega ogleda u rastu BDP-a, smanjenju nezaposlenosti, kao i manjim vanjskim te fiskalnim neravnotežama. Predstavljanje Strategije o uvođenju eura krajem prošle godine predstavlja početak jednog od potencijalno najznačajnijih događaja za domaće gospodarstvo. Na domaćem bankovnom tržištu u 2017. iznimno važan događaj bilo je preuzimanje Splitske banke od strane OTP Grupe, čime je na tržištu stvoren jedan Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva od najvećih financijskih igrača. Samim time nama je protekla godina bila prije svega obilježena složenim procesom integracije koji se nastavio i tijekom 2018. POZITIVNI TRENDOVI U FINANCIJSKOJ INDUSTRIJI Osim jednokratnih utjecaja na financijski sektor kao posljedica krize u Agrokoru tijekom 2017., trendovi u financijskoj industriji ostaju pozitivni. Zaustavljanje procesa razduživanja kućanstava te rast kreditnog portfelja bankovnog sustava tijekom prošle godine predstavljaju potvrdu početka povoljnijeg razdoblja. Visoka konkurencija i povijesno niske kamatne stope stvaraju pritiske na domaće banke na povećanje efikasnosti te na značajna ulaganja kako bi se zadržao korak s tehnološkim napretkom, ali i podržale inovacije u kreiranju proizvoda i usluga. Ulazak na jedinstveno EU tržište pozitivno se odrazio na brojne domaće sektore, što se vidi i kroz dosta dinamičan rast izvoza posljednjih godina. Ipak, proteklo razdoblje bilo je obilježeno i brojnim strukturnim slabostima domaćeg gospodarstva, pa vjerujem da se svi pozitivni učinci od ulaska u EU tek trebaju vidjeti. Možemo reći da će ulazak Hrvatske u eurozonu imati puno veći utjecaj Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja na poslovanje i razvoj bankarskog tržišta, s obzirom na očekivani gubitak dijela prihoda od provizija i naknada, eliminaciju većeg dijela valutnog rizika, ulazak u bankovnu uniju te harmonizaciju regulatornih zahtjeva. Uz dinamičan tehnološki napredak, konkurencija bankama nisu više samo druge banke već i tvrtke iz brojnih drugih područja. Svjesni smo promjena koje se događaju te nastavljamo s intenzivnim ulaganjem u našu IT infrastrukturu te razvoj novih proizvoda. Također, vjerujemo da unatoč jačanju konkurencije na gotovo svim područjima naša kvaliteta, sigurnost ali i dugogodišnji partnerski odnos s klijentima predstavljaju našu jaku komparativnu prednost. U razgovoru s poduzetnicima iz raznih sektora vidim da je implementacija GDPR-a prošla uz brojne nejasnoće i poteškoće, ali je ipak prošla. U svojoj instituciji smo uložili dosta vremena i novca kako bismo se uskladili s tom regulativom. Ipak, ono što je
62 BANKARSTVO najvažnije, danas ne vidimo zastoj u poslovanju te naši klijenti imaju pristup svim uslugama i proizvodima bez dodatnih poteškoća uz dodatnu sigurnost. DALJNJE REGULATORNE PROMJENE Možemo reći da je prvi utjecaj problema u Agrokoru na financijski sektor bio vidljiv kroz dosta značajne gubitke. No unatoč tome, domaći bankovni sustav zadržao je visoku razinu stabilnosti bez jačanja sistemskih rizika. Ipak, kriza u Agrokoru rezultirat će snažnim restrukturiranjem u većini sektora domaćeg gospodarstva, pa tako i u financijskom sektoru. Samo stabilan, snažan i profitabilan bankarski sektor može biti potpora razvoju gospodarstva. Problemi u bankarskom sektoru jako se brzo oslikaju i na cijelo gospodarstvo. Domaći bankovni sustav je iznimno visokokapitaliziran te s visokim zalihama likvidnosti, što mu osigurava i visok stupanj otpornosti na eventualne šokove. Uz visoku kapitaliziranost te osigurane izvore financiranja, domaći bankovni sustav spreman je i dalje financirati domaće gospodarstvo čak i u slučaju da se potrošačka i investicijska aktivnost dodatno ubrzaju. Aktualna godina u bankarstvu također je obilježena daljnjim regulatornim promjenama. Ipak, vidimo nastavak pozitivnih trendova po pitanju potražnje za kreditima, jačanja domaće depozitne baze te poboljšanja kvalitete kreditnog portfelja. S obzirom na to da je i oporavak u bankarskom sektoru započeo nešto kasnije, tijekom 2018. godine očekujem da se pozitivna kretanja još dodatno dinamiziraju. Glavni događaj ove godine bit će završetak integracije Splitske banke i OTP banke. Za OTP Grupu hrvatsko tržište ostaje i dalje jedno od najvažnijih. Spremni smo i dalje aktivno pratiti situaciju i trendove na domaćem tržištu te pravodobno reagirati. MARIO ŽIŽEK, PREDSJEDNIK UPRAVE ADDIKO BANKA Uspješna godina obilježena rastom plasmana Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu >> Za Addiko Bank je 2017. godina, prva puna kalendarska godina s novim brendom, bila iznimno uspješna i obilježena rastom plasmana u svim ključnim poslovnim segmentima. Osim toga smo i prvi uveli mogućnost dobivanja kredita samo temeljem osobne iskaznice uz odobrenje u roku od 30 minuta, s Addiko Chat Bankingom smo predstavili jedinstveno plaćanje putem Vibera, postali smo prva banka u Hrvatskoj s certifikatom kvalitete, u međunarodnom izboru proglašeni smo najboljom bankom u Hrvatskoj u poslovanju s građanstvom, otvorili smo digitalnu Express poslovnicu, prvu takve vrste u Hrvatskoj Gledajući sve što je napravljeno u kratkom roku, nepojmljivo mi je da je Addiko na tržištu tek dvije godine, tijekom kojih kontinuirano bilježi rast u svim ključnim poslovnim segmentima. Poboljšali smo i ključne poslovne indikatore, kvalitetu imovine, a po stopi adekvatnosti kapitala Addiko je u samome vrhu. S pozitivnim poslovnim trendovima te ambicioznim rastom i razvojem poslovanja nastavili smo i u 2018. godini. SPORIJI RAST POSLOVANJA S GRAĐANSTVOM Gledajući na gospodarstvo u cjelini, 2017. je bila dobra godina, pogotovu stoga što je, nakon šest godina recesije, BDP rastao treću godinu zaredom, ali je istodobno ukazala i na to gdje postoji veliki prostor za napredak u 2018. godini u kojoj ponovno očekujemo rast BDP-a od oko tri posto, proračunski suficit i pad javnog duga, rast osobne potrošnje i zaposlenosti, još jednu rekordnu turističku godinu, te veći rast kreditne aktivnosti kojoj u prilog idu i kretanja kamatnih stopa koje su pale na rekordno niske razine što kao rezultat ima vrlo povoljne uvjete financiranja. Trendovi kreditiranja na razini industrije također bi se trebali mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti. Tome svjedoče i najave HNB-a o rastu likvidnosti s trenutačnih 25,3 na 32 milijarde kuna do kraja 2019. godine. Ipak, poslovanje s građanstvom će tijekom 2018. rasti sporije u odnosu na Corporate/SME zbog postrožene regulative nakon izmjena u Ovršnom zakonu te pravnih, tehnoloških, logističkih i operativnih prilagodbi GDPR-u. Banke će stoga nedvojbeno kroz odgovorno kreditiranje privatnog sektora i pružanje podrške realnoj ekonomiji dati svoj obol jačanju gospodarskog rasta. Da bi banke bile u poziciji još više kreditirati, potrebni su i brži insolvencijski mehanizmi, Trendovi kreditiranja na razini industrije trebali bi se mijenjati nabolje. Likvidnost je visoka, a i još će rasti nedvosmisleni porezni tretman NPL-ova te platforme za dokapitalizacije poduzeća, kao i kreditne sheme uz dijeljenje rizika. Uz to je ključno intenzivirati napore na četiri, po
BANKARSTVO 63 meni, presudna preduvjeta: podizanju konkurentnosti, stvaranju poticajnog poslovnog okruženja, boljem korištenju mogućnosti EU fondova i digitalnom iskoraku. POBOLJŠATI KONKURENTNOST Sve kreće od konkurentnosti i njeno poboljšanje je jedan od hrvatskih prioriteta kojem se treba maksimalno posvetiti. Zbog porezne reforme koja je rasteretila gospodarstvo za skoro 2,5 milijardi kuna i čiji će učinci biti vidljivi i u 2018. godini, zbog rezanja parafiskalnih nameta za 30 posto tijekom 2018./2019. te zbog bržeg sužavanja spreadova na hrvatske obveznice u odnosu na regionalne, lani se značajno popravila konkurentnost, a i inflacija je također niža negoli u konkurentskim regionalnim ekonomijama. Dodatno rasterećenje od parafiskalnih nameta bilo bi još jedan korak u pravom smjeru i moglo bi donijeti oko dvije milijarde kuna poreznog rasterećenja. Hrvatska je na WEF-ovoj listi globalne konkurentnosti za 2017./2018. na 74. mjestu od 137 gospodarstava u svijetu. To znači kako smo zadržali istu poziciju kao i godinu ranije, a ta stagnacija definitivno nije poticajna vijest. Od presudne je važnosti i njegovanje poticajnog okruženja gdje je potrebno uspostaviti mehanizme koji će olakšati život svim gospodarskim subjektima, pogotovo malim i srednjim poduzetnicima koji su brojčano daleko najznačajnija gospodarska pokretačka sila. Zato se može očekivati jačanje financiranja malih i srednje velikih tvrtki koje su lani ostvarile rekordne rezultate u ukupnom prihodima, izvozu te dobiti prije poreza. Također, SME sektor je lani najviše pridonio rastu zaposlenosti i diverzifikaciji gospodarstva i Hrvatska ovdje ne smije popustiti, već treba Ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije uložiti dodatne napore znajući koliki je utjecaj SME-a na krvnu sliku gospodarstva. Pristupanje EU nije iziskivalo tektonske promjene za bankarski sustav budući da su sve velike banke zbog svojih matica već ispunjavale veće kapitalne zahtjeve i primjenjivale više regulatorne i operativne standarde poslovanja te bile u EU i prije hrvatskog punopravnog članstva. Međutim, treći segment u kojem hrvatsko gospodarstvo treba napraviti iskorak jest korištenje EU fondova jer tu nismo dosad kapitalizirali onoliko koliko smo mogli i trebali. Činjenica jest da je financiranje putem EU fondova administrativno i vremenski izrazito zahtjevno, ali od početka smo znali da će to tako biti i sad je krajnji trenutak da povećamo svoje kapacitete i utiliziramo ovu priliku. NUŽNOST INTENZIVNIJE DIGITALIZACIJE Ono što trebamo shvatiti kao važno upozorenje u vidu nastavka i ubrzavanja ključnih reformi jest da u segmentu inovativnosti, na kojem sve moderne ekonomije temelje budući rast, Hrvatska bilježi pad. Taj trend je nužno promijeniti čim prije, a jedan od ključnih elementa je intenzivnija digitalizacija. Zadovoljava li nas činjenica da smo u kontekstu digitalne konkurentnosti na 44. mjestu od 63 globalne ekonomije i da smo lani ostvarili napredak od četiri mjesta? Smatram da to nije dovoljno i da moramo bolje. OK, nisu sve gospodarske grane ovdje u istoj poziciji, ali Za očekivati je jačanje financiranja malih i srednje velikih poduzeća to ništa ne mijenja na činjenici da ako želimo ići naprijed, moramo sustavno razvijati digitalni mentalni sklop i svijest o nužnosti modernizacije počevši od obrazovanja, preko javnog sektora do svih gospodarskih grana. Stagnacija u ovom pogledu ista je kao i rapidno nazadovanje. Važnost digitalizacije i digitalne transformacije je iznimno vidljiva u bankarstvu gdje je evolucija digitalnih tehnologija iskorištena kako bi se klijentima omogućilo brže, intuitivnije i kvalitetnije poslovanje s financijskom institucijom. Pred bankama su jako uzbudljiva vremena gdje je uopće teško prognozirati što će biti za pet, a kamoli za 10 godina. Hoće li to biti bankarstvo putem biometrike, virtualnih poslovnica, ili novih revolucionarnih modela temeljenih na umjetnoj inteligenciji, budućnost će pokazati. Ono što je sigurno jest to da će korisnici biti najveći dobitnici. Ponosan sam što je Addiko Bank u segmentu digitalne transformacije poslovanja napravio velik iskorak u svim segmentima: bitno smo ubrzali procese i procedure, predstavili jedinstvene proizvode i usluge, uveli moderne tehnologije, unaprijedili korisničko iskustvo, uspostavili partnerstva s renomiranim globalnim tehnološkim divovima..., a najbolje tek slijedi. Nešto već u ovoj godini.
64 BANKARSTVO DOMAGOJ KARADJOLE, ČLAN UPRAVE HRVATSKE POŠTANSKE BANKE Izazovno, digitalno i razvojno Za HPB je 2017. bila u znaku nastavka digitalizacije poslovanja i priprema za akviziciju Jadranske banke koju smo uspješno završili u srpnju 2018. >> Godina 2017. bila je toliko dinamična i slojevita da mi se čini kao da je trajala bitno duže od kalendarskih 365 dana. S jedne strane, godina je bila obilježena efektima povezanim s pogoršanjem boniteta Grupe Agrokor što nije zaobišlo ni HPB. No pravovremenim smanjenjem koncentracije koje smo proveli u prethodnim godinama te kroz proces izvanredne uprave i nagodbe gubici od Agrokora su ublaženi. Prošla godina bila je obilježena i daljnjim povećanjem likvidnosti tržišta te nastavkom trenda smanjivanja kamatnih stopa što se nastavilo i u 2018. godini. Stoga se, uz dodatne regulatorne zahtjeve i propise poput MSFI9 i GDPR-a te pritisak na smanjenje kamatne marže, bilo nužno okrenuti povećanju efikasnosti poslovanja. S druge strane, 2017. bila je i godina kad smo nastavili s realizacijom strateških smjernica razvoja koje se sastoje od modernizacije poslovne mreže i digitalizacije Banke. NE OČEKUJEM UBRZANJE INFLACIJE Tijekom 2017. proveli smo reorganizaciju u kojoj je oformljen sektor specijaliziran za poslovanje sa srednjim i malim poduzećima, što je jedan od dva ključna strateška segmenta klijenata u Banci. Nadalje, ustrojen je i Odjel za digitalni marketing i e-poslovnica kao odgovor na zahtjeve modernog - digitalnog doba. U skladu s time, HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice, tzv. e-gotovina. Pritom digitalizacija nije jedini trend koji obilježava poslovanje HPB-a i sektora u cjelini. HPB nastoji biti predvodnik digitalnih promjena, pa smo tako prvi na hrvatskom tržištu uveli uslugu podizanja gotovine na bankomatima bez kartice Ekonomske okolnosti i narav hrvatske ekonomije nakon ulaska u EU promijenile su se u odnosu na pretkrizno razdoblje. Otvaranje velikog tržišta, rast turističke djelatnosti i opreznije potrošačke navike bitno su unaprijedile izvozne trendove Hrvatske s pozitivnim saldom tekućeg računa platne bilance. Međutim, upravo kontinuitet ekonomskog oporavka koji je prisutan od četvrtog tromjesečja 2014., a koji će se nastaviti i u 2018., mogao bi rezultirati povećanjem doprinosa domaće potražnje ekonomskom rastu. Na navedeno utječe s jedne strane veći raspoloživi dohodak potrošača nastavno na poreznu reformu početkom 2017., rast zaposlenosti i povezano s tim pouzdanje potrošača i povoljno kreditiranje od strane banaka nastavno na velike akumulirane viškove likvidnosti. Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati. Međutim, ne očekujem da bi moglo doći do ubrzanja inflacije jer HNB ima više nego dovoljno alata da osigura stabilnost cijena, što je uspješno provodio svih ovih godina. Isto tako, ne bi trebalo doći do značajnog rasta kamatnjaka, iako izgleda za njihov daljnji pad više nema. POTENCIJALNA PREUZIMANJA - AKO BUDE PRILIKE Nadalje, i fiskalni trendovi su bitno različiti nego u prošlosti te su iznimno povoljni. Stoga, rast državne potrošnje i njen doprinos BDP-u neće biti presudni te će usporavati kako bi bili dosegnuti svi kriteriji iz Maastrichta (od kojih je najbitniji omjer javnog duga i BDP) sukladno orijentaciji nositelja ekonomske politike u Republici Hrvatskoj prema usvajanju eura u dugoročnom razdoblju. To vidim dugoročno kao jednu od ključnih koristi za cjelokupnu ekonomiju zbog manje rizičnosti zemlje, ali i za HPB i ostale Kreditne institucije će stoga nastaviti kreditirati i stanovništvo i poslovne subjekte te bi se već primijećeni rast novoodobrenog volumena mogao intenzivirati banke zbog manjih kapitalnih zahtjeva koje za sobom nose izloženosti u stranoj valuti. Zaključno, aspekt poslovanja HPB-a na koji smo posebno ponosni je akvizicija Jadranske banke. U taj proces smo krenuli dubinskim snimanjem u 2017., a uspješno smo ga okončali zaključenjem transakcije sredinom 2018. godine. Taj korak predstavlja poslovni potez od kojeg očekujemo koristi na tržištu Dalmacije gdje smo dosad bili manje zastupljeni, ali je i simbolični odraz stvarnog potencijala HPB-a i naše strategije koja uključuje potencijalna preuzimanja ako za to bude prilike, u kojoj HPB vidim kao predvodnika digitalnih inovacija i konsolidacije tržišta.
BANKARSTVO 65 JULIO KURUC, PREDSJEDNIK UPRAVE PODRAVSKE BANKE Velika pažnja posvećena praćenju plasmana Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto >> Podravska banka u poslovnoj 2017. godini nastavila je jačati komercijalne aktivnosti na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Banka je nastavila s aktivnostima na unapređenju i razvoju proizvoda i usluga na platformi novog informacijskog sustava, te je konstantno poduzimala mjere za optimizaciju troškova u poslovanju. Kao i u prošlim godinama, velika i posebna pažnja posvećena je praćenju plasmana u cilju optimiziranja upravljanja kreditnim rizikom. Po veličini aktive na kraju 2017. godine Banka je zauzimala 12. mjesto, dok je po veličini ukupnog kapitala zauzela 10. mjesto od svih 25 banaka u Hrvatskoj. Ukupna aktiva Banke na kraju 2017. godine iznosila je 3,27 milijardi kuna što je smanjenje za 5,25 posto u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna. U strukturi ukupnih depozita, depoziti stanovništva bilježe rast od 1,21 posto u odnosu na 2016. godinu. Na depozite stanovništva otpada 77,5 posto, a na depozite poslovnih subjekata 22,5 posto od ukupnih depozita klijenata. Na području kreditnog poslovanja ukupni bruto krediti klijentima su niži za 7,37 posto pri čemu su krediti stanovništvu porasli za 14,43 posto, dok su krediti poduzećima pali za 16,96 posto. Omjeri plasmana stanovništvu i poduzećima u ukupnim kreditima su promijenjeni u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Udio bruto kredita stanovništvu u odnosu na ukupne bruto kredite klijentima povećan je za sedam postotnih bodova i iznosi 38 posto, dok je udio kredita poduzećima smanjen i iznosi 62 posto. VISOKOKAPITALIZIRANA BANKA Banka je i dalje visokokapitalizirana u odnosu na rizike kojima je izložena i stopa regulatornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto. Regulatorni kapital potkraj 2017. godine iznosio je 414,3 milijuna kuna. Što se tiče same strukture, 363,4 milijuna Ukupni depoziti klijenata su porasli za 1,8 posto i iznose 2,42 milijarde kuna kuna odnosi se na osnovni kapital, a 50,9 milijuna kuna na dopunski kapital u vidu podređenih i hibridnih obveznica koje je POBA Stopa regulatornog kapitala na kraju 2017. godine iznosila je 16,75 posto izdala prethodnih godina. Prihodi iz redovnog poslovanja Banke iznose 136,1 milijun kuna, a u strukturi poslovnih prihoda neto prihod od kamata ima udio od 56 posto, neto prihod od naknada i provizija 17 posto, ostali prihodi sudjeluju sa 27 posto i uglavnom se odnose na financijske prihode, dok je dobit 14,09 milijuna kuna. Zbog enormnog porasta regulative, kao i izoštrene konkurencije na bankarskom tržištu, neminovna su nova preslagivanja i spajanja. Prisutna je sve veća potreba za značajnim smanjenjem troškova poslovanja i povećanja efikasnosti u svakom području poslovanja.
66 BANKARSTVO MIRO DODIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ISTARSKE KREDITNE BANKE UMAG Poboljšana pozicija na financijskom tržištu Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora >> U vrlo zahtjevnoj 2017. godini za bankarski sektor u Hrvatskoj, Istarska kreditna banka Umag d.d. poslovala je stabilno i uspješno te je poboljšala svoju poziciju na hrvatskom financijskom tržištu. Imovina Banke je u izvještajnom razdoblju uvećana za 155 milijuna kuna (+4,85 posto). Stalni rast naše Banke temelji se, kao i svake godine, na primarnim izvorima i to depozitima građana, poslovnih subjekata i javnog sektora, čime je povećano učešće IKB-a u ukupnom bankarskom sektoru sa 0,67 posto u 2012. godini na 0,84 posto potkraj protekle godine. Vrlo dobri ostvareni rezultati očituju se u dobrom prinosu na kapital ROE od 9,92 posto, a prinos na imovinu ROA iznosi 0,97 posto. Poslovanje bankarskog sektora u 2017. godini odvijalo se u uvjetima visoke likvidnosti tržišta i nastavka snižavanja kamatnih stopa. Oporavak gospodarstva, posebno potaknut rekordnom turističkom sezonom i povećanjem izvoza, pozitivno se odrazio na naplatu potraživanja banaka od poduzeća. Na rezultate poslovanja veći utjecaj imala je kriza u koncernu Agrokor. Posebna problematika u bankarstvu odnosila se na kamatne stope koje nikad nisu bile niže, s naznakom da razdoblje niskih kamata može potrajati još godinu dana. Razlog tome je gospodarski oporavak u Europskoj uniji i Hrvatskoj, kao i najava Europske središnje banke (ESB) da će i u 2018. godini zadržati rekordno niske kamate i nastaviti politiku jeftinog novca. POSEBNU PAŽNJU POSVETITI PRAVNOJ SIGURNOSTI Smatramo da posebnu pažnju treba posvetiti pravnoj sigurnosti, bržem i efikasnijem funkcioniranju sudstva, koje jednako vrijedi i za gospodarstvo i za banke. Istovremeno se jedino razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti. Kroz olakšanje administrativnih procedura, jačanje pravne sigurnosti i smanjenja neporeznih davanja država može pomoći u poboljšavanju poslovne klime, čime se direktno utječe na povećanje obujma poslovanja kako gospodarstva tako i financijskog sektora. Posebno u okviru porezne reforme treba sagledati bruto trošak plaće kako bi se osigurali povoljniji uvjeti za inoulagače, ali i dodatni poticaj osobnoj potrošnji. Sadašnje stanje i način plaćanja premije za osiguranje depozita treba regulirati na drugačiji način jer je premija danas skoro veća od troškova izvora sredstava banaka. Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodaja portfelja loših kredita dovest će do smanjenja kreditnih plasmana Osnovne promjene u poslovanju banaka nakon ulaska u EU zasigurno se odnose na značajan pad kamatnih stopa te primjenu nove, vrlo zahtjevne zakonske regulative koja tjera banke na još veću efikasnost. Niska kamatna marža za banke tako je omogućila povoljnije kreditno zaduživanje. Novosti su nastale u segmentu platnog prometa, čime su bankarske usluge u dijelu platnog prometa ubrzane i kvalitetnije. Povećao se iznos osiguranih depozita s dosadašnjih 400.000 kuna na 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti. Ulazak Hrvatske u EU njenim građanima i poslovnim subjektima osigurao je veću transparentnost bankovnih i financijskih usluga, kao i usluga platnog prometa, a mogu se slobodno otvarati računi u bankama u inozemstvu i zaduživati se kod banaka u članicama EU-a. Promjena u gospodarstvu kojom je omogućeno veće bescarinsko tržište, što potiče izvoz, ali i uvoz, utjecala je i na povećanje obujma poslovanja banaka. PROMJENE U FINANCIJSKOM PONAŠANJU POTROŠAČA Sustav otvorenog bankarstva, odnosno ulazak drugih dobavitelja usluga koji se najavljuje, u velikom će dijelu promijeniti financijsko ponašanje potrošača te transformirati bankarsku industriju u specijalizirane pružatelje infrastrukture, proizvoda i usluga. Značajno će se pojačati konkurencija radi ulaska tzv. FinTech kompanija, gdje se najavljuje njihovo uključivanje u područja najvećih vrijednosti, poput platnih transakcija i njihov pristup podacima korisnika bankarskih usluga. Samim time povećat će se konkurentnost među bankama, sigurnost usluga digitalnog bankarstva, zaštita klijenata, a bit će i olakšano uvođenje novih usluga u bankarskom sektoru. Dio aktivnosti bit će potrebno regulirati na zakonskoj osnovi, poput direktive PSD2. Bankarsko poslovanje oduvijek je bilo strogo regulirano u pogledu zaštite privatnosti podataka s obzirom na zakonski propisanu obvezu čuvanja bankarske tajne, a prije uvođenja GDPR-a banke su bile obvezne postupati i sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka. Budući da je IKB i ranije bio usklađen s cjelokupnom zakonskom regulativom,
BANKARSTVO 67 primjena GDPR-a neće imati veći utjecaj na poslovanje. U Banci je odrađen niz aktivnosti radi usklađivanja s novostima koje donosi GDPR, što je uzrokovalo dodatni angažman djelatnika Banke, pri čemu su naročito bitna usklađenja u informatičkom smislu radi omogućavanja ostvarenja prava ispitanika koja su propisana GDPR-om te rad na povećanju razine svijesti djelatnika Banke o sigurnosti i zaštiti podataka. U ovom segmentu posebna je problematika povezana s prestankom obavljanja aktivnosti HROK-a, što može utjecati na pogoršanje kreditnog portfelja potrošača i povećanja kamata za fizičke osobe, pa je zbog povećanog rizika potrebno što prije zakonskom regulativom to pitanje riješiti. Negativni utjecaj krize u koncernu Agrokor bitno je ublažen pozitivnim kretanjima ostalih gospodarskih subjekata, a pogotovo onih koji su povezani s dobrom turističkom sezonom. Također, banke su na vrijeme započele s izdvajanjem rezervacija za plasmane ovom trgovačkom društvu, i to kako u 2017. tako i u 2018. godini. Neovisno o značaju negativnog utjecaja Agrokora na banke, bankarski sustav ostaje siguran i stabilan s naglaskom na nužnost restrukturiranja tako velike kompanije u što kraćem roku, čime će se pridonijeti i globalnom gospodarskom rastu. TIHIM IZVOZOM DO ŠTO VEĆEG NETO DEVIZNOG PRILJEVA Financijski sektor treba maksimalno pomoći onim djelatnostima koje potiču izvoz i smanjuju potrebu za uvozom, čime se osigurava pojačana gospodarska aktivnost te naročito bolja pokrivenost uvoza izvozom. S obzirom na naše područje djelovanja, smatramo da se poticanjem turizma indirektno mogu poticati i ostale gospodarske djelatnosti te da se na taj način tzv. tihim izvozom ostvari što veći neto devizni priljev koji je bitan za dugoročno održiv razvoj Hrvatske. U bankarskom sektoru Republike Hrvatske već su se dogodile značajnije promjene u vezi sa spajanjem većih banaka, a dijelom i kupovina manjih banaka. Također bi u narednom razdoblju moglo doći do pretvaranja dijela banaka u Hrvatskoj u vlasništvu inozemnih banaka u podružnice, s obzirom na veličinu tržišta koje je sastavni dio Europske unije. Poslovna 2018. godina donijet će stabilizaciju financijskog sektora, a prodajom portfelja loših kredita smanjit će se kreditni plasmani. S obzirom na negativne učinke gospodarstva u doba recesije od 2009. godine opreznije se Jedino se razvojem gospodarstva može očekivati stabilan i siguran bankarski sustav u budućnosti ide u veća kreditna zaduženja vodeći računa o tome da za dvije godine može ponovno doći do novog ciklusa recesije.
68 BANKARSTVO DANIJEL LUKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE CROATIA BANKE Nove konsolidacije bankarskog sektora U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka >> Proteklu 2017. godinu možemo promatrati jednom od izlaznih godina iz razdoblja krize s više aspekata pokazatelja realnog dijela gospodarstva s jedne strane, kao i kretanja prateće financijske industrije s druge strane. Naime, makroekonomski, ukratko gledano, imamo situaciju rasta gospodarskih aktivnosti, rasta izvoza, održavanja rasta BDP-a, potom pada nezaposlenosti i rasta osobne potrošnje te sniženja javnog duga opće države Te optimistične elemente makrosituacije ipak je narušio utjecaj krize u Agrokoru na bankarski sektor i gospodarstvo čije smo direktne posljedice već izračunali, no ostaje za razlučiti kolika je dubina indirektnog transfernog vala dužničke krize ostatka sudionika SME dijela privrede i tercijarnih financijskih vjerovnika. Bankarsko tržište na kraju 2017. godine bilježi 25 banaka, nakon više valova konsolidacije tog tržišta. S obzirom na pregled rezultatskih i kapitalnih performansi infrastrukture ovog resora države dalo bi se prepoznati obilježja mogućih nastavnih i sličnih konsolidacija i vlasničkih pretvorbi u bližoj budućnosti. Očite su tendencije nove konsolidacije bankarskog sektora; spajanje/pripajanje/okrupnjavanje manjih banaka radi istaknutih statusnih različitosti po grupama banaka (velike srednje male banke // odnos javnog i privatnog vlasništva banaka). PRIMJERENA FINANCIRANJA Grupa malih banaka => niža imovina po zaposlenom, viši troškovi poslovanja (C/I ratio), cjenovna nekonkurentnost, niska ili nulta profitabilnost i efikasnost, visoke stope NPL, niža adekvatnost kapitala. Croatia banka na dan 31. prosinca 2017. godine s tržišnim udjelom od 0,64 posto pripada kategoriji malih banaka. U razdoblju krize gospodarstva i dužničkog kredibiliteta bankarski sektor se okretao kreativnom bankarstvu, učestalim sudjelovanjem u neutralnim poslovima banke, izvan zone kreditnog rizika, stvarajući nekamatne Banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda prihode na širenju palete transakcijskih proizvoda, platnog prometa, kartičarstva i apsolutno zadnje razdoblje IT solucija razvojnih rješenja kojima je privlačio klijente. Ubacivanjem novih sudionika u ta područja, naročito platnog prometa, banke će se vratiti svom iskonskom poslovanju preuzimanja depozita radi kreiranja kreditnih aktivnosti i samim time u smislu profitabilnosti povrata na bazi kamatonosnih prihoda. Prepoznavanje transformacije gospodarstva i poslovanja naših klijenata u pozitivne razine stabilnosti samo nam potvrđuju prethodne nužnosti uobičajenog praćenja bankarskog poslovanja, kroz primjerena financiranja, a naročito će veseliti nove investicije u proširenja kapaciteta.
BANKARSTVO 69 ANDREJ KOPILAŠ, PREDSJEDNIK UPRAVE SLATINSKE BANKE Uspješan zaokret Imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja >> Slatinska banka je 2017. godinu završila pozitivnim rezultatom u iznosu od 1,2 milijuna kuna bruto, povećana je i neto kamatna marža, što predstavlja uspješan zaokret nakon dvije godine negativnog rezultata. Važno je istaknuti, da je pozitivan rezultat iskazan usprkos činjenici da je rezultat poslovanja bio znatno opterećen velikim ispravcima vrijednosti po plasmanima koji su u znatnoj mjeri vezani za grupu dužnika iz grupacije na koju se primjenjuje Zakon o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku. PODIZANJE RAZINE UPRAVLJANJA RIZICIMA Pomaci se vide u svim segmentima poslovanja, a najveći pomak u 2017. godini, u segmentu poslovanja sa stanovništvom, Banka je napravila uvodeći kunske kredite za većinu svojih kreditnih linija s fiksnom kamatnom stopom, čime se klijentima jamči sigurnost u uvjetima prijetećeg rasta referentnih kamatnih stopa na svjetskom tržištu. Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata što je vrlo značajno za banku koja, može se reći, djeluje lokalno. Banka, dakle, ide u korak sa stanjem u financijskoj industriji koja bilježi oporavak. S Svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju ciljem jačanja pretpostavki za daljnje profitabilno i stabilno poslovanje, već krajem 2017. godine aktivnosti Banke usmjerene su na podizanje razine upravljanja rizicima kojima je ona izložena u svom poslovanju, a prvenstveno kreditnom riziku, te je osnovan i Sektor naplate i unaprijeđeni su postupci procjene rizika. Naši klijenti su, uglavnom, lokalno stanovništvo i mali i srednji poduzetnici, s time da dominira fokus na segment stanovništva. Kako je taj dio poslovanja najosjetljiviji, posebice iz aspekta zakonskih regulativa temeljenih na zaštiti potrošača, prilagodba sustava jedan je od većih izazova za nas, kao i za ostale male organizacije poput naše. Stoga nam je primarno usklađivanje organizacijske strukture, unapređenje programskih rješenja i operativno usklađenje procesa kako bismo mogli osigurati prilagodbu i primjenu zakonske regulative i smjernica u cilju funkcioniranja sustava jer danas biti uspješan u bankarskom sektoru ne ovisi samo o vanjskim činiteljima poslovanja nego i našim internim kvalitetama. IMPERATIV - NASTAVAK POZITIVNIH TRENDOVA Uz to, svjesni smo činjenice da financijska industrija prolazi kroz svojevrsnu tehnološku transformaciju, od e-bankarstva do mobilnog bankarstva online, zahtjevi za uvođenje novih tehnologija su sve brži, FinTech je sve prisutniji i sve je veći izazov za banke pratiti te trendove i prilagoditi svoje poslovanje, posebice za nas male. Stoga je unapređenje programskih rješenja i direktnog bankarstva, praćenje IT trendova, osnaživanje kadrova, uz snažniji rast poslovanja sa stanovništvom, malim i srednjim Banka je uspješno zadržala povjerenje svojih štediša što se očituje velikim udjelom oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva te rastom broja klijenata poduzetnicima, kao i razvoj distribucijskih kanala zadaća nove uprave, a imperativ nam je nastavak pokrenutih pozitivnih trendova u poslovanju Banke primarno vodeći računa o likvidnosti, sigurnosti i stabilnosti poslovanja. Cilj nam je, uz ostvarenje pozitivnog rezultata, Banku približiti klijentima, stvoriti proizvode i usluge koji će odgovoriti na njihove specifične potrebe, nastaviti rad na izgradnji povjerenja i dobroj poslovnoj suradnji s poslovnim partnerima i klijentima Banke, pokazati im da nam je svaki klijent jednako važan, a osnovna poruka koju želimo poslati svojim klijentima je: Razlika je u pristupu.
70 BANKARSTVO PETAR REPUŠIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PARTNER BANKE Izazovno vrijeme za banke Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele >> Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke. Banka je nastavila značajnije rasti i dosegla razinu aktive od 1,8 milijardi kuna uz značajnu operativnu dobit i relativno visoku dobit nakon rezervacija. Posebno nas veseli rast kredita veći od 100 milijuna kuna ili 12 posto u godini kada bankovni sustav u cjelini ima pad ukupnih kredita od 3,6 posto, što je znak da smo unatoč negativnim kretanjima na tržištu itekako konkurentni, klijenti su nas prepoznali te smo pronašli dobar poslovni model. Ovo izazovno vrijeme za banke i bankovni sustav u cjelini, osim razdoblja niskih kamatnih stopa, obilježava nastavak rasta depozita koji su dosegli ukupnu razinu od 305 milijardi kuna, te nastavak pada kredita na 232 milijarde kuna. U proteklih šest godina depoziti su narasli za oko 33 milijarde kuna, dok su krediti pali za oko 40 milijardi kuna, te se stvorio jaz od 73 milijarde viška depozita nad kreditima. Godinama prije toga krediti i depoziti bili su otprilike ujednačeni i to najviše govori o izazovima u kojima se danas bankovna industrija nalazi. Prošla godina bila je iznimna po svim pokazateljima i zajedno s pretprošlom najuspješnija je godina poslovanja Partner banke Pad kredita banaka jednim je dijelom posljedica refinanciranja, kao i novih financiranja dijela velikih tvrtki u stranim bankama u EU, dok dio novih investicija sada ima manju potrebu za bankovnim kreditima s obzirom na to da se djelomično sufinanciraju sredstvima EU-a. Također, ulazak u EU utjecao je i na pad kamatnih stopa na državni dug, kao i indirektno na opći pad kamatnih stopa. Usklađivanje s uredbama i smjernicama EU-a dovoljno je izazovno u operativnom smislu i iziskuje puno vremena i potrošene energije, kao i dodatna restriktivna domaća regulativa koja samo buja. Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo. Danima se, nažalost, bavimo sami sobom kako bismo se usklađivali s nekim novim propisima što nam smanjuje vrijeme da se bavimo stvarnim poslom, razvojem i klijentima. OČEKUJEM NASTAVAK SPAJANJA I PRESLAGIVANJA PSD2 je pred vratima i značajno će utjecati na poslovanje kartičnih kuća, ali i na one banke koje će nastaviti raditi po starom. Kao i uvijek: za neke će to biti prijetnja, a za neke prilika. Banke koje u tome budu vidjele priliku i ulagale u FinTech rješenja ili u partnerstva s Third Party Provider-ima (TPP) vjerujem da će proći dobro. Uredba o GDPR-u još je jedna uredba koja je u suštini dobra jer joj je temeljni cilj zaštita osobnih podataka od zloporaba, ali je otišla u totalni ekstrem zaštite ljudi od njih samih. Donijela nam je mnoštvo novih obrazaca, informacija i obavijesti koje klijente iritiraju i uzimaju nam svima puno vremena i energije. Ali, što je, tu je. Prilagodili smo se i tome. Pad Agrokora bio je veliki šok za cijeli sustav, Dolazimo do iznimno normiranog bankovnog sustava koji sam po sebi taj isti sustav guši, što se nažalost negativno reflektira na cijelo gospodarstvo ali su banke zbog visine svog kapitala uspješno pokrile gubitke te on nije utjecao na samu stabilnost bankovnog sustava. Banke su motor razvoja gospodarskog sustava i uz bolju pravnu zaštitu banaka, ali i općenito drugih ulagača i vjerovnika koji ulažu svoj novac u projekt, mogu napraviti puno više. Naravno, za takvo nešto trebat će promijeniti uobičajene poslovne modele, možda ulaziti i u suvlasništvo tvrtki koje imaju dobre projekte, a nedovoljno kapitala, naravno i uz jaču operativnu kontrolu tvrtke. Oni koji se ne budu mogli prilagoditi svemu ovome i ne budu sposobni uspostaviti održivo poslovanje, osuđeni su, nažalost, prepustiti se drugima koji to znaju, tako da očekujem nastavak spajanja i preslagivanja unutar bankovnog sustava i u narednim godinama.
BANKARSTVO 71 TKO JE TKO U HRVATSKIM BANKAMA ADDIKO BANK Adresa: Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb Telefon: 0800 14 14 Faks: +385 (0)1 6007 000 www.addiko.hr info.hr@addiko.com Info telefon: 0800 14 14 BIC (SWIFT): HAABHR22 IBAN: HR60 2500 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1996 Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Mario Žižek - članovi: Jasna Širola, Dubravko-Ante Mlikotić, Ivan Jandrić Nadzorni odbor: - predsjednik: Hans-Hermann Anton Lotter - članovi: Csongor Bulcsu Nemeth, Nicholas John Tesseyman, Boris Šavorić, Tomislav Perović, Osoba za kontakt: Irina Dukić, direktorica ureda Uprave Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. BANKA KOVANICA Adresa: Petra Preradovića 29 Telefon: +385 (0)42 403 403 Faks: +385 (0)42 403 461 www.kovanica.hr kovanica@kovanica.hr Info telefon: 060 403 403 BIC (SWIFT): SKOV HR 22 IBAN: HR0941330061011111116 Datum osnivanja: 26.11.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Nicola Ceccaroli - članovi: Ivan Mužić Nadzorni odbor: - predsjednik: Francesco Carobbi - članovi: Ivan Majdak, Mladen Vedriš, Filippo Francini, Stefano Marsigli Rossi Lombardi Revizor za 2017: PricewaterhouseCoopers d.o.o. Zagreb BKS BANK AG Adresa: Mljekarski trg 3, 51000 Rijeka Telefon: +385 (0)51 353 555 Faks: +385 (0)51 353 566 www.bks.hr info@bks.hr Info telefon: 0800 257 257 BIC (SWIFT): BFKKHR22 IBAN: HR 57 2488 0011 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1.10.2016. Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Mag. Dr. Herta Stockbauer - članovi: Mag. Dieter Vinzenz Krassnitzer, Mag. Wolfgang Mandl Nadzorni odbor: - predsjednik: Gerhard Burtscher - članovi: Dipl. Ing. Christina Fromme-Knoch, Mag. Gregor Hofstätter-Pobst, Dr. Reinhard Iro, Ddipl.-Ing. Dr. Mont. Josef Korak, Dkfm. Dr. Heimo Penker, Karl Samstag, Univ.-Prof. Mag. Dr. Sabine Urnik, Mag. Klaus Wallner Osoba za kontakt: Helena Seifert Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. Zagreb CROATIA BANKA Adresa: Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10 110 Zagreb Telefon: +385 (0)1 2391 121 Faks: +385 (0)1 2338 141 www.croatiabanka.hr info@croatiabanka.hr Info telefon: 0800 57 57 BIC (SWIFT): CROAHR2X IBAN: HR0324850031000009027 Datum osnivanja: 22.12.1989. Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Danijel Luković - članovi: Tadija Vrdoljak Nadzorni odbor: - predsjednik: Maruška Vizek - članovi: Josip Lozančić, Zdenka Pogarčić, Ana Michieli Pavuna Osoba za kontakt: Nedjeljka Burić Mandić Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. ERSTE&STEIERMÄRKISCHE BANK Adresa: Jadranski trg 3A, 51000 Rijeka Telefon: +385 (0)72 37 5000 Faks: +385 (0)72 37 6000 www.erstebank.hr erstebank@erstebank.hr BIC (SWIFT): ESBCHR22 IBAN: HR9524020061031262160 Datum osnivanja: 20.11.1954. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Christoph Schoefboeck - članovi: Borislav Centner, Martin Hornig, Slađana Jagar, Zdenko Matak Nadzorni odbor: - predsjednik: Willibald Cernko - članovi: Sava Ivanov Dalbokov, Hannes Frotzbacher, Franz Kerber, Renate Veronika Ferlitz, Judit Agnes Havasi Osoba za kontakt: Ured korporativnih komunikacija, 072 371 371 Revizor za 2017: PWC HRVATSKA POŠTANSKA BANKA Adresa: Jurišićeva 4, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)62 472 472 Faks: +385 (0)1 4810 773 www.hpb.hr hpb@hpb.hr Info telefon: 0800 472 472 BIC (SWIFT): HPBZHR2X IBAN: HR46 2390 0011 0700 0002 9 Datum osnivanja: listopad 1991. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Tomislav Vuić - članovi: Mladen Mrvelj, Domagoj Karadjole Nadzorni odbor: - predsjednik: Marijana Miličević - članovi: Željko Lovrinčević, Marijana Vuraić Kudeljan Osoba za kontakt: Gordana Rakulj Revizor za 2017: Ernst & Young d.o.o., Zagreb IMEX BANKA Adresa: Tolstojeva 6 Telefon: +385 (0)21 406 100 Faks: +385 (0)21 345 588 www.imexbanka.hr imexbanka@imexbanka.hr Info telefon: 072 24 24 23 BIC (SWIFT): IMXX HR 22 IBAN: HR4024920081011111116 Datum osnivanja: 25.1.1995. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Gordan Miler - članovi: Ružica Šarić, Hrvoje Glogolja Nadzorni odbor: - predsjednik: Marko Buljan - članovi: Vinko Belak, Mihovil Anđelinović Osoba za kontakt: Nevenka Buljan; 021/ 406-106 Revizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. ISTARSKA KREDITNA BANKA UMAG Adresa: Ernesta Miloša 1, 52470 Umag Telefon: +385 (0)52 702 300 Faks: +385 (0)52 702 388 www.ikb.hr marketing@ ikb.hr Info telefon: 0800 444 222 BIC (SWIFT): ISKB HR 2X IBAN: HR772380006100000005 Datum osnivanja: 10.10.1956.; od 18.12.1989. posluje kao dioničko društvo Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Miro Dodić - članovi: Klaudija Paljuh, Emanuela Vukadinović Nadzorni odbor: - predsjednik: Milan Travan - članovi: Edo Ivančić, Marijan Kovačić, Anton Belušić, Miljenko Opačić Osoba za kontakt: Mirjana Tarticchio Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. Zagreb
72 BANKARSTVO J&T BANKA Adresa: Aleja kralja Zvonimira 1 Telefon: +385 (0)42 659 400 Faks: +385 (0)42 659 401 www.jtbanka.hr banka@jt.hr Info telefon: 0800 8222 BIC (SWIFT): VBVZHR22 IBAN: HR77 2489 0041 0067 5539 1 Datum osnivanja: 29.4.1995. Banka ima veliko ovlaštenje - predsjednik: Ivica Božan - članovi: Petar Rajković, Hrvoje Draksler Nadzorni odbor: - predsjednik: Igor Kovač - članovi: Željko Filipović, Július Strapek, Jan Kotek Osoba za kontakt: Janja Vukšić Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o. za reviziju JADRANSKA BANKA Adresa: Ante Starčevića 4, 22000 Šibenik Telefon: +385 (0)22 242 242, +385 (0)22 242 101 Faks: +385 (0)22 331 798, +385 (0)22 334 143 www.jadranska-banka.hr banka@jaba.hr Info telefon: +385 (0)22 242 101 BIC (SWIFT): JADRHR2X IBAN: HR8624110061011111116 Datum osnivanja: 17.4.1957. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Mato Filipović, dipl.oecc. - članovi: Alan Herjavec, mr.sc.oec. Nadzorni odbor: - predsjednik: Nadzorni odbor predstavlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka - članovi: Katarina Jurišić Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o., Varaždin KARLOVAČKA BANKA Adresa: I.G.Kovačića 1, 47000 Karlovac Telefon: +385 (0)47 417 501 Faks: +385 (0)47 614 206 www.kaba.hr info@kaba.hr Info telefon: 0800 417 336 BIC (SWIFT): KALCHR2X IBAN: HR52 2400 0081 0111 1111 6 Datum osnivanja: 1955 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Željka Surač - članovi: Marino rade, Ljiljana Movre Nadzorni odbor: - predsjednik: Nedjeljko Strikić - članovi: Bernarda Ivšić, Ana Kirinčić, Željko Tintor, Mate Crkvenac Osoba za kontakt: Bernarda Huljina, tajnica Uprave Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. KENTBANK Adresa: Gundulićeva 1, Zagreb Telefon: +385 (0)1 4981 900 Faks: +385 (0)1 4981 910 www.kentbank.hr kentbank@kentbank.hr Info telefon: +385 (0)1 4981 900 BIC (SWIFT): KENBHR22 IBAN: HR5741240031011111116 Datum osnivanja: 1998 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Ivo Bilić - članovi: Fikret Kartal, Damir Brkić Nadzorni odbor: - predsjednik: Meriç Ulusahin - članovi: Hakan Özgüz, Daniela Roguljić Novak Osoba za kontakt: Ana Bogović Revizor za 2017: Ernst&Young KREDITNA BANKA ZAGREB Adresa: Ulica grada Vukovara 74, 10000 ZAGREB Telefon: +385 (0)1 6167 333 Faks: +385 (0)1 6167 466 www.kbz.hr uprava@kbz.hr Info telefon: 0800 24 24 00 BIC (SWIFT): KREZHR2X IBAN: HR4424810001011111116 Datum osnivanja: 13.1.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Boris Zadro - članovi: Nataša Jakić Felić Nadzorni odbor: - predsjednik: NADIRA EROR - članovi: ANKICA ČEKO, IVAN PENIĆ, SILVIJE ORSAG Osoba za kontakt: Mirjana Bartoš Revizor za 2017: Delloite OTP BANKA HRVATSKA Adresa: Domovinskog rata 3, 23 000 Zadar Telefon: +385 (0)72 201 555 Faks: +385 (0)72 201 950 www.otpbanka.hr info@otpbanka.hr Info telefon: 072 201 555 BIC (SWIFT): OTPVHR2X IBAN: HR5324070001024070003 Datum osnivanja: 17.5.1957. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Balázs Békeffy - članovi: Helena Banjad, Zorislav Vidović Nadzorni odbor: - predsjednik: dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Létay, Branko Mikša, Laszlo Kecskés, Anna Florova Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. PARTNER BANKA Adresa: Vončinina 2, ZAGREB Telefon: +385 (0)1 4602 222 Faks: +385 (0)1 4602 289 www.paba.hr partner@paba.hr Info telefon: +385 (0)1 4602 222 BIC (SWIFT): PAZGHR2X IBAN: HR94 2408 0021 0000 0287 0 Datum osnivanja: 21.5.1991. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Petar Repušić - članovi: Marina Puljiz i Luka Čulo Nadzorni odbor: - predsjednik: Božo Čulo - članovi: Ivan Ćurković, Božo Matić Osoba za kontakt: Jelena Lokner Revizor za 2017: Krako-revizija d.o.o. PODRAVSKA BANKA Adresa: 48000 Koprivnica, Opatička 3 Telefon: +385 (0)72 655 000 Faks: +385 (0)72 655 200 www.poba.hr info@poba.hr Info telefon: 072 20 20 20 BIC (SWIFT): PDKCHR2X IBAN: HR6323860021000010160 Datum osnivanja: 1872 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Julio Kuruc - članovi: Davorka Jakir, Daniel Unger, Goran Varat Nadzorni odbor: - predsjednik: Miljan Todorovic - članovi: Sigilfredo Montinari, Michele Calcaterra Borri, Maurizio Dallocchio, Filippo Disertori, Antonio Moniaci, Dario Montinari, Ezio Simonelli, Dolly Predovic Osoba za kontakt: Željka Artner-Pavković Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. PRIVREDNA BANKA ZAGREB Adresa: Radnička cesta 50, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6360 000 Faks: +385 (0)1 6360 432 www.pbz.hr pr-marketing@pbz.hr Info telefon: 0800 365 365 BIC (SWIFT): PBZGHR2X IBAN: HR64 2340 0091 0000 0001 3 Datum osnivanja: 1966 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Dinko Lucić - članovi: Ivan Gerovac, Andrea Pavlović, Draženko Kopljar, Darko Drozdek, Ivan Krolo Nadzorni odbor: - predsjednik: Giovanni Boccolini - članovi: Adriano Arietti, Giulio Moreno, Branko Jeren, Paolo Sarcinelli, Christophe Velle Osoba za kontakt: Marija Gačić Nimac i Dražen Dumančić, Odnosi s javnošću i marketing Revizor za 2017: KPMG Croatia d.o.o.
BANKARSTVO 73 RAIFFEISENBANK AUSTRIA Adresa: Magazinska cesta 69 Telefon: +385 (0)1 4566 466 Faks: +385 (0)1 4811 624 www.rba.hr info@rba.hr Info telefon: 072 62 62 62 ili Info telefon: BIC (SWIFT): RZBHHR2X IBAN: HR0624840081000000013 Datum osnivanja: 13.12.1994. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Michael Mueller - članovi: Marko Jurjević, Zoran Košćak, Ivan Žižić, Daniel Mitteregger, Liana Keserić Nadzorni odbor: - predsjednik: Andreas Gschwenter - članovi: Peter Jacenko, Markus Kirchmair, Kemal Kozarić, Harald Kreuzmair, Lovorka Penavić, Sabine Zucker Osoba za kontakt: Iva Bakija Revizor za 2017: KPGM SAMOBORSKA BANKA Adresa: 10430 Samobor Telefon: +385 (0)1 5999 211, +385 (0)1 3362 530 Faks: +385 (0)1 3361 523 www.sabank.hr riznica1@sabank.hr BIC (SWIFT): SMBRH22 IBAN: HR362403009-1011111116 Datum osnivanja: 27.3.1873. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Marijan Kantolić - članovi: Verica Ljubičić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dragutin Plahutar - članovi: Milan Penava, Drago Jakovčević, Roman Malarić, Mirjana Plahutar do 28. lipnja 2017. Revizor za 2017: HLB Revidicon d.o.o. SBERBANK Adresa: Varšavska 9, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4801 300 Faks: +385 (0)1 4801 365 www.sberbank.hr info@sberbank.hr Info telefon: 0800 0600 BIC (SWIFT): VBCRHR22 IBAN: HR1225030071011111116 Datum osnivanja: 21.2.1997. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Csaba Soos - članovi: Igor Repin, Holger Peter Stupar, Nadzorni odbor: - predsjednik: Stefan Karl Zapotocky - članovi: Kornél Halmos, Alexander Titov, Dmitry Kuzin, Dragutin Bohuš, Revizor za 2017: Ernst & Young d. o. o., Zvonimir Madunić SLATINSKA BANKA Adresa: Vladimira Nazora 2, 33520 Slatina Telefon: +385 (0)33 637 000 Faks: +385 (0)33 637 009, +385 (0)33 637 029 www.slatinska-banka.hr slatinska-banka@slatinska-banka.hr BIC (SWIFT): SBSL HR 2X IBAN: HR23 2412 0091 0399 9092 8 Datum osnivanja: 9.10.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Andrej Kopilaš - članovi: Marin Prskalo, Elvis Mališ Nadzorni odbor: - predsjednik: Ružica Vađić - članovi: Denis Smolar (zamjenik), Hrvoje Markovinović, Blaženka Eror Matić i Krunoslav Lisjak (članovi) Osoba za kontakt: Danijela Maravić Revizor za 2017: BDO Croatia d.o.o. Zagreb SPLITSKA BANKA Adresa: Domovinskog rata 61, 21000 Split Telefon: +385 (0)21 304 304 Faks: +385 (0)21 304 034 www.splitskabanka.hr info@splitskabanka.hr Info telefon: 0800 210 021, +385 (0)21 304 304 BIC (SWIFT): SOGEHR22 IBAN: HR24 2330 0031 0000 0001 3 Datum osnivanja: 9.4.1966. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Slaven Celić - članovi: Zvonimir Akrap, Balázs Balogh, Balázs Olchváry, Bruno Biuk Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Antal Pongrácz - članovi: Balázs Békeffy, Szabolcs Annus, Branko Mikša, Balázs Letáy, Zsolt Barna, Zoltán Major Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. VENETO BANKA Adresa: DRAŠKOVIĆEVA 58, 10000 ZAGREB Telefon: +385 (0)1 4802 666 Faks: +385 (0)1 4802 571 www.venetobanka.hr info@venetobanka.hr Info telefon: 0800 8881 BIC (SWIFT): CCBZHR2X IBAN: HR22 2381 0091 0111 1111 6 Datum osnivanja: 8.7.1992. Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Dajana Kobeščak - članovi: Kitica Mioč Nadzorni odbor: - predsjednik: Paolo Sarcinelli - zamjenik predsj.: Matija Birov - članovi: Ivo Šulenta - U tijeku je proces pripajanja Veneto banke Privrednoj banci Zagreb, a planirani rok integracije je do 30. listopada 2018. godine, po ispunjenju svih potrebnih regulatornih zahtjeva i aktivnosti. ZAGREBAČKA BANKA Adresa: Trg bana Josipa Jelačića 10 Telefon: +385 (0)1 6104 146 Faks: +385 (0)1 6110 533 www.zaba.hr zaba@unicreditgroup.zaba.hr Info telefon: 0800 00 24 BIC (SWIFT): ZABAHR2X IBAN: HR8823600001000000013 Datum osnivanja: 1913 Banka ima veliko ovlaštenje. - predsjednik: Miljenko Živaljić - članovi: Marko Remenar, Dijana Hrastović, Lorenzo Ramajola, Stefano Gison, Albert Angersbach Nadzorni odbor: - predsjednik: Erich Hampel - članovi: Romeo Collina, Aurelio Maccario, Simone Marcucci, Wolfgang Schilk, Savoula Demetriou, Christoph Metze Revizor za 2017: Deloitte d.o.o. BANKE I ŠTEDIONICE U STEČAJU I LIKVIDACIJI Stečaj Datum otvaranja stečaja Tesla štedna banka d.d., Zagreb 30.3.2018. Banka splitsko-dalmatinska d.d., Split 1.7.2016. Nava banka d.d., Zagreb 1.12.2014. Centar banka d.d., Zagreb 30.9.2013. Credo banka d.d., Split 16.1.2012. Alpe Jadran banka d.d., Split 15.5.2002. Trgovačko-turistička banka d.d., Split 8.9.2000. Glumina banka, Zagreb 30.4.1999. Likvidacija Datum pokretanja likvidacije Primorska banka d.d., Rijeka 21.6.2018. Štedbanka d.d., Zagreb 27.12.2017. Obrtnička štedna banka d.d., Zagreb 22.12.2010. Križevačka banka d.d., Križevci (sada 3.1.2005. Internet Mobile Bank d.d., Križevci) Investicijsko-komercijalna štedionica 31.5.2000. d.d., Zagreb Štedionice koje su izgubile odobrenje za rad, a nisu pokrenule postupak likvidacije Datum oduzimanja odobrenja za rad Hibis štedionica d.d., Zagreb 7.3.2001. PREDSTAVNIŠTVA INOZEMNIH BANAKA Hrvatska narodna banka, u skladu s člankom 95. Zakona o kreditnim institucijama, vodi registar predstavništava kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj. Predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja osnivaju se u Republici Hrvatskoj nakon dobivanja odobrenja Hrvatske narodne banke. Trenutačno u Republici Hrvatskoj ne postoje osnovana predstavništva kreditnih institucija iz trećih zemalja. Za predstavništva kreditnih institucija iz Europske unije ne postoji obveza registriranja. Podružnice stranih kreditnih institucija BKS Bank AG, Glavna podružnica Hrvatska Datum upisa u sudski registar 26. 9. 2016.
74 BANKARSTVO STAMBENE ŠTEDIONICE U 2017. Malo-pomalo do stana U tri stambene štedionica, od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj, prošle su godine sklopljena ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna S tambena štednja uopće nije loše rješenje, ako ne za kupnju krova nad glavom, onda barem za adaptaciju stana ili kuće, ili naprosto kao štednja. Ipak, koliko god to dobra stvar bila, imamo dojam da je gurnuta ustranu. Opravdano ili ne, to je već drugi par rukava. Bilo kako bilo, u tri stambene štedionice od njih pet koliko ih posluje u Republici Hrvatskoj (Raiffeisen stambena štedionica i HPB-Stambena štedionica nam nisu dostavile podatke), prošle su godine građani sklopili ukupno 61.453 nova ugovora vrijedna oko 3,497 milijardi kuna. Najviše ugovora tijekom protekle godine, prema nama raspoloživim podacima, sklopljeno je u PBZ stambenoj štedionici - 22.381 ugovor ukupno vrijedan 758,8 milijuna kuna. Inače, do posljednjeg dana protekle godine u tri su štedionice, od njihova osnutka do kraja 2017., sklopljena ukupno 1.463.904 ugovora vrijedna nešto više od 61,580 milijardi kuna. U 2017. godini tri su stambene štedionice odobrile ukupno 1619 kredita teških 691,006 milijuna kuna. Najviše je kredita lani odobreno u PBZ stambenoj štedionici. Riječ je o 600 kredita ukupne vrijednosti 212,958 milijuna kuna. Ukupno su do sada stambene štedionice odobrile 26.871 kredit u vrijednosti većoj od 6,029 milijardi kuna. Kad je riječ o štednim depozitima, oni su na dan 31. prosinca 2017. godine, u svih pet štedionica koliko ih posluje u Hrvatskoj, iznosili nešto više od 6,783 milijarde kuna, dok su do- Stambene štedionice (31.12.2017.) Stambena štednja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Broj sklopljenih ugovora u 2017. - 22.381 19.942-19.130 61.453 ukupno - 368.408 638.308-457.188 1.463.904 Vrijednost sklopljenih ugovora, 000 kn u 2017. - 758.804 1.196.644-1.541.172 3.496.620 ukupno - 775.889 37.037.621-23.767.283 61.580.793 Broj odobrenih kredita u 2017. - 600 477-542 1.619 ukupno - 3.284 15.005-8.582 26.871 Vrijednost odobrenih kredita, 000 kn Stanje štednih depozita, 000 kn, 31. 12. Doznačena poticajna sredstva, 000 kn u 2017. - 212.958 219.033-259.015 691.006 ukupno - 213.717 3.175.535-2.640.106 6.029.358 2017. 302.077 1.532.501 2.272.990 1.028.243 1.648.081 6.783.892 u 2017. 1.903 7.817 10.110 4.362 5.739 29.931 ukupno 53.452 507.230 1.021.375 920.495 472.666 2.975.218 Pokazatelji poslovanja HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Aktiva, 000 kn Ukupni kapital, 000 kn Dobit / gubitak, 000 kn 2016. 331.916 1.765.601 2.558.986 1.238.340 1.909.496 7.804.339 2017. 353.340 1.819.249 2.643.632 1.196.105 1.897.055 7.909.381 2016. 42.677 265.393 321.608 180.000 109.146 918.824 2017. 42.037 266.153 324.340 180.000 110.476 923.006 2016. 3.261 3.181 24.750 12.555 2.686 46.433 2017. 315 8.887 21.414 16.985 1.735 49.336 HPB PBZ Prva Raiffeisen Wüstenrot Ukupno Broj zaposlenih, 31. 12. 2016. 19 22 31 43 170 285 2017. 18 24 29 43 169 283 Broj poslovnica 2016. HPB; HP PBZ - 70 34 104 2017. HPB; HP PBZ - 68 31 99 Broj vanjskih suradnika 2016. - - - - 193 193 2017. - - - - 148 148 značena poticajna sredstva iznosila 29,931 milijun kuna.
BANKARSTVO 75 TKO JE TKO U HRVATSKIM STAMBENIM ŠTEDIONICAMA HPB-STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Savska cesta 58, Zagreb Telefon: +385 (0)1 555 3918 Faks: +385 (0)1 555 3905 hpb.stambena@hpb.hr www.hpb-stedionica.hr Info telefon: 0800 232 332 Osnivač: HPB d.d. Vlasništvo: 100% HPB d.d. Godina osnivanja: 2006 - predsjednik: Damir Šprem - članovi: Slavica Matić PBZ STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Radnička cesta 44, 10 000 Zagreb Telefon: +385 (0)42 342 450 Faks: +385 (0)42 342 451 info.stambena@pbz.hr www.pbz-stambena.hr Info telefon: 0800 72 72 Osnivač: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasništvo: 100% Privredna banka Zagreb d.d. Godina osnivanja: 2003 - predsjednik: Branimir Čosić - članovi: Dražen Klarić PRVA STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Samoborska cesta 145, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6065 111 Faks: +385 (0)1 6065 120 prva.stambena@unicreditgroup.zaba.hr www.prva-stambena.hr Info telefon: 0800 81 81 Osnivač: Zagrebačka banka d.d. Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.d. Godina osnivanja: 1998 - predsjednik: Antonija Matošin - članovi: Darija Hejni RAIFFEISEN STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Ulica grada Vukovara 37b, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6006 100 Faks: +385 (0)1 6006 199 stambena.stednja@raiffeisenstambena.hr www.raiffeisenstambena.hr Info telefon: 072 62 62 62 Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Godina osnivanja: 1999 - predsjednik: Tomislav Matić - članovi: Sonja Skobe WÜSTENROT STAMBENA ŠTEDIONICA D.D. Adresa: Heinzelova 33A, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4803 788 Faks: +385 (0)1 4803 798 wuestenrot@wuestenrot.hr www.wuestenrot.hr Info telefon: 0800 200 500 Osnivač: Bank Austria Creditanstalt Croatia d.d. Vlasništvo: 100% Bausparkasse Wüstenrot AG, Salzburg Godina osnivanja: 1998 - predsjednik: Zdravko Anđel - članovi: Ivan Ostojić
2017. OSIGURANJE Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije od 3,36 posto što govori o tome da se to tržište polako oporavlja
Rang-ljestvica osiguranja za 2017. godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine Rang 2017. 2016. Osiguravatelj 2016. 000 kn Sveukupno Ukupno neživotna Životna 2017. 000 kn % promjene 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene udjeli pojedinih društava u ukupnom tržištu 1 1 Croatia osiguranje 2 2.268.662 2.463.322 8,58 1.735.234 1.929.781 11,21 533.428 533.541 0,02 27,03 27,67 2 2 Allianz Zagreb 1.116.062 1.146.092 2,69 576.356 614.814 6,67 539.706 531.278-1,56 13,30 12,88 3 3 EUROHERC osiguranje* 842.516 915.180 8,62 842.516 915.180 8,62 - - - 10,04 10,28 4 6 Jadransko osiguranje* 547.847 593.036 8,25 547.847 593.036 8,25 - - - 6,53 6,66 5 4 Wiener Osiguranje VIG 591.170 592.770 0,27 299.230 309.523 3,44 291.940 283.247-2,98 7,04 6,66 6 7 Generali osiguranje 500.163 567.750 13,51 275.854 302.186 9,55 224.309 265.564 18,39 5,96 6,38 7 5 UNIQA osiguranje 574.416 560.041-2,50 342.114 360.271 5,31 232.302 199.770-14,00 6,84 6,29 8 8 GRAWE Hrvatska 383.647 412.939 7,64 130.122 134.638 3,47 253.524 278.301 9,77 4,57 4,64 9 9 Triglav osiguranje 368.659 400.859 8,73 309.223 343.513 11,09 59.436 57.346-3,52 4,39 4,50 10 10 Agram Life osiguranje* 306.093 329.854 7,76 56.443 62.063 9,96 249.650 267.791 7,27 3,65 3,71 11 12 Merkur osiguranje 270.815 280.136 3,44 25.192 25.914 2,87 245.623 254.222 3,50 3,23 3,15 12 13 HOK osiguranje 186.888 200.904 7,50 186.888 200.904 7,50 - - - 2,23 2,26 13 14 Erste osiguranje VIG d.d.* 4 175.033 182.325 4,17 - - - 175.033 182.325 4,17 2,09 2,05 14 15 ERGO osiguranje* 67.398 96.012 42,46 67.398 96.012 42,46 - - - 0,80 1,08 15 17 Izvor osiguranje 51.122 54.033 5,69 51.122 54.033 5,69 - - - 0,61 0,61 16 19 OTP osiguranje 1 42.654 44.868 5,19 - - - 42.654 44.868 5,19 0,51 0,50 17 18 Wüstenrot životno osiguranje* 46.827 39.612-15,41 - - - 46.827 39.612-15,41 0,56 0,45 18 22 Hrvatsko kreditno osiguranje 11.814 10.594-10,33 11.814 10.594-10,33 - - - 0,14 0,12 19 20 Croatia osiguranje kredita d.d.* 3 37.916 8.532-77,50 37.916 8.532-77,50 - - - 0,45 0,10 20 23 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349-17,98 - - - 2.864 2.349-17,98 0,03 0,03 Ukupno: 8.392.566 8.901.208 6,06 5.495.269 5.960.994 8,48 2.897.296 2.940.214 1,48 100,00 100,00 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA) 1) Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) 2) 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d. 3) 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. 4) S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) 2016. % 2017. %
78 OSIGURANJE OSIGURANJA Očekivani rast bruto premije Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 posto Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta T Ilijana Grgić Privredni vjesnik ijekom 2017. godine na hrvatskom tržištu osiguranja poslovalo je ukupno 21 društvo za osiguranje, da bi kraj godine dočekalo njih 20 jer je lani društvo Croatia zdravstveno osiguranje pripojeno društvu Croatia osiguranje. Na tržištu su bile aktivne i dvije podružnice: Adriatic Slovenica - Podružnica Zagreb i Sava osiguranje - Podružnica Hrvatska. Treću godinu zaredom hrvatsko tržište osiguranja bilježi rast ukupne zaračunate bruto premije. Značajniji porast premije u 2017. godini od 3,36 posto govori o tome kako se hrvatsko tržište osiguranja polako oporavlja od krize koja je započela 2008. kao i od liberalizacije tržišta obveznog osiguranja od automobilskog osiguranja od 2014. I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja i to za 4,67 posto, dok je premija životnih osiguranja, nakon pada u 2016. godini, prošlu godinu završila s blagim rastom od 0,75 posto. Od ukupnog broja društava za osiguranje, njih pet je obavljalo isključivo poslove životnih osiguranja,
OSIGURANJE 79 sedam društava isključivo poslove neživotnih osiguranja, dok je preostalih osam društava za osiguranje obavljalo poslove životnih i neživotnih osiguranja. Društvo za osiguranje s najvećim tržišnim udjelom u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji potkraj protekle godine bilo je Croatia osiguranje s udjelom od 28,9 posto, na drugom mjestu je Allianz Zagreb sa 12,7 posto, a slijede ih Euroherc osiguranje sa 10,1 posto, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group i Jadransko osiguranje sa po 6,6 posto, te Uniqa osiguranje sa 6,2 posto tržišnog udjela. Šest društava za osiguranje imalo je pojedinačni tržišni udjel u ukupnoj premiji manji od jedan posto. U 20 društava za osiguranje potkraj 2017. godine bilo je zaposleno 6409 djelatnika, dok ih je godinu ranije bilo 8609 što je smanjenje od velikih 25,5 posto. HRVATSKO TRŽIŠTE U SVJETSKIM RAZMJERIMA Struktura svjetske premije osiguranja pokazuje kako je najveće svjetsko tržište osiguranja postalo ono azijsko s udjelom od 31,5 posto u ukupnoj svjetskoj premiji, Europa zauzima 31,06 posto, Sjeverna Amerika 31 posto, dok 6,38 posto otpada na Južnu Ameriku, Oceaniju i Afriku. Udjel hrvatske industrije osiguranja u ukupnoj svjetskoj premiji u 2017. iznosio je 0,03 posto i po visini premije osiguranja Republika Hrvatska je 66. zemlja na svijetu. S druge strane, hrvatsko tržište osiguranja ima udjel od 0,10 posto u europskom. Važno je istaknuti da je ulaskom Hrvatske u Europsku uniju hrvatsko tržište osiguranja Rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj postalo dio jedinstvenog tržišta financijskih usluga Europske unije koje je u području osiguranja drugo najveće svjetsko tržište. 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 2.268.662 2.463.322 8,58 2 Allianz Zagreb 1.116.062 1.146.092 2,69 3 EUROHERC osiguranje* 842.516 915.180 8,62 4 Jadransko osiguranje* 547.847 593.036 8,25 5 Wiener Osiguranje VIG 591.170 592.770 0,27 6 Generali osiguranje 500.163 567.750 13,51 7 UNIQA osiguranje 574.416 560.041-2,50 8 GRAWE Hrvatska 383.647 412.939 7,64 9 Triglav osiguranje 368.659 400.859 8,73 10 Agram Life osiguranje* 306.093 329.854 7,76 11 Merkur osiguranje 270.815 280.136 3,44 12 HOK osiguranje 186.888 200.904 7,50 13 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17 14 ERGO osiguranje* 67.398 96.012 42,46 15 Izvor osiguranje 51.122 54.033 5,69 16 OTP osiguranje 42.654 44.868 5,19 17 Wüstenrot životno osiguranje* 46.827 39.612-15,41 18 Hrvatsko kreditno osiguranje 11.814 10.594-10,33 19 Croatia osiguranje kredita d.d.* 37.916 8.532-77,50 20 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349-17,98 UKUPNO: 8.392.566 8.901.208 6,06 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA) - Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) - 3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d. - 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. - S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) Važno je također istaknuti kako je hrvatski financijski sustav bankocentričan što znači da ga karakterizira dominantna pozicija Zaračunata bruto premija po stanovniku RH, u kunama (podaci Hrvatskog ureda za osiguranje) Neživotna Životna Ukupno 2003. 1.062 304 1.366 2004. 1.139 354 1.493 2005. 1.228 427 1.655 2006. 1.355 488 1.842 2007. 1.484 560 2.043 2008. 1.610 574 2.184 2009. 1.563 562 2.125 2010. 1.534 556 2.090 2011. 1.525 552 2.078 2012. 1.541 577 2.118 2013. 1.536 596 2.133 2014. 1.396 622 2.017 2015. 1.370 692 2.062 2016. 1.391 695 2.086 2017. 1.428 704 2.132 Ukupna zaračunata bruto premija 10.000 milijuna kuna 9.686 9.411 9.245 9.064 9.145 9.038 9.076 8.901 8.709 8.761 8.561 8.000 8.180 7.350 6.626 6.000 6.067 5.578 5.098 4.000 2.000 0 4.336 4.530 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017.
80 OSIGURANJE Autoodgovornost - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 465.370 460.169-1,12 2 Allianz Zagreb 128.012 122.394-4,39 3 Triglav osiguranje 113.521 121.819 7,31 4 Generali osiguranje 98.089 106.414 8,49 5 HOK osiguranje 101.835 103.536 1,67 6 Wiener Osiguranje VIG 124.121 101.894-17,91 7 UNIQA osiguranje 101.329 93.564-7,66 8 GRAWE Hrvatska 46.244 48.800 5,53 9 Izvor osiguranje 32.021 34.773 8,59 Ukupno: 1.210.542 1.193.363-1,42 Autokasko - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 273.149 283.532 3,80 2 Allianz Zagreb 90.383 95.876 6,08 3 UNIQA osiguranje 56.889 58.264 2,42 4 Triglav osiguranje 49.641 57.851 16,54 5 Generali osiguranje 38.782 46.431 19,72 6 HOK osiguranje 39.118 45.001 15,04 7 Wiener Osiguranje VIG 36.084 39.063 8,26 8 GRAWE Hrvatska 13.099 13.159 0,45 9 Izvor osiguranje 6.239 6.782 8,70 Ukupno: 603.384 645.959 7,06 Broj stalno zaposlenih 31. 12. 2017. Osiguravatelj 2016. 2017. % promjene Agram Life osiguranje* 168 - - Allianz Zagreb 565 450-20,35 Croatia osiguranje 2.263 2.157-4,68 Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - ERGO osiguranje* - - - ERGO životno osiguranje* - - - Erste osiguranje VIG d.d.* 45 - - EUROHERC osiguranje* 1.047 - - Generali osiguranje 588 672 14,29 GRAWE Hrvatska 640 691 7,97 HOK osiguranje 276 267-3,26 Hrvatsko kreditno osiguranje 13 17 30,77 Izvor osiguranje 102 105 2,94 Jadransko osiguranje* 755 - - Merkur osiguranje 237 220-7,17 OTP osiguranje 22 24 9,09 Triglav osiguranje 513 512-0,19 UNIQA osiguranje 653 629-3,68 Wiener Osiguranje VIG 703 665-5,41 Wüstenrot životno osiguranje* 19 - - UKUPNO: 8.609 6.409-25,55 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA) - Societe Generale Osiguranje promijenilo naziv u OTP osiguranje d.d. (srpanj 2017.) Štete i sudski sporovi Broj šteta Likvidirane štete bruto, Broj sudskih sporova Osiguravatelj 000 kn 2016. 2017. 2016. 2017. 2016. 2017. Agram Life osiguranje* 34.346-161.919 - - - Allianz Zagreb 60.562 96.154 568.078 591.435 554 400 Croatia osiguranje - - 1.388.620 1.420.631 - - Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - - ERGO osiguranje* - - 14.322 - - - ERGO životno osiguranje* - - 39.406 - - - Erste osiguranje VIG d.d.* 4.143 - -83.564-1 - EUROHERC osiguranje* 156.262-316.571-901 - Generali osiguranje 19.207 53.807 204.332 218.848 215 204 GRAWE Hrvatska 12.642 12.451 263.797 298.487 83 57 HOK osiguranje 9.353 9.879 84.269 85.389 230 233 Hrvatsko kreditno osiguranje 4 12 1.713 6.213-1 Izvor osiguranje 17.003 16.324 21.173 26.406 52 72 Jadransko osiguranje* 65.308-195.021-540 - Merkur osiguranje 9.903 20.959 159.700 171.448 - - OTP osiguranje 847 759 9.770 9.426 1 - Triglav osiguranje 23.667 33.026 217.446 263.117 339 236 UNIQA osiguranje 115.194 397.176 522.532 616.280 182 159 Wiener Osiguranje VIG 52.622 108.944 348.877 358.460 - - Wüstenrot životno osiguranje* 257-1.975 - - - UKUPNO: 581.320 749.491 4.435.957 4.066.140 3.098 1.362-3.7.2017. društvo Croatia zdravstveno osiguranje d.d. pripojeno je društvu Croatia osiguranje d.d. - 10.11.2017. društvo BNP Paribas Cardif osiguranje d.d. promijenilo je naziv u Croatia osiguranje kredita d.d. - S danom 7.5.2018. društvo Erste osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Erste osiguranje) je pripojeno društvu Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. (Wiener osiguranje) banaka. Naime, prema podacima Hrvatske narodne banke i Hanfe, banke drže 67,3 posto udjela u ukupnoj aktivi svih financijskih institucija. Društva za osiguranje zauzimaju udjel od 7,03 posto i, uz obvezne mirovinske fondove koji imaju udjel od 15,8 posto, najznačajniji su institucionalni investitori u financijskom sustavu države. Nije zgorega ponoviti kako su društva za osiguranje dio financijskog sustava i važne financijske institucije te institucionalni investitori. U dijelu životnog osiguranja ona su ugovorne štedne financijske institucije koje pružaju stanovništvu i I lani je najznačajniji utjecaj na povećanje ukupne premije imao rast premije neživotnih osiguranja poduzećima dugoročnu namjensku štednju. Aktiva hrvatskih osiguravatelja u 2007. godini iznosila je 22,4 milijarde kuna ili 5,1 posto ukupne imovine financijskih institucija, dok je na kraju 2017. godine iznosila 40,8 milijardi kuna ili 7,03 posto ukupne imovine financijskih institucija. U strukturi štednje sektora stanovništva, društva za osiguranje i imovina u mirovinskim fondovima imaju udjel od 25,66 posto. To bi značilo da je od 100 kuna
OSIGURANJE 81 Životna osiguranja - rang po ukupnoj zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 533.428 533.541 0,02 2 Allianz Zagreb 539.706 531.278-1,56 3 Wiener Osiguranje VIG 291.940 283.247-2,98 4 GRAWE Hrvatska 253.524 278.301 9,77 5 Agram Life osiguranje* 249.650 267.791 7,27 6 Generali osiguranje 224.309 265.564 18,39 7 Merkur osiguranje 245.623 254.222 3,50 8 UNIQA osiguranje 232.302 199.770-14,00 9 Erste osiguranje VIG d.d.* 175.033 182.325 4,17 10 Triglav osiguranje 59.436 57.346-3,52 11 OTP osiguranje 42.654 44.868 5,19 12 Wüstenrot životno osiguranje* 46.827 39.612-15,41 13 ERGO životno osiguranje* 2.864 2.349-17,98 Ukupno: 2.897.296 2.940.214 1,48 Zdravstveno osiguranje - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 5.932 143.966 2326,94 2 UNIQA osiguranje 37.444 52.516 40,25 3 Allianz Zagreb 3.314 12.491 276,92 4 Wiener Osiguranje VIG 1.088 12.036 1006,25 5 Generali osiguranje 1.760 9.126 418,52 6 Merkur osiguranje 3.505 5.425 54,78 7 GRAWE Hrvatska 3.486 3.708 6,37 8 Triglav osiguranje 223 2.992 1241,70 9 HOK osiguranje 642 1.181 83,96 Ukupno: 57.394 243.441 324,16 Osiguranje od nezgode - zaračunata bruto premija Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 114.879 118.091 2,80 2 Allianz Zagreb 51.699 52.425 1,40 3 Generali osiguranje 31.672 29.905-5,58 4 UNIQA osiguranje 44.946 21.865-51,35 5 GRAWE Hrvatska 20.082 19.261-4,09 6 Wiener Osiguranje VIG 14.275 14.227-0,34 7 Triglav osiguranje 13.232 13.154-0,59 8 HOK osiguranje 9.742 9.411-3,40 9 Merkur osiguranje 4.520 4.426-2,08 10 Izvor osiguranje 2.344 2.166-7,59 Ukupno: 307.391 284.931-7,31 Osiguranje imovine - rang po zaračunatoj bruto premiji Osiguravatelj 2016. 000 kn 2017. 000 kn % promjene 1 Croatia osiguranje 514.773 534.615 3,85 2 Allianz Zagreb 194.453 199.102 2,39 3 Triglav osiguranje 88.063 92.654 5,21 4 Wiener Osiguranje VIG 63.633 69.111 8,61 5 UNIQA osiguranje 56.316 60.313 7,10 6 Generali osiguranje 48.132 57.738 19,96 7 GRAWE Hrvatska 40.089 41.093 2,50 8 HOK osiguranje 17.517 21.826 24,60 9 Merkur osiguranje 17.167 16.063-6,43 10 Izvor osiguranje 6.552 6.703 2,30 Ukupno: 1.046.695 1.099.218 5,02 financijske imovine prosječnog stanovnika Hrvatske 26 kuna uloženo u osiguranje i mirovinske fondove. BRUTO PREMIJA Zaračunata bruto premija društava za osiguranje u Republici Hrvatskoj na kraju 2017. godine iznosila je 9.055.923.737 kuna, od toga na premiju neživotnih osiguranja otpada 6.115.709.596 kuna ili 67,5 posto, a životnih U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto osiguranja 2.940.214.140 kuna ili 32,5 posto. U razdoblju od 2009. do 2014. godine ukupno tržište osiguranja, zbog financijske i ekonomske krize te liberalizacije tržišta automobilske odgovornosti u 2014. godini, ostvarilo je negativne stope rasta ili stagnaciju. U razdoblju do financijske krize, stope rasta tržišta osiguranja bile su i dvoznamenkaste. Udio automobilske odgovornosti i dalje je u padu što je ponajprije rezultat procesa liberalizacije tržišta. Treću poziciju i dalje drži kasko osiguranje cestovnih vozila sa 9,8 posto, zatim slijede osiguranje od požara i elementarnih šteta
82 OSIGURANJE Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu 2017. Životna 33,0% Ostalo 28,0% Nezgoda 3,2% Zdravstveno 2,7% Autokasko 7,3% Imovina 12,4% Autoodgovornost 13,4% 2016. 2017. % promjene Nezgoda 473.470 284.931-39,82 Zdravstveno 117.360 243.441 107,43 Autokasko 797.642 645.959-19,02 Imovina 1.189.916 1.099.218-7,62 Autoodgovornost 2.008.880 1.193.363-40,60 Ostalo 908.001 2.494.083 174,68 Ukupno neživotna 5.495.269 5.960.994 8,48 Životna 2.897.296 2.940.214 1,48 SVEUKUPNO 8.392.566 8.901.208 6,06 Udjeli pojedinih vrsta osiguranja u ukupnom tržištu (u %) 2016. 2017. Nezgoda 5,64 3,20 Zdravstveno 1,40 2,73 Autokasko 9,50 7,26 Imovina 14,18 12,35 Autoodgovornost 23,94 13,41 Ostalo 10,82 28,02 Ukupno neživotna 65,48 66,97 Životna 34,52 33,03 SVEUKUPNO 100,00 100,00 sa 6,8 posto i ostala osiguranja imovine sa 6,5 posto. Ostale vrste osiguranja imaju udjel niži od šest posto, a tu se ističu zdravstveno osiguranje sa 5,4 posto te osiguranje od nezgode s pet posto udjela u ukupnom premijskom prihodu. Životno osiguranje specifičan je osiguravateljski proizvod koji posjeduje komponentu osiguranja, ali i štednu i ulagačku komponentu. U strukturi premije životnih osiguranja najzastupljenije je klasično životno osiguranje s udjelom od 75,5 posto. Investicijska životna osiguranja ponovno dobivaju na važnosti i čine 18,8 posto premije životnog osiguranja. Dopunska osiguranja vezana uz životno osiguranje imaju udio od 4,6 posto, rentno osiguranje od jedan posto, a osiguranja za slučaj vjenčanja ili rođenja imaju udjel manji od jedan posto. U strukturi likvidiranih šteta po iznosu prednjače životna osiguranja s udjelom od 36,3 posto, zatim osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila sa 21,7 posto, osiguranje cestovnih vozila 11,7 posto, ostala osiguranja imovine 7,8 posto, osiguranje od požara i elementarnih šteta 4,1 posto, dok ostala osiguranja imaju manje udjele. KANALI DISTRIBUCIJE Prodaja proizvoda i usluga društava za osiguranje obavljala su se s vlastitim zaposlenicima (bez provizije), zatim preko internih zastupnika, agencija, brokera, bankoosiguranja... Najzastupljeniji kanal distribucije neživotnog osiguranja bili su interni zastupnici sa 40,5 posto udjela u zaračunatoj premiji, agencije sa 20,6 posto, zatim zaposlenici društava sa 18,9 posto te brokeri sa 11 posto, dok su ostali prodajni kanali imali udjel manji od Najveći tržišni udio u ukupnoj zaračunatoj bruto premiji prošle je godine imalo Croatia osiguranje 10 posto. Prodaja životnog osiguranja u najvećem dijelu se odvijala preko bankoosiguranja 39,1 posto, internih zastupnika 25,8 posto i agencija 22,1 posto. Zaposlenici društava generirali su 11,4 posto zaračunate premije životnih osiguranja u promatranom razdoblju. Prvih 10 u dosadašnjim rangiranjima (brojke označavaju poziciju na ljestvici) 2017. 2016. 2015. 2014. 2013. 2012. 2011. 2010. 2009. 2008. 2007. 2006. 2005. 2004. 2003. 2002. 2001. 2000. 1999. 1998. CROATIA OSIGURANJE 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 ALLIANZ ZAGREB 2 2 2 2 2 2 2 3 3 2 2 3 3 3 3 3 3 3 4 4 EUROHERC OSIGURANJE* 3 3 3 3 3 3 3 2 2 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2 2 JADRANSKO OSIGURANJE* 4 6 6 6 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 4 6 7 10 WIENER OSIGURANJE VIG 5 4 5 5 5 5 5 5 5 5 5 6 7 9 9 12 13 21 23 - GENERALI OSIGURANJE 6 7 7 8 8 9 9 9 10 10 10 10 20 23 24 - - - - - UNIQA OSIGURANJE 7 5 4 4 10 11 11 11 11 13 13 14 14 14 14 GRAWE HRVATSKA 8 8 8 7 7 7 8 8 6 6 7 7 6 6 6 6 6 5 - - TRIGLAV OSIGURANJE 9 9 9 9 9 8 7 7 7 8 8 8 8 7 7 7 7 7 5 5 AGRAM LIFE OSIGURANJE* 10 10 11 11 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
OSIGURANJE 83 Poslovni rezultati Osiguravatelj Ukupni prihodi, 000 kn Ukupni rashodi, 000 kn Neto dobit, 000 kn 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene Agram Life osiguranje* 392.563 - - 351.848 - - 40.714 - - Allianz Zagreb 1.193.856 1.209.225 1,29 1.115.214 1.096.304-1,70 78.642 112.921 43,59 Croatia osiguranje 2.446.204 2.813.675 15,02 2.394.676 2.662.732 11,19 51.528 150.943 192,93 Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - - - - - ERGO osiguranje* 55.290 - - 75.031 - - (19.741) - - ERGO životno osiguranje* 7.812 - - 10.635 - - (2.823) - - Erste osiguranje VIG d.d.* 257.329 - - -244.290 - - 13.040 - - EUROHERC osiguranje* 946.406 - - 812.183 - - 106.598 - - Generali osiguranje 518.909 580.624 11,89 508.330 566.828 11,51 10.579 13.796 30,41 GRAWE Hrvatska 531.043 576.436 8,55 486.029 524.602 7,94 45.014 51.833 15,15 HOK osiguranje 189.929 194.571 2,44 178.853 186.374 4,21 11.076 8.197-25,99 Hrvatsko kreditno osiguranje 8.879 10.059 13,29 8.220 9.740 18,49 659 319-51,59 Izvor osiguranje 48.219 52.800 9,50-49.888-56.278 - (1.669) (3.478) - Jadransko osiguranje* 598.579 - - 547.469 - - 51.111 - - Merkur osiguranje 365.119 366.185 0,29 341.860 338.481-0,99 23.259 27.704 19,11 OTP osiguranje 50.135 52.032 3,78 45.313 43.940-3,03 4.821 8.092 67,85 Triglav osiguranje 349.522 377.427 7,98 349.313 376.625 7,82 209 802 283,73 UNIQA osiguranje 623.636 600.359-3,73 597.795 574.294-3,93 25.841 26.065 0,87 Wiener Osiguranje VIG 642.350 665.627 3,62 616.255 637.731 3,48 26.095 27.896 6,90 Wüstenrot životno osiguranje* 49.792 - - 53.648 - - (3.856) - - UKUPNO: 9.275.572 7.499.020-19,15 8.198.494 6.961.373-15,09 489.186 428.568-12,39 (28.089) (3.478) -87,62 461.097 425.090-7,81 Jamstveni kapital, tehničke i matematičke pričuve Jamstveni kapital, 000 kn Tehničke pričuve, 000 kn Matematičke pričuve, 000 kn Tehničke pričuve ukupno, 000 kn Osiguravatelj 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene 2016. 2017. % promjene Agram Life osiguranje* - - 51.467 - - 1.428.069 - - 1.479.536 - - Allianz Zagreb - - - 843.643 870.859 3,23 2.860.093 3.019.383 5,57 3.703.736 3.890.242 5,04 Croatia osiguranje - - - 3.614.398 4.065.593 12,48 2.350.028 2.318.423-1,34 5.964.426 6.384.016 7,03 Croatia osiguranje kredita d.d.* - - - - - - - - - - - - ERGO osiguranje* - - - 44.332 - - 24.559 - - 68.891 - - ERGO životno osiguranje* - - - 9.567 - - 15.621 - - 25.188 - - Erste osiguranje VIG d.d.* - - 226.413 - - 507.067 - - 733.480 - - EUROHERC osiguranje* - - 1.428.715 - - - - - 1.428.715 - - Generali osiguranje - - - 300.289 327.977 9,22 909.272 1.072.488 17,95 1.209.561 1.400.465 15,78 GRAWE Hrvatska - - - 317.643 322.037 1,38 2.359.823 2.428.188 2,90 2.677.466 2.750.225 2,72 HOK osiguranje 89.990 90.117 0,14 257.875 273.343 6,00 - - - 257.875 273.343 6,00 Hrvatsko kreditno osiguranje - - - 16.021 24.213 51,13 - - - 16.021 24.213 51,13 Izvor osiguranje - - - 43.979 49.545 12,66 - - - 43.979 49.545 12,66 Jadransko osiguranje* 473.489 - - 785.328 - - - - - 785.328 - - Merkur osiguranje - - - 68.989 62.271-9,74 2.123.008 2.205.597 3,89 2.191.997 2.267.868 3,46 OTP osiguranje - - - 965-229 - 3.675 3.895 5,99 4.641 3.666-21,01 Triglav osiguranje - - - 345.688 388.236 12,31 305.758 312.681 2,26 651.446 700.917 7,59 UNIQA osiguranje - - - 625.173 635.193 1,60 2.303.481 2.066.983-10,27 2.928.654 2.702.176-7,73 Wiener Osiguranje VIG - - - 452.812 471.142 4,05 1.590.878 1.574.423-1,03 2.043.690 2.045.565 0,09 Wüstenrot životno osiguranje* 35.860 - - 868 - - 70.113 - - 70.981 - - UKUPNO: 599.339 90.117-84,96 9.434.165 7.490.180-20,61 16.851.445 15.002.061-10,97 26.285.611 22.492.241-14,43 * osiguravajuća društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
84 OSIGURANJE HRVATSKO TRŽIŠTE OSIGURANJA Pozitivni trendovi tržišta osiguranja Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijske pismenosti koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja Z Udruženja Hrvatske gospodarske komore ahvaljujući oporavku hrvatskog gospodarstva i pozitivnim stopama rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 2015. godine i hrvatsko tržište osiguranja bilježi pozitivne trendove. Ukupna zaračunata bruto premija u 2017. godini porasla je za 3,4 posto i iznosila je 9,1 milijardu kuna, od toga premija životnih osiguranja iznosi oko tri milijarde kuna, a premija neživotnih osiguranja 6,1 milijardu kuna. Doprinos rastu ukupne premije dala su neživotna osiguranja posebno u segmentu osiguranja od automobilske odgovornosti za upotrebu motornih vozila i kasko osiguranja. Porast bilježe i zdravstvena i imovinska osiguranja, a kod životnih osiguranja najviši rast imaju klasična životna osiguranja. Pozitivni trendovi rasta posljedica su veće osviještenosti građana i poslovnih subjekata o važnosti osiguranja, posebice u dijelu imovinskih osiguranja nakon poplava i požara..., a kod životnih osiguranja to je preuzimanje odgovornosti za vlastitu starost. Najviši rast u skupini neživotnih osiguranja bilježi osiguranje od automobilske odgovornosti čije posljedice nalazimo u pozitivnom efektu PDV-a na automobilsku industriju, čije kretanje se pozitivno odrazilo i na leasing društva. U Hrvatskoj je u prva četiri mjeseca ove godine prodano više od 20.000 novih osobnih automobila, što je 21,7 posto više nego lani u istome razdoblju. JEDINSTVENA PRAVILA POSLOVANJA ZA SVE DISTRIBUTERE Očekuje se kontinuirani daljnji rast premije osiguranja kako zbog novih polica i rasta tržišta osiguranja, tako i zbog završenog procesa liberalizacije segmenta osiguranja od automobilske odgovornosti
OSIGURANJE 85 Robert Vučković predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK, član Uprave Croatia osiguranja Velika spremnost i fleksibilnost tržišta Hrvatsko tržište osiguranja pokazalo je veliku spremnost i fleksibilnost ispunjavajući stroge regulatorne zahtjeve u proteklom razdoblju i očekujemo da će tako biti i s implementacijom Direktive o distribuciji osiguranja, primjeni IFRS-a 17, Uredbe o zaštiti osobnih podataka, MIFID II, PRIPs i drugima za koje se tržište osiguranja intenzivno priprema u suradnji s resornim ministarstvom i regulatorom, ističe Robert Vučković, predsjednik Udruženja osiguravatelja HGK. Uz regulatorne zahtjeve važna je suradnja društava na povećanju osiguravateljske kulture te će aktivnosti Udruženja biti usmjerene na financijsku pismenost poslovnih subjekata i građana, promociju djelatnosti osiguranja te suradnju s drugim udruženjima u HGK-u na lokalnoj i regionalnoj razini, kazao je Vučković. i novih proizvoda koji su ovaj vid osiguranja podigli na kvalitetniju razinu. Od 1. listopada 2018. godine stupaju na snagu izmjene i dopune Zakona o osiguranju koje donose jedinstvena pravila poslovanja za sve distributere osiguranja što će zasigurno profesionalizirati sustav prodajnih kanala s naglaskom na veću orijentiranost na klijenta, zaštitu potrošača i kontinuiranu edukaciju. Doprinos razvoju osiguranja zasigurno će dati i projekt Financijska pismenost koji se provodi na nacionalnoj razini, a Hrvatska gospodarska komora i udruženja uključena su u edukaciju o osiguranju od najranije dobi. Posebno ističemo suradnju svih udruženja financijskih institucija preko Stručnog vijeća financijskih institucija HGK kao i suradnju s gospodarstvenicima na projektima koji su usmjereni razvoju gospodarstva kao cjeline konferencije Dan hrvatskih financijskih institucija, okrugli stolovi, savjetovanja, edukacije, financijska pismenost i druge aktivnosti. Petar Rebernišak predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK, direktor Semel pro Semper Direktiva donosi nova pravila Implementacija Direktive o distribuciji osiguranja prilika je za daljnji razvoj djelatnosti zastupanja u osiguranju, istaknuo je predsjednik Udruženja društava za zastupanje u osiguranju HGK Petar Rebernišak te dodao da Direktiva donosi nova pravila u svakodnevnom poslovanju i potrebu za kontinuiranom edukacijom svih distributera osiguranja, gdje je posebno istaknuo ulogu HGK u provedbi edukacija i povećanim aktivnostima na regionalnoj razini. Miho Klaić predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju HGK, direktor Fortius Inter Partes Očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju Klijenti od brokera u osiguranju očekuju optimalna osiguravateljska rješenja i vidljivu dodanu vrijednost. Izmjenama Zakona dodatno će biti vidljiva profesionalnost brokera kroz personalizirane preporuke klijentima, pomoć u rješavanju odštetnih zahtjeva, kao i kreiranje i razvoj novih proizvoda prilagođenih potrebama klijenata. Slijedeći svjetske i europske trendove osiguranja, očekujemo porast udjela kanala brokera u osiguranju, ističe Miho Klaić, predsjednik Udruženja posrednika u osiguranju.
86 OSIGURANJE ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA PO VRSTAMA OSIGURANJA Vrsta rizika Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016 Udio u % 2016 ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2017 01 OSIGURANJE OD NEZGODE 475.196.860 5,42 455.823.182 02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 409.205.733 4,67 487.839.564 03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 803.831.412 9,18 883.956.752 04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 4.552.087 0,05 7.972.916 05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 10.793.612 0,12 10.136.459 06 OSIGURANJE PLOVILA 141.464.234 1,61 148.706.908 07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 33.837.934 0,39 32.463.863 08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 575.659.533 6,57 616.410.231 09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 586.944.949 6,70 591.766.182 10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 2.042.861.615 23,32 2.049.319.944 11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 7.194.662 0,08 5.310.494 12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 43.527.300 0,50 38.423.650 13 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI 346.195.406 3,95 372.131.686 14 OSIGURANJE KREDITA 152.343.811 1,74 194.349.791 15 OSIGURANJE JAMSTVA 5.853.448 0,07 7.277.022 16 OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA 122.237.989 1,40 113.734.573 17 OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE 3.742.832 0,04 4.650.560 18 OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) 77.245.691 0,88 95.435.819 19 ŽIVOTNA OSIGURANJA 2.243.389.372 25,61 2.219.640.317 20 RENTNO OSIGURANJE 42.813.871 0,49 28.621.056 21 DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA 141.557.312 1,61 135.282.084 22 OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA 5.675.827 0,06 5.079.046 23 ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA 485.004.676 5,54 551.591.637 24 TONTINE 0 0,00 0 25 OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0 UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01-18) 5.842.689.108 66,69 6.115.709.596 UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19-25) 2.918.441.057 33,31 2.940.214.140 SVEUKUPNO (VRSTE 01-25) 8.761.130.165 100,00 9.055.923.737 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)
OSIGURANJE 87 BRUTO PREMIJA Udio u % 2017 BROJ OSIGURANJA Promjena 17/16 Broj osiguranja Udio u % Broj osiguranja Udio u % Promjena 17/16 Aps.(kn) Relat.(%) I.-XII./2016 2016 I.-XII./2017 2017 Aps.(kom) Relat.(%) 5,03-19.373.679-4,08 2.467.298 25,40 2.468.172 24,88 +874 +0,04 5,39 78.633.831 +19,22 289.345 2,98 354.240 3,57 +64.895 +22,43 9,76 80.125.340 +9,97 650.510 6,70 592.188 5,97-58.322-8,97 0,09 3.420.830 +75,15 91 0,00 48 0,00-43 -47,25 0,11-657.153-6,09 146 0,00 115 0,00-31 -21,23 1,64 7.242.674 +5,12 19.539 0,20 21.432 0,21 +1.893 +9,69 0,36-1.374.071-4,06 16.795 0,17 15.955 0,16-840 -5,00 6,81 40.750.698 +7,08 555.801 5,72 617.206 6,22 +61.405 +11,05 6,53 4.821.233 +0,82 643.876 6,63 618.687 6,24-25.189-3,91 22,63 6.458.329 +0,32 2.657.873 27,36 2.669.208 26,90 +11.335 +0,43 0,06-1.884.168-26,19 284 0,00 308 0,00 +24 +8,45 0,42-5.103.650-11,73 45.111 0,47 49.845 0,50 +4.734 +10,49 4,11 25.936.281 +7,49 171.826 1,77 185.365 1,87 +13.539 +7,88 2,15 42.005.981 +27,57 28.525 0,29 52.217 0,53 +23.692 +83,06 0,08 1.423.574 +24,32 1.353 0,02 1.799 0,02 +446 +32,96 1,26-8.503.416-6,96 123.669 1,27 132.019 1,33 +8.350 +6,75 0,05 907.728 +24,25 50.424 0,52 36.644 0,37-13.780-27,33 1,05 18.190.128 +23,55 480.387 4,95 611.768 6,17 +131.381 +27,35 24,51-23.749.055-1,06 823.127 8,47 800.631 8,07-22.496-2,73 0,32-14.192.815-33,15 3.637 0,04 3.819 0,04 +182 +5,00 1,49-6.275.228-4,43 641.771 6,61 639.796 6,45-1.975-0,31 0,06-596.780-10,51 3.051 0,03 2.869 0,03-182 -5,97 6,09 66.586.961 +13,73 38.738 0,40 46.506 0,47 +7.768 +20,05 0,00 0-0 0,00 0 0,00 +0-0,00 0-0 0,00 0 0,00 +0-67,53 273.020.489 +4,67 8.202.853 84,45 8.427.216 84,94 +224.363 +2,74 32,47 21.773.083 +0,75 1.510.324 15,55 1.493.621 15,06-16.703-1,11 100,00 294.793.572 +3,36 9.713.177 100,00 9.920.837 100,00 +207.660 +2,14
88 OSIGURANJE VRIJEDNOST I BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA PO VRSTAMA OSIGURANJA Vrsta rizika Likvidirane štete, bruto iznosi u kn I.-XII./2016. Udio u % 2016. VRIJEDNOST Likvidirane štete, bruto iznosi u kn I.-XII./2017. 01 OSIGURANJE OD NEZGODE 114.632.694 2,41 102.308.335 02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 254.070.116 5,34 250.077.909 03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 568.913.248 11,96 597.552.590 04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 1.314.079 0,03 1.302.142 05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 12.043.476 0,25 4.676.493 06 OSIGURANJE PLOVILA 79.286.265 1,67 126.381.905 07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 12.419.570 0,26 32.362.576 08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 196.447.573 4,13 208.635.885 09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 417.815.755 8,79 400.569.557 10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 1.054.716.416 22,18 1.109.499.170 11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 3.487.501 0,07 2.420.069 12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 17.200.859 0,36 12.625.017 13 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI 129.602.338 2,73 139.460.832 14 OSIGURANJE KREDITA -3.169.586-0,07-15.449.015 15 OSIGURANJE JAMSTVA 3.102.127 0,07 3.293.078 16 OSIGURANJE RAZNIH FINANCIJSKIH GUBITAKA 35.986.057 0,76 43.848.154 17 OSIGURANJE TROŠKOVA PRAVNE ZAŠTITE 27.853 0,00 240.416 18 OSIGURANJE POMOĆI (ASISTENCIJA) 28.466.855 0,60 32.754.376 19 ŽIVOTNA OSIGURANJA 1.659.506.583 34,90 1.855.674.347 20 RENTNO OSIGURANJE 18.710.521 0,39 21.864.292 21 DOPUNSKA OSIGURANJA ŽIVOTNOG OSIGURANJA 21.681.329 0,46 20.226.956 22 OSIGURANJE ZA SLUČAJ VJENČANJA ILI SKLAPANJA ŽIVOTNOG PARTNERSTVA ILI ROĐENJA 6.841.598 0,15 5.482.128 23 ŽIVOTNA ILI RENTNA OSIGURANJA KOD KOJIH UGOVARATELJ OSIGURANJA SNOSI RIZIK ULAGANJA 121.770.960 2,56 150.493.178 24 TONTINE 0 0,00 0 25 OSIGURANJE S KAPITALIZACIJOM 0 0,00 0 UKUPNO (NEŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 01-18) 2.926.363.197 61,54 3.052.559.488 UKUPNO (ŽIVOTNA OSIGURANJA, VRSTE 19-25) 1.828.510.990 38,46 2.053.740.900 SVEUKUPNO (VRSTE 01-25) 4.754.874.187 100,00 5.106.300.388 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % 10.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 1.942.132.054 98,89 1.945.719.286 98,89 01.07 OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE 5.255.931 0,27 5.281.088 0,27 11.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 2.534.937 0,13 1.368.907 0,07 12.03 OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 14.024.738 0,71 15.175.075 0,77 UKUPNO OBVEZNA OSIGURANJA U PROMETU 1.963.947.661 100,00 1.967.544.355 100,00 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)
OSIGURANJE 89 LIKVIDIRANIH ŠTETA Udio u % 2017. BROJ LIKVIDIRANIH ŠTETA Promjena 2017./2016. Broj šteta Udio u % Broj šteta Udio u % Promjena 2017./2016. Aps.(kn) Relat.(%) I.-XII./2016. 2016. I.-XII./2017. 2017. Aps.(kom) Relat.(%) 2,00-12.324.359-10,75 16.856 0,53 16.105 0,47-751 -4,46 4,90-3.992.207-1,57 2.598.872 81,29 2.777.021 81,49 +178.149 +6,85 11,70 +28.639.342 +5,03 104.365 3,26 104.163 3,06-202 -0,19 0,03-11.938-0,91 373 0,01 354 0,01-19 -5,09 0,09-7.366.984-61,17 27 0,00 17 0,00-10 -37,04 2,48 +47.095.639 +59,40 1.845 0,06 2.001 0,06 +156 +8,46 0,63 +19.943.005 +160,58 3.488 0,11 3.143 0,09-345 -9,89 4,09 +12.188.312 +6,20 27.929 0,87 34.321 1,01 +6.392 +22,89 7,84-17.246.199-4,13 71.224 2,23 73.702 2,16 +2.478 +3,48 21,73 +54.782.755 +5,19 84.777 2,65 87.040 2,55 +2.263 +2,67 0,05-1.067.432-30,61 7 0,00 2 0,00-5 -71,43 0,25-4.575.843-26,60 354 0,01 251 0,01-103 -29,10 2,73 +9.858.494 +7,61 11.614 0,36 12.092 0,35 +478 +4,12-0,30-12.279.429-2.491 0,08 2.210 0,06-281 -11,28 0,06 +190.951 +6,16 490 0,02 553 0,02 +63 +12,86 0,86 +7.862.097 +21,85 2.839 0,09 2.915 0,09 +76 +2,68 0,00 +212.564 +763,17 6 0,00 16 0,00 +10 +166,67 0,64 +4.287.521 +15,06 206.033 6,45 229.854 6,75 +23.821 +11,56 36,34 +196.167.764 +11,82 52.277 1,63 51.787 1,52-490 -0,94 0,43 +3.153.771 +16,86 2.325 0,07 2.381 0,07 +56 +2,41 0,39-1.454.373-6,71 4.048 0,13 3.191 0,09-857 -21,17 0,11-1.359.470-19,87 255 0,01 191 0,01-64 -25,10 2,95 +28.722.218 +23,59 4.429 0,14 4.477 0,13 +48 +1,08 0,00 +0-0 0,00 0 0,00 +0-0,00 +0-0 0,00 0 0,00 +0-59,78 +126.196.291 +4,31 3.133.590 98,02 3.345.760 98,18 +212.170 +6,77 40,22 +225.229.910 +12,32 63.334 1,98 62.027 1,82-1.307-2,06 100,00 +351.426.201 +7,39 3.196.924 100,00 3.407.787 100,00 +210.863 +6,60 ODABRANIH VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 0,2 2.090.121 98,04 2.105.156 97,94 0,7 1.038.195.503 1.090.589.451 5,0 82.846 85.001 2,6 0,5 8.744 0,41 9.259 0,43 5,9 321.625 310.853-3,3 35 32-8,6-46,0 256 0,01 269 0,01 5,1 3.485.227 2.417.879-30,6 7 2-71,4 8,2 32.778 1,54 34.771 1,62 6,1 1.292.571 1.203.789-6,9 10 8-20,0 0,2 2.131.899 100,00 2.149.455 100,00 0,8 1.043.294.926 1.094.521.972 4,9 82.898 85.043 2,6
90 OSIGURANJE NEZGODA I ZDRAVSTVENO ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % 01.01 OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE PRI I IZVAN REDOVNOG ZANIMANJA 204.235.101 42,98 187.193.788 41,07 01.02 OSIGURANJE OSOBA OD POSLJEDICA NEZGODE U MOTORNIM VOZILIMA I PRI POSEBNIM DJELATNOSTIMA 167.154.438 35,17 163.829.471 35,94 01.03 OSIGURANJE DJECE I ŠKOLSKE MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE I POS. OSIG. MLADEŽI OD POSLJEDICA NEZGODE 14.344.229 3,02 14.435.499 3,17 01.04 OSIGURANJE GOSTIJU, POSJETITELJA PRIREDBI, IZLETNIKA I TURISTA OD POSLJEDICA NEZGODE 8.885.488 1,87 9.871.905 2,17 01.05 OSIGURANJE POTOŠAČA, PRETPLATNIKA, KORISNIKA DRUGIH JAVNIH USLUGA I SL. OD POSLJEDICA NEZGODE 14.595.560 3,07 14.640.693 3,21 01.06 OSTALA POSEBNA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE 3.765.215 0,79 3.023.712 0,66 01.07 OBVEZNO OSIGURANJE PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NEZGODE 5.255.931 1,11 5.281.088 1,16 01.99 OSTALA OSIGURANJA OD POSLJEDICA NEZGODE 56.960.898 11,99 57.547.025 12,62 01 OSIGURANJE OD NEZGODE 475.196.860 100,00 455.823.182 100,00 02.01 OBVEZNO OSIG. NAKNADE TROŠKOVA ZA SLUČAJ OZLJEDE NA RADU I PROF. BOL. 93.226 0,02 0 0,00 02.02 DOPUNSKO OSIG. RAZLIKE IZNAD VRIJEDNOSTI ZDRAV. USLUGA OBV. ZDR. OS. 235.891.263 57,65 305.548.261 62,63 02.04 DODATNO ZDR. OS. VEĆEG OPSEGA PRAVA I VIŠEG STANDARDA ZDR. ZAŠTITE KOJEG POKRIVA OBV. ZDR. OSIG. 152.818.671 37,34 163.491.723 33,51 02.06 PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 34.571 0,01 33.809 0,01 02.99 OSTALA DOBROVOLJNA ZDRAVSTVENA OSIGURANJA 20.368.002 4,98 18.765.771 3,85 02 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 409.205.733 100,00 487.839.564 100,00 UKUPNO 01 I 02 884.402.593 943.662.746 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) KASKO ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % 03.01 KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH MOTORNIH VOZILA NA VLASTITI POGON 737.481.586 91,75 821.852.762 92,97 03.02 KASKO OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA BEZ VLASTITOG POGONA 6.521.277 0,81 7.129.192 0,81 03.99 OSTALA KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA 59.828.549 7,44 54.974.798 6,22 03 OSIGURANJE CESTOVNIH VOZILA - KASKO 803.831.412 100,00 883.956.752 100,00 04.01 KASKO OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA 4.552.087 100,00 7.972.916 100,00 04.99 OSTALA OSIGURANJA TRAČNIH VOZILA 0 0,00 0 0,00 04 OSIGURANJE TRAČNIH VOZILA - KASKO 4.552.087 100,00 7.972.916 100,00 05.01 KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA TEŽIH OD ZRAKA 10.790.745 99,97 10.119.008 99,83 05.02 KASKO OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA LAKŠIH OD ZRAKA 2.867 0,03 3.835 0,04 05.99 OSTALA OSIGURANJA ZRAČNIH LETJELICA 0 0,00 13.616 0,13 05 OSIGURANJE ZRAČNIH LETJELICA - KASKO 10.793.612 100,00 10.136.459 100,00 06.01 KASKO OSIGURANJE PLOVILA U POMORSKOJ PLOVIDBI 122.504.233 86,60 122.833.621 82,60 06.02 KASKO OSIGURANJE PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA I U RIJEČNOJ PLOVIDBI 1.409.785 1,00 647.663 0,44 06.03 KASKO OSIGURANJE PLOVILA U JEZERSKOJ PLOVIDBI 90.419 0,06 30.927 0,02 06.04 KASKO OSIGURANJE BRODOVA U IZGRADNJI 17.031.990 12,04 17.990.547 12,10 06.05 KASKO OSIGURANJE PLATFORMI -1.900.060-1,34 4.713.738 3,17 06.99 OSTALA KASKO OSIGURANJA PLOVILA 2.327.868 1,64 2.490.412 1,67 06 OSIGURANJE PLOVILA 141.464.234 100,00 148.706.908 100,00 UKUPNO 03, 04, 05 I 06 960.641.345 1.050.773.035 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)
OSIGURANJE 91 VRSTA OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016-8,34 186.488 7,56 171.148 6,93-8,23 81.091.476 74.488.612-8,14 7.181 6.627-7,71-1,99 2.137.487 86,63 2.144.155 86,87 0,31 12.972.162 9.463.075-27,05 755 637-15,63 0,64 8.347 0,34 8.568 0,35 2,65 11.824.078 11.363.794-3,89 8.100 7.972-1,58 11,10 32.087 1,30 38.204 1,55 19,06 1.094.307 474.495-56,64 65 69 6,15 0,31 20.959 0,85 24.678 1,00 17,74 3.942.519 3.071.069-22,10 574 625 8,89-19,69 481 0,02 839 0,03 74,43 520.273 1.079.925 107,57 35 31-11,43 0,48 8.744 0,35 9.259 0,38 5,89 321.625 310.853-3,35 35 32-8,57 1,03 72.705 2,95 71.321 2,89-1,90 2.866.255 2.056.512-28,25 111 112 0,90-4,08 2.467.298 100,00 2.468.172 100,00 0,04 114.632.694 102.308.335-10,75 16.856 16.105-4,46-3 0,00 0 0,00-3.214 374.928 11564,01 9 0-29,53 169.615 58,62 226.014 63,80 33,25 142.506.423 139.778.694-1,91 2.411.204 2.589.505 7,39 6,98 113.691 39,29 122.248 34,51 7,53 99.541.562 102.267.558 2,74 181.351 183.513 1,19-2,20 1 0,00 1 0,00 0,00 0 0-0 0 - -7,87 6.035 2,09 5.977 1,69-0,96 12.018.916 7.656.729-36,29 6.308 4.003-36,54 19,22 289.345 100,00 354.240 100,00 22,43 254.070.116 250.077.909-1,57 2.598.872 2.777.021 6,85 6,70 2.756.643 2.822.412 2,39 368.702.810 352.386.244-4,43 2.615.728 2.793.126 6,78 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 11,44 303.046 46,59 322.125 54,40 6,30 542.729.517 568.353.194 4,72 94.422 97.300 3,05 9,32 5.663 0,87 6.216 1,05 9,77 6.339.789 6.815.386 7,50 360 459 27,50-8,11 341.801 52,54 263.847 44,55-22,81 19.843.942 22.384.010 12,80 9.583 6.404-33,17 9,97 650.510 100,00 592.188 100,00-8,97 568.913.248 597.552.590 5,03 104.365 104.163-0,19 75,15 91 100,00 48 100,00-47,25 1.314.079 1.302.142-0,91 373 354-5,09-0 0,00 0 0,00-0 0-0 0-75,15 91 100,00 48 100,00-47,25 1.314.079 1.302.142-0,91 373 354-5,09-6,23 145 99,32 109 94,78-24,83 12.043.476 4.676.493-61,17 27 17-37,04 33,75 1 0,68 2 1,74 100,00 0 0-0 0 - - 0 0,00 4 3,48-0 0-0 0 - -6,09 146 100,00 115 100,00-21,23 12.043.476 4.676.493-61,17 27 17-37,04 0,27 17.779 90,99 19.597 91,44 10,23 77.289.870 123.323.763 59,56 1.698 1.944 14,49-54,06 366 1,87 318 1,48-13,11 452.463 2.015.459 345,44 24 31 29,17-65,80 6 0,03 2 0,01-66,67 1.630 0-1 0-5,63 66 0,34 76 0,35 15,15 29.788 106.311 256,90 0 0 - - 4 0,02 6 0,03 50,00 0 0-0 0-6,98 1.318 6,75 1.433 6,69 8,73 1.512.515 936.372-38,09 122 26-78,69 5,12 19.539 100,00 21.432 100,00 9,69 79.286.265 126.381.905 59,40 1.845 2.001 8,46 9,38 670.286 613.783-8,43 661.557.069 729.913.129 10,33 106.610 106.535-0,07
92 OSIGURANJE IMOVINA ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA Vrsta rizika ZARAČUNATA Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % 07.01 OSIGURANJE ROBE U POMORSKOM PRIJEVOZU 7.752.157 22,91 7.093.779 21,85 07.02 OSIGURANJE ROBE U AVIONSKOM PRIJEVOZU 823.905 2,44 1.098.002 3,38 07.03 OSIGURANJE ROBE U KOPNENOM PRIJEVOZU 12.042.859 35,59 13.399.538 41,28 07.04 OSIGURANJE ROBE ZA VRIJEME USKLADIŠTENJA 956 0,00 0 0,00 07.99 OSTALA OSIGURANJA ROBE U PRIJEVOZU 13.218.057 39,06 10.872.543 33,49 07 OSIGURANJE ROBE U PRIJEVOZU 33.837.934 100,00 32.463.863 100,00 08.01 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA IZVAN INDUSTRIJE I OBRTA 366.224.042 63,62 385.937.107 62,61 08.02 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA U INDUSTRIJI I OBRTU 142.402.778 24,74 138.112.005 22,41 08.03 OSIGURANJE OD POTRESA 0 0,00 74.424.235 12,07 08.99 OSTALA OSIGURANJA OD POŽARA I ELEMENTARNIH NEPOGODA 67.032.714 11,64 17.936.885 2,91 08 OSIGURANJE OD POŽARA I ELEMENTARNIH ŠTETA 575.659.533 100,00 616.410.231 100,00 09.01 OSIGURANJE STROJEVA OD LOMA 145.123.640 24,73 148.841.191 25,15 09.02 OSIGURANJE OD PROVALNE KRAĐE I RAZBOJSTVA 54.460.991 9,28 54.457.588 9,20 09.03 OSIGURANJE STAKLA OD LOMA 25.580.736 4,36 28.194.011 4,76 09.04 OSIGURANJE KUĆANSTVA 100.377.956 17,10 101.251.341 17,11 09.05 OSIGURANJE GRAĐEVINSKIH OBJEKATA U IZGRADNJI 21.065.593 3,59 23.734.234 4,01 09.06 OSIGURANJE OBJEKATA U MONTAŽI 12.858.624 2,19 13.647.932 2,31 09.07 OSIGURANJE FILMSKE DJELATNOSTI 34.018 0,00 207.977 0,04 09.08 OSIGURANJE STVARI U RUDARSKIM JAMAMA 0 0,00 0 0,00 09.09 OSIGURANJE INFORMATIČKE OPREME 4.605.275 0,78 3.710.639 0,63 09.10 OSIGURANJE ZALIHA U HLADNJAČAMA 1.205.476 0,21 1.277.600 0,22 09.11 OSIGURANJE USJEVA I NASADA 72.527.545 12,36 81.295.524 13,74 09.12 OSIGURANJE ŽIVOTINJA 68.433.871 11,66 73.435.511 12,40 09.99 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 80.671.225 13,74 61.712.632 10,43 09 OSTALA OSIGURANJA IMOVINE 586.944.949 100,00 591.766.182 100,00 UKUPNO 07, 08 I 09 1.196.442.416 1.240.640.275 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO) ODGOVORNOST ZARAČUNATA BRUTO PREMIJA I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA ODABRANIH VRSTA ZARAČUNATA Vrsta rizika Zaračunata bruto premija u kn I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % 10.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOT. VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 1.942.132.054 95,07 1.945.719.286 94,94 10.02 DRAGOVOLJNO OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA MOTORNIH VOZILA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 67.624.057 3,31 69.798.530 3,41 10.03 OSIG. OD ODGOVORNOSTI PRIJEVOZNIKA ZA ROBU PRIMLJENU NA PRIJEVOZ U CESTOVNOM PROMETU 26.089.910 1,28 27.009.593 1,32 10.99 OSTALA OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI 7.015.594 0,34 6.792.535 0,33 10 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU MOTORNIH VOZILA 2.042.861.615 100,00 2.049.319.944 100,00 11.01 OBV. OSIG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 2.534.937 35,23 1.368.907 25,78 11.02 OSIG. VLASNIKA ODN. KORIS. ZRAČNIH LETJELICA OD ODG. SVIH VRSTA 4.659.725 64,77 3.528.575 66,44 11.99 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 0 0,00 413.013 7,78 11 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU ZRAČNIH LETJELICA 7.194.662 100,00 5.310.494 100,00 12.01 OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA POMORSKIH BRODOVA 26.072.816 59,90 18.892.225 49,17 12.02 OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA RIJEČNIH, JEZERSKIH PLOVILA I PLOVILA ZA PLOVIDBU KANALIMA 9.168 0,02 7.589 0,02 12.03 OBVEZNO OSIG. OD ODG. VLASNIKA ODNOSNO KORISNIKA BRODICA NA MOTORNI POGON ZA ŠTETE TREĆIM OSOBAMA 14.024.738 32,22 15.175.075 39,49 12.99 OSTALA OSIGURANJA OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 3.420.577 7,86 4.348.760 11,32 12 OSIGURANJE OD ODGOVORNOSTI ZA UPOTREBU PLOVILA 43.527.300 100,00 38.423.650 100,00 UKUPNO 10, 11 I 12 2.093.583.577 2.093.054.088 Izvor: Hrvatski ured za osiguranje (HUO)
OSIGURANJE 93 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016-8,49 1.570 9,35 1.383 8,67-11,91 2.655.924 24.378.010 817,87 37 24-35,14 33,27 1.120 6,67 877 5,50-21,70 9.880 129.257 1.208,25 2 6 200,00 11,27 8.033 47,83 7.461 46,76-7,12 5.080.827 3.095.650-39,07 1.160 1.300 12,07-2 0,01 0 0,00-0 0-0 0 - -17,74 6.070 36,14 6.234 39,07 2,70 4.672.940 4.759.658 1,86 2.289 1.813-20,80-4,06 16.795 100,00 15.955 100,00-5,00 12.419.570 32.362.576 160,58 3.488 3.143-9,89 5,38 471.680 84,86 489.632 79,33 3,81 122.443.108 146.144.663 19,36 24.073 30.033 24,76-3,01 20.765 3,74 24.730 4,01 19,09 68.934.378 57.310.917-16,86 2.190 2.566 17,17-0 0,00 94.875 15,37-0 146.274-0 23 - -73,24 63.356 11,40 7.969 1,29-87,42 5.070.087 5.034.031-0,71 1.666 1.699 1,98 7,08 555.801 100,00 617.206 100,00 11,05 196.447.573 208.635.885 6,20 27.929 34.321 22,89 2,56 42.139 6,54 44.533 7,20 5,68 113.513.481 107.719.667-5,10 26.048 23.372-10,27-0,01 65.342 10,15 76.035 12,29 16,36 25.288.466 17.983.551-28,89 2.628 1.842-29,91 10,22 65.233 10,13 81.313 13,14 24,65 7.494.487 8.178.557 9,13 4.101 4.128 0,66 0,87 331.226 51,44 302.434 48,88-8,69 24.660.124 28.089.770 13,91 9.916 9.403-5,17 12,67 2.566 0,40 2.730 0,44 6,39 10.601.232 9.653.182-8,94 863 511-40,79 6,14 874 0,14 704 0,11-19,45 18.875.502 6.283.297-66,71 77 48-37,66 511,38 11 0,00 15 0,00 36,36 48.944 0-9 0 - - 0 0,00 0 0,00-0 0-0 0 - -19,43 4.144 0,64 1.816 0,29-56,18 1.096.379 2.356.918 114,97 678 1.829 169,76 5,98 158 0,02 150 0,03-5,06 1.725.924 8.909.224 416,20 137 109-20,44 12,09 20.596 3,20 22.359 3,61 8,56 112.542.027 103.229.905-8,27 2.792 2.932 5,01 7,31 1.385 0,22 1.367 0,23-1,30 63.414.415 69.135.729 9,02 11.755 16.360 39,17-23,50 110.202 17,12 85.231 13,78-22,66 38.554.774 39.029.758 1,23 12.220 13.168 7,76 0,82 643.876 100,00 618.687 100,00-3,91 214.511.217 400.569.557 86,74 26.767 73.702 175,35 3,69 1.216.472 1.251.848 2,91 423.378.360 641.568.017 51,54 58.184 111.166 91,06 OSIGURANJA / RIZIKA BRUTO PREMIJA I BROJ OSIGURANJA % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. udio u % I.-XII./2017. udio u % BROJ I VRIJEDNOST LIKVIDIRANIH ŠTETA Broj osiguranja Likvidirane štete, bruto iznosi u kn Broj šteta % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 I.-XII./2016. I.-XII./2017. % promjene 2017/2016 0,18 2.090.121 78,64 2.105.156 78,87 0,72 1.038.195.503 1.090.589.451 5,05 82.846 85.001 2,60 3,22 464.386 17,47 467.030 17,50 0,57 1.741.217 2.993.148 71,90 774 790 2,07 3,53 3.185 0,12 3.465 0,13 8,79 9.902.607 12.177.645 22,97 980 1.109 13,16-3,18 100.181 3,77 93.557 3,50-6,61 4.877.089 3.738.926-23,34 177 140-20,90 0,32 2.657.873 100,00 2.669.208 100,00 0,43 1.054.716.416 1.109.499.170 5,19 84.777 87.040 2,67-46,00 256 90,14 269 87,34 5,08 3.485.227 2.417.879-30,62 7 2-71,43-24,28 28 9,86 37 12,01 32,14 2.273 2.190-3,66 0 0 - - 0 0,00 2 0,65-0 0-0 0 - -26,19 284 100,00 308 100,00 8,45 3.487.501 2.420.069-30,61 7 2-71,43-27,54 7.537 16,71 9.226 18,51 22,41 15.497.564 10.768.958-30,51 283 130-54,06-17,22 13 0,03 12 0,02-7,69 0 0-0 0-8,20 32.778 72,66 34.771 69,76 6,08 1.292.571 1.203.789-6,87 10 8-20,00 27,14 4.783 10,60 5.836 11,71 22,02 410.725 652.269 58,81 61 113 85,25-11,73 45.111 100,00 49.845 100,00 10,49 17.200.859 12.625.017-26,60 354 251-29,10-0,03 2.703.268 2.719.361 0,60 1.075.404.776 1.124.544.256 4,57 85.138 87.293 2,53
94 OSIGURANJE TATJANA RAČIĆ ŽLIBAR, ČLANICA UPRAVE UNIQA OSIGURANJA Podrška osiguranja nužna je za stabilnost gospodarstva Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti >> U Uniqua osiguranju i 2017. godine poslovali smo uspješno i u skladu s očekivanjima uz ostvarenu dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza, podjednako u segmentu životnih i segmentu neživotnih osiguranja. Bruto zaračunata premija iznosila je 560 milijuna kuna, a konstantnim naporima za poboljšanjem operativne učinkovitosti nastavili smo trend značajnog smanjenja troškova. Premija osiguranja i lani je rasla, više nego u 2016. godini, što je znak oporavka tržišta, no U Uniqua osiguranju i 2017. poslovali smo uspješno i ostvarili dobit od 26,1 milijun kuna poslije poreza i dalje postoji znatan prostor za razvoj jer je udio premije u BDP-u samo 2,6 posto, dok na naprednijim tržištima doseže sedam posto. Kako bismo postigli željenu razinu razvijenosti tržišta, potrebno je educirati građane i poduzetnike o važnosti osiguranja, posebice kad je riječ o osiguranju imovine i odgovornosti. Primjerice, štete uzrokovane elementarnim vremenskim nepogodama bez podrške osiguravatelja država može samo djelomično sanirati. Podrška osiguranja nužna je za velike projekte kao i za stabilnost poslovanja, od najmanjih do najvećih poduzetnika, jer se svi susreću s različitim vrstama rizika koji mogu ozbiljno ugroziti njihovo poslovanje, dok uz podršku osiguranja mogu sigurne i lakše razvijati nove proizvode i usluge. Uz nastavak kontinuiranih aktivnosti na edukaciji građana i poduzetnika o osiguranju, za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora s ciljem unapređenja osiguranja u korist klijenata i stabilnosti gospodarstva. SINERGIJA PRIVATNOG I JAVNOG SEKTORA Trenutačno je u izradi nova zakonska regulativa za zdravstveno osiguranje i to je prilika da se uvede sinergija privatnog i javnog sektora kako bi se iskoristili svi potencijali koje Hrvatska ima i kako bismo se lakše nosili sa svim problemima koji prate naše zdravstvo, poput lista čekanja ili odlazaka medicinskih stručnjaka iz Hrvatske. Kao saveznici možemo učiniti jako puno na ozdravljenju zdravstvenog sustava što nam je svima u interesu. Pet godina članstva u Europskoj uniji donijelo je mogućnost jednostavnijeg poslovanja u drugim zemljama EU-a i veću reguliranost koja ponekad može biti i dodatno opterećenje za poslovanje. Zahtjeve vezane za Solventnost II, GDPR, IDD uspješno ispunjavamo jer smo se za njih počeli pripremati mnogo ranije. Ujedno smo svaku od implementacija Za daljnji razvoj ove djelatnosti iznimno je važna suradnja osiguravatelja i regulatora iskoristili kao priliku za poboljšanje poslovnih procesa. Još je rano za procjene, no vjerujemo da će uvođenje GDPR-a i IDD-a imati pozitivan utjecaj na poslovanje jer donosi veću transparentnost, a time i povjerenje klijenata. Pred vratima su nam i novi izazovi poput implementacije IFRS 17 standarda koji donosi značajne promjene u praćenju poslovanja, a Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja u kojoj će se IFRS 17 primjenjivati kao lokalni računovodstveni standard. Cjelokupna financijska industrija, pa tako i djelatnost osiguranja, i u budućnosti će se morati prilagođavati promjenjivoj ekonomskoj situaciji, zahtjevnim regulatornim propisima i novim generacijama klijenata koji traže još bržu i efikasniju uslugu, a to je moguće jedino digitalizacijom poslovanja. U Uniqua osiguranju preko interneta se već može kupiti čitav niz proizvoda poput police putnog osiguranja, dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja, osiguranja imovine i obveznog autoosiguranja, a od prošle godine klijentima je na raspolaganju portal Moja Uniqua na kojem mogu pregledati sve svoje aktivne i istekle police osiguranja, račune i štete. Kako bismo ubrzali procese i time pridonijeli većem zadovoljstvu naših klijenata, uveli smo u naše poslovanje i pomoć robota.
OSIGURANJE 95 TKO JE TKO U HRVATSKOM OSIGURANJU AGRAM LIFE OSIGURANJE Adresa: Trnjanska cesta 108,10 000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6292 800 Faks: +385 (0)1 6292 869 www.agramlife.hr - predsjednik: Tomislav Novačić - članovi: Maja Škrtić, Goran Nadj Nadzorni odbor: - predsjednik: Božidar Huljev - članovi: Gojko Marić, Matea Grgić, Mladen Rihtarić, Eva Jendriš Škrljak Datum osnivanja: 1997 Poslovnice 31.12.2017.: 6 ALLIANZ ZAGREB Adresa: Heinzelova 70 Telefon: +385 (0)1 3670 401, +385 (0)1 3670 346 Faks: +385 (0)1 3670 416 www.allianz.hr - predsjednik: Boris Galić - članovi: Slaven Dobrić, Hrvoje Smiljanić, Zrinka Galić Jakovljević - prokurist: Ana Cvitan Penezić Nadzorni odbor: - predsjednik: Petros Papanikolaou - zamjenik predsj.: Ivo Jelinović - članovi: Mario Ferrero Datum osnivanja: 20.12.1991. Vlasništvo: 83,16% ALLIANZ NEW EUROPE HOLDING GmbH; 16,84% Zagrebačka banka d.d. Podružnice 31.12.2017.: 5 CROATIA OSIGURANJE Adresa: Vatroslava Jagića 33; 10000 Zagreb Telefon: 0800 1884 Faks: +385 (0)1 633 2020 info@crosig.hr www.crosig.hr Info telefon: 0800 1884 - predsjednik: Damir Vanđelić - članovi: Nikola Mišetić, Marijan Kralj, Robert Vučković, Miroslav Klepač Nadzorni odbor: - predsjednik: Roberto Škopac - zamjenik predsj.: Željko Lovrinčević - članovi: Vitomir Palinec, Mima Kurilić Janušić, Petar Miladin, Hrvoje Patajac Datum osnivanja: 4.6.1884. Vlasništvo: 61,3% ADRIS grupa d.d.; 30,6% CERP/ RH; 4,5% Raiffeisenbank Austria d.d. - skrbnički račun; 3,6% Ostali dioničari Podružnice 31.12.2017.: 1 CROATIA OSIGURANJE KREDITA D.D. Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 ZAGREB Telefon: +385 (0)1 5393 100 Faks: +385 (0)1 5393 111 - predsjednik: Ivana Đerek - zamjenik člana: Luka Babić Nadzorni odbor: - predsjednik: Ante Gavran - zamjenik predsj.: Anita Oreč - članovi: Luka Babić, Adrijana Kureljušić Datum osnivanja: 31.1.2007. Vlasništvo: 100% BNP Paribas Cardif sa sjedištem na adresi Boulevard Haussmann 1, 75009 Pariz, Francuska Poslovnice 31.12.2017.: 1 ERGO OSIGURANJE Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6397 640 Faks: +385 (0)1 6397 688 ergo@ergo-osiguranje.hr www.ergo-osiguranje.hr Info telefon: 0800 4225 - predsjednik: Žarko Fatović - članovi: Igor Peševski Nadzorni odbor: - predsjednik: Thomas Schöllkopf - zamjenik predsj.: Josef Kreiterling - članovi: Norbert Aringer, Josef Adelmann Datum osnivanja: 2.1.2009. Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG; 24,80% Ergo Versicherung AG ERGO ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Radnička cesta 80, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6397 640 Faks: +385 (0)1 6397 688 ergo@ergo-osiguranje.hr www.ergo-osiguranje.hr Info telefon: 0800 4225 - predsjednik: Anica Gabrovec - članovi: Ana Novosel Nadzorni odbor: - predsjednik: Thomas Schöllkopf - zamjenik predsj.: Josef Kreiterling - članovi: Norbert Aringer, Josef Adelmann Datum osnivanja: 2.7.2008. Vlasništvo: 75,20% ERGO Austria International AG; 24,80% Ergo Versicherung AG EUROHERC OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 282 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6004 000 Faks: +385 (0)1 6004 669 euroherc@euroherc.hr www.euroherc.hr - predsjednik: Ivana Bratanić - članovi: Darinko Ivković, Željko Kordić, Tomislav Čizmić, Vjeran Zadro - prokurist: Damir Zorić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.sc. Mladenka Grgić - zamjenik predsj.: Zlatko Lerota - članovi: Miroslav Grbavac, Hrvoje Planinić, Niko Krivić, Radoslav Lavrić, Radoslav Pavlović Datum osnivanja: 15.10.1992. Vlasništvo: 20,65% Pravne osobe; 79,35% Fizičke osobe Poslovnice 31.12.2017.: 440 Podružnice 31.12.2017.: 14 GENERALI OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 284 Telefon: +385 (0)1 4600 400 Faks: +385 (0)1 4600 600 info.hr@generali.com www.generali.hr Info telefon: +385 (0)1 4600 400 - predsjednik: Georg Engl - članovi: Ana Marija Vidović - prokurist: Đurđica Vlahović, Branko Močibob Nadzorni odbor: - predsjednik: Gregor Pilgram - zamjenik predsj.: Stefano Culos - članovi: Carlo Schiavetto Datum osnivanja: 4.2.1997. Vlasništvo: 100% Generali CEE Holding B.V., Nizozemska Poslovnice 31.12.2017.: 91
96 OSIGURANJE GRAWE HRVATSKA Adresa: Ulica grada Vukovara 5, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)72 300 301, +385 (0)1 3034 000 Faks: +385 (0)1 3034 500 info@grawe.hr www.grawe.hr - predsjednik: MBA dipl.ing. Igor Pureta - članovi: Nataša Kapetanović, Mr.sc. Adriana Tomić - prokurist: Irhad Meheljić Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr. Othmar Ederer - zamjenik predsj.: Mag. Iur. Klaus Michael Scheitegel - članovi: Dr. Gernot Reiter, Mag. Gerald Grostenberger, Maja Petriček Datum osnivanja: 7.7.1993. Vlasništvo: 100% Grazer Wechselseitige Versicherung AG Poslovnice 31.12.2017.: 62 HOK OSIGURANJE Adresa: Capraška ulica 6 Telefon: +385 (0)1 5392 500 Faks: +385 (0)1 5392 520 hok@hok-osiguranje.hr www.hok-osiguranje.hr Info telefon: 0800 5080 - predsjednik: Hrvoje Pezić - članovi: Ljilja Vasilj-Starčić - prokurist: Svetinka-Tina Gracin Nadzorni odbor: - predsjednik: Tomislav Rajić - zamjenik predsj.: Danko Ćorić - članovi: Romana Pezić, Zoran Ivasović Datum osnivanja: 18.7.2001. Vlasništvo: 100% domaće pravne osobe Poslovnice 31.12.2017.: 117 Podružnice 31.12.2017.: 5 HRVATSKO KREDITNO OSIGURANJE Adresa: Bednjanska 14, Zagreb Telefon: +385 (0)1 5630 601 Faks: +385 (0)1 6170 063 bcevid@hkosig.hr www.hkosig.hr - predsjednik: Zvonimir Samodol - članovi: Ružica Adamović Nadzorni odbor: - predsjednik: mr.sc. Tamara Perko - zamjenik predsj.: Marko Topić - članovi: Ante Artuković, Marija Jerkić, Andreja Mergeduš Datum osnivanja: 18.1.2010. Vlasništvo: 100% Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) Poslovnice 31.12.2017.: 1 IZVOR OSIGURANJE Adresa: Trpinjska 9, Zagreb Telefon: +385 (0)1 3839 350 Faks: +385 (0)1 2332 298 info@izvorosiguranje.hr www.izvorosiguranje.hr Info telefon: 0800 300 301 - predsjednik: Ivana Andabak - članovi: Svemir Kalinić - prokurist: Klaudija Andrić Nadzorni odbor: - predsjednik: Jako Andabak - zamjenik predsj.: Sanja Gagulić - članovi: Tonči Boras Datum osnivanja: 12.10.2010. Vlasništvo: 100% Jako Andabak Poslovnice 31.12.2017.: 20 JADRANSKO OSIGURANJE Adresa: Zagreb, Listopadska 2 Telefon: +385 (0)1 3036 666 Faks: +385 (0)1 3036 000 jadransko@jadransko.hr www.jadransko.hr Info telefon: 0800 0606 - predsjednik: Goran Jurišić - članovi: Nino Pavić, Danijela Šaban Nadzorni odbor: - predsjednik: Davor Bubalo - članovi: Nenad Volarević, Ante Jažo, Zdenko Milas, Mirko Grgić Datum osnivanja: 21.08.1991. Vlasništvo: privatno Poslovnice 31.12.2017.: 9 MERKUR OSIGURANJE Adresa: Ulica kneza Ljudevita Posavskog 31, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6308 333 Faks: +385 (0)1 6157 130 info@merkur.hr www.merkur.hr Info telefon: 0800 360 360 - predsjednik: Dalibor Đurkan - članovi: Robert Vrca; Andrea Schleich - prokurist: Zdenka Rizman, Marin Bodrušić Nadzorni odbor: - predsjednik: ing. Andreas Stettner - zamjenik predsj.: Martin Ohde - članovi: dr. Harald Christandl, Dipl.Ing.Dr. Wolfgang Halsegger, mag.iur. Gordan Pintar Datum osnivanja: 12.1.1996. Vlasništvo: 100% Merkur International Holding AG, Graz Poslovnice 31.12.2017.: Osijek, Varaždin, Čakovec, Split, Pula, Rijeka, Vinkovci, Sl. Brod, Dubrovnik, Makarska, Šibenik, Zadar, Umag, Zagreb, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Krapina OTP OSIGURANJE Adresa: Ulica grada Vukovara 284 Telefon: +385 (0)1 6327 944 www.otposiguranje.hr - predsjednik: Mladen Gavrančić - članovi: Marinko-Šanto Miletić Nadzorni odbor: - predsjednik: Balázs Pál Békeffy - zamjenik predsj.: Slaven Celić - članovi: Zorislav Vidović Datum osnivanja: 18.3.2009. Vlasništvo: 100% Splitska banka d.d. TRIGLAV OSIGURANJE Adresa: A.Heinza 4, Zagreb Telefon: +385 (0)1 5632 700 Faks: +385 (0)1 5632 709 centrala@triglav-osiguranje.hr www.triglav-osiguranje.hr - predsjednik: Marin Matijaca - članovi: Denis Burmaz - prokurist: Vladimir Mišo Čeplak Nadzorni odbor: - predsjednik: David Benedek - zamjenik predsj.: Tomaž Žust - članovi: Darko Popovski, Gorazd Jenko, Nives Matijević Datum osnivanja: 26.7.1993. Vlasništvo: 100% Triglav INT d.d. Poslovnice 31.12.2017.: 9 UNIQA OSIGURANJE Adresa: Planinska 13 A, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6324 200 Faks: +385 (0)1 6324 250 info@uniqa.hr www.uniqa.hr - predsjednik: Saša Krbavac - članovi: Tatjana Račić Žlibar, Luka Matošić - prokurist: Dubravka Orešković, Nela Mikuličić, Andreja Kumanović Nadzorni odbor: - predsjednik: Vinzenz Benedikt - zamjenik predsj.: Johannes Porak - članovi: René Knapp, Thomas Jaklin, Andreas Harald Ofner Datum osnivanja: 27.4.1999. Vlasništvo: 100 % UNIQA International AG Poslovnice 31.12.2017.: 64
OSIGURANJE 97 WIENER OSIGURANJE VIG Adresa: Slovenska ulica 24, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 3718 600 Faks: +385 (0)1 3718 603 kontakt@wiener.hr www.wiener.hr Info telefon: 0800 2580 - predsjednik: Jasminka Horvat Martinović - članovi: Tamara Rendić, Božo Šaravanja, Snježana Bertoncelj Nadzorni odbor: - predsjednik: Peter Franz Höfinger - zamjenik predsj.: Wolfgang Petschko - članovi: Johann Franz Josef Bichler, Zoran Dimov, Ingrid Riedl Datum osnivanja: 28.12.1995. Vlasništvo: 97,82% Vienna Insurance Group; 2,18% manjinski dioničari Poslovnice 31.12.2017.: 102 WÜSTENROT ŽIVOTNO OSIGURANJE Adresa: Heinzelova 33a Telefon: +385 (0)1 5005 850 Faks: +385 (0)1 5005 869 info@wuestenrot-osiguranje.hr www.wuestenrot-osiguranje.hr - predsjednik: Igor Đurić - zamjenik člana: Andreas Senjak - prokurist: Walter Martin Kühleitner Nadzorni odbor: - predsjednik: Dr.Susanne Riess - zamjenik predsj.: Dr. Andreas Grünbichler - članovi: Mag. Gerald Hasler, Andreas Senjak Datum osnivanja: 2.1.2012. Vlasništvo: 100% Wüstenrot Versicherungs Aktiengesellschaft, Austrija
2017. LEASING Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto
Rang-ljestvica leasinga za 2017. godinu Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2018. godine Po ugovorenoj/financiranoj vrijednosti ugovora Po portfelju Leasing društvo 2017. HRK Udjel % Leasing društvo 2017. HRK Udjel % 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 1.317.307.064 18,01 2 Porsche Leasing d.o.o.* 1.152.452.732 15,76 3 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 1.147.243.453 15,69 4 OTP Leasing d.d. 955.341.717 13,06 5 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 509.582.514 6,97 6 IMPULS-LEASING d.o.o. 477.605.451 6,53 7 Raiffeisen Leasing d.o.o. 407.993.828 5,58 8 PBZ - Leasing d.o.o.* 309.795.578 4,24 9 SB Leasing d.o.o. 295.766.707 4,04 10 Euroleasing d.o.o. 252.499.582 3,45 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 185.357.529 2,53 12 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 172.980.054 2,37 13 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 102.402.177 1,40 14 I4next leasing Croatia d.o.o. 23.594.080 0,32 15 VB Leasing d.o.o. 2.655.289 0,04 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* 463.058 0,01 17 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. - - Ukupno: 7.313.040.813 100,00 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 3.123.736.494 22,47 2 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 1.978.750.656 14,23 3 Porsche Leasing d.o.o.* 1.567.453.283 11,27 4 OTP Leasing d.d. 1.364.404.051 9,81 5 IMPULS-LEASING d.o.o. 940.666.467 6,77 6 Raiffeisen Leasing d.o.o. 928.970.938 6,68 7 PBZ - Leasing d.o.o.* 822.072.713 5,91 8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 749.579.527 5,39 9 SB Leasing d.o.o. 536.414.905 3,86 10 Euroleasing d.o.o. 408.005.448 2,93 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 364.194.986 2,62 12 VB Leasing d.o.o. 296.175.110 2,13 13 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 270.947.134 1,95 14 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 239.925.846 1,73 15 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 184.705.481 1,33 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* 74.036.961 0,53 17 I4next leasing Croatia d.o.o. 52.743.084 0,38 Ukupno: 13.902.783.084 100,00 - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017. - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018. * leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA)
100 LEASING Po aktivi Leasing društvo 2017. HRK Udjel % 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 3.837.789.349 21,15 2 Porsche Leasing d.o.o.* 2.569.032.172 14,15 3 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 2.309.107.627 12,72 4 OTP Leasing d.d. 1.588.143.022 8,75 5 Raiffeisen Leasing d.o.o. 1.406.524.035 7,75 6 IMPULS-LEASING d.o.o. 1.100.578.117 6,06 7 PBZ - Leasing d.o.o.* 1.077.180.059 5,93 8 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 909.879.633 5,01 9 SB Leasing d.o.o. 690.703.415 3,81 10 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 539.154.610 2,97 11 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 505.497.688 2,79 12 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 483.146.755 2,66 13 Euroleasing d.o.o. 385.512.772 2,12 14 VB Leasing d.o.o. 350.590.990 1,93 15 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 243.669.044 1,34 16 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* 91.042.895 0,50 17 I4next leasing Croatia d.o.o. 62.103.724 0,34 Ukupno: 18.149.655.907 100,00 * leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su privremeni nerevidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017. - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018. Po dobiti Leasing društvo 2017. HRK 1 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 61.777.773 2 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 31.721.160 3 IMPULS-LEASING d.o.o. 19.272.887 4 PBZ - Leasing d.o.o.* 19.216.376 5 OTP Leasing d.d. 17.765.956 6 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 17.222.829 7 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 17.110.602 8 ALD AUTOMOTIVE d.o.o. 16.493.699 9 Porsche Leasing d.o.o.* 9.102.548 10 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 4.303.448 11 Raiffeisen Leasing d.o.o. 3.561.267 12 VB Leasing d.o.o. 1.396.312 13 Euroleasing d.o.o. 1.228.635 14 I4next leasing Croatia d.o.o. 445.446 15 SB Leasing d.o.o. 124.824 16 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. (158.158) 17 HYPO LEASING Steiermark d.o.o.* (868.690) Ukupno: 220.743.763 Gubitak: (1.026.848) Ukupno gubitak / dobit: 219.716.915 PRVIH 5 OSTALI 65% 35% 11.710.596.205 kn U K U P N O 18.149.655.907 kn 6.439.059.703 kn
LEASING 101 Izvještaj o sveobuhvatnoj dobiti leasing društava u 2016. i 2017. (000 kn) Opis 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u%) Prihodi od kamata 544.542 553.252 1,6 Rashodi po osnovi kamata 268.769 240.958-10,3 Dobit/gubitak od kamata 275.773 312.294 13,2 Prihodi od provizija i naknada 32.288 31.644-2,0 Rashodi za provizije i naknade 23.004 24.254 5,4 Dobit/gubitak od provizija i naknada 9.285 7.391-20,4 Ostali poslovni prihodi 1.720.630 1.864.306 8,4 Ostali poslovni rashodi 1.774.517 1.651.852-6,9 Dobit/gubitak iz ostalih prihoda i rashoda -53.887 212.454 - Dobit/gubitak prije troškova ispravka vrijednosti za 231.170 532.139 130,2 gubitke od umanjenja Troškovi ispravka vrijednosti za gubitke od -299.509 257.520 - umanjenja (troškovi vrijednosnog usklaðenja) Dobit/gubitak prije poreza na dobit 530.679 274.619-48,3 Porez na dobit 87.621 54.902-37,3 Dobit/gubitak nakon poreza na dobit 443.058 219.717-50,4 Izvor: Hanfa Broj i vrijednost aktivnih ugovora leasing društava u 2016. i 2017. Vrsta plasmana/ Broj aktivnih ugovora na dan Vrijednost aktivnih ugovora na dan (u tis. kn) stanje na dan 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %) 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u %) Operativni leasing 46.979 44.486-5,3 3.201.019 2.928.944-8,5 Financijski leasing 65.466 76.057 16,2 10.803.204 10.949.997 1,4 Zajmovi 755 238-68,5 43.018 23.842-44,6 Ukupno 113.200 120.781 6,7 14.047.241 13.902.783-1,0 Izvor: Hanfa Vrijednost aktivnih ugovora leasing društava prema objektima leasinga/zajma na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. Broj i vrijednost novozaključenih ugovora leasing društava u 2016. i 2017. Vrsta leasinga/ razdoblje Broj novozaključenih ugovora u razdoblju Vrijednost novozaključenih ugovora u razdoblju (u tis. kn) 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u %) 1.1. - 31.12.2016. 1.1. - 31.12.2017. Promjena (u %) Operativni leasing 19.428 22.388 15,2 1.744.661 1.595.112-8,6 Financijski leasing 25.256 30.696 21,5 4.763.030 5.717.928 20 Ukupno 44.684 53.084 18,8 6.507.691 7.313.041 12,4 Izvor: Hanfa (000 kn) Objekt leasinga/zajma Vrijednost aktivnih ugovora na dan 31.12.2016. Udjel (u %) 31.12.2017. Udjel (u %) Promjena (u %) Nekretnine 2.882.769 20,5 1.364.795 9,8-52,7 Osobna vozila 4.749.771 33,8 5.695.420 41,0 19,9 Gospodarska vozila 3.463.223 24,7 3.913.715 28,2 13,0 Plovila 440.298 3,1 593.469 4,3 34,8 Letjelice 643 0,0 476 0,0-26,0 Postrojenja, strojevi, transportni uređaji i oprema 2.447.794 17,4 2.286.103 16,4-6,6 Ostalo 62.744 0,4 48.805 0,4-22,2 Ukupno 14.047.241 100,0 13.902.783 100,0-1,0 Izvor: Hanfa
102 LEASING LEASING 2017. Rast gospodarstva donio pozitivu Lani je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto N Ilijana Grgić Privredni vjesnik a tržištu leasinga u prošloj je godini poslovalo 17 leasing društava, dok su dva društva pokrenula postupak likvidacije, pokazuju Hanfini podaci. Na poslovanje u ovom financijskom sektoru pozitivno se odrazio rast gospodarskih aktivnosti te je zabilježeno povećanje obujma poslovanja kako po broju novozaključenih ugovora koji je lani porastao za 18,8 posto, tako i po njihovoj vrijednosti koja je porasla za 26,9 posto. Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 milijuna kuna. Promatrano prema objektima leasinga, najveći porast u novozaključenim ugovorima zabilježen je u segmentu osobnih vozila, i to za 18 posto. Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine, što je za 1,4 posto više u odnosu na 2016. godinu. Na povećanje aktive najviše su utjecala potraživanja po osnovi financijskoga leasinga koji čini 60,5 posto, dok na operativni leasing otpada 27 posto aktive. Leasing društva u najvećoj se mjeri financiraju kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji čine više od 70 posto pasive leasing društava. Promatrajući samo imovinu 17 aktivnih društava (bez društava koja su u 2017. pokrenula postupak likvidacije), ona je u odnosu na 31. prosinca 2016. ostvarila rast od 1,2 milijarde kuna ili od sedam posto. Povećanje aktive u odnosu na prethodnu godinu najvećim je dijelom posljedica povećanja potraživanja po osnovi financijskoga leasinga od 299,4 milijuna kuna, ostalih potraživanja od 183,5 milijuna kuna te stavke novac od 36,9 milijuna kuna, uz istovremeno smanjenje stavke ulaganja u podružnice, pridružena društva i zajedničke pothvate. Potraživanja po osnovi financijskoga leasinga činila su 60,5 posto aktive te su bila najznačajnija stavka u strukturi aktive u 2017. godini. U toj stavki na kratkotrajna potraživanja odnosilo se 3,6 milijardi kuna,
LEASING 103 Aktiva (31.12.2017.) Dobit/gubitak (31.12.2017.) 2016. HRK 2017. HRK promjena % ALD Automotive d.o.o. 438.823.872 505.497.688 15,19 2016. HRK 2017. HRK promjena % ALD Automotive d.o.o. 15.867.861 16.493.699 3,94 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 488.584.614 483.146.755-1,11 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 2.182.257.277 2.309.107.627 5,81 EUROLEASING d.o.o. 236.853.919 385.512.772 62,76 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 862.622.266 539.154.610-37,50 HYPO LEASING STEIERMARK d.o.o.* 166.343.365 91.042.895-45,27 I4next leasing Croatia d.o.o. 74.404.124 62.103.724-16,53 IMPULS-LEASING d.o.o. 1.022.136.202 1.100.578.117 7,67 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 953.700.786 909.879.633-4,59 OTP Leasing d.d. 1.211.345.149 1.588.143.022 31,11 PBZ-LEASING d.o.o.* 1.028.758.139 1.077.180.059 4,71 PORSCHE LEASING d.o.o.* 1.964.757.808 2.569.032.172 30,76 Raiffeisen Leasing d.o.o. 1.493.882.483 1.406.524.035-5,85 SB Leasing d.o.o. 732.358.377 690.703.415-5,69 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 164.433.000 243.669.044 48,19 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 3.292.977.453 3.837.789.349 16,54 VB LEASING d.o.o. 676.572.125 350.590.990-48,18 Ukupno: 16.990.810.960 18.149.655.907 6,82 BKS - leasing Croatia d.o.o.* 6.961.930 4.303.448-38,19 Erste & Steiermärkische S-Leasing d.o.o. 35.608.011 31.721.160-10,92 EUROLEASING d.o.o. 2.566.230 1.228.635-52,12 HETA Asset Resolution Hrvatska d.o.o. 247.897.343 17.110.602-93,10 HYPO LEASING STEIERMARK d.o.o.* 458.238 (868.690) -289,57 I4next leasing Croatia d.o.o. 369.535 445.446 20,54 IMPULS-LEASING d.o.o. 22.060.964 19.272.887-12,64 Mercedes-Benz Leasing Hrvatska d.o.o.* 17.812.389 17.222.829-3,31 OTP Leasing d.d. 14.037.328 17.765.956 26,56 PBZ-LEASING d.o.o.* 22.423.353 19.216.376-14,30 PORSCHE LEASING d.o.o.* 51.412.286 9.102.548-82,29 Raiffeisen Leasing d.o.o. 11.221.760 3.561.267-68,26 SB Leasing d.o.o. 2.985.277 124.824-95,82 SCANIA CREDIT HRVATSKA d.o.o. 2.639.000 (158.158) -105,99 UniCredit Leasing Croatia d.o.o. 43.548.273 61.777.773 41,86 VB LEASING d.o.o. 4.891.982 1.396.312-71,46 Ukupno gubitak / dobit: 502.761.760 219.716.915-56,30 * leasing društva koja nisu dostavila podatke za 2017. godinu za 2017. godinu prikazani su revidirani podaci na dan 31.12.2017. (HANFA) - Erste Group Immorent Leasing d.o.o. promijenio je naziv u IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. u likvidaciji (u likvidaciji je od 1.4.2017.) - Alfa-Leasing u likvidaciji je od 1.10.2017. - SG leasing d.o.o. promijenio je 12.6.2017. naziv u SB LEASING d.o.o., a u likvidaciji je od 1.7.2018. a na dugotrajna potraživanja 7,4 milijarde kuna. Materijalna imovina dana u operativni leasing i potraživanja po operativnom leasingu činili su 27 posto aktive. Udjel triju najvećih leasing društava po visini aktive u ukupnoj aktivi leasing društava u prošloj godini iznosio je 48 posto, a sva tri najveća leasing društva dio su bankarskih grupa. STRUKTURA PASIVE Struktura pasive pokazuje kako se imovina leasing društava i dalje u najvećoj mjeri financira kreditima i zajmovima banaka i financijskih institucija, koji su na dan 31. prosinca 2017. iznosili 14,9 milijardi kuna ili 82 posto ukupne pasive leasing društava te su u odnosu na prethodnu godinu bili veći za 285,1 milijun kuna ili za dva posto. Povećanje zaduživanja posljedica je povećanja poslovnih aktivnosti leasing društava u 2017. godini. Obveze za kredite i zajmove inozemnih banaka i financijskih institucija bile su veće od 70 posto ukupne pasive leasing društava te su zabilježile povećanje od 257,3 milijuna kuna. Porast su zabilježile i obveze za kredite i zajmove domaćih banaka i financijskih institucija, a on je iznosio 27,8 milijuna kuna. Većina leasing društava u većinskom je vlasništvu inozemnih banaka i s njima povezanih financijskih institucija koje ujedno i financiraju njihovo poslovanje. RAST VRIJEDNOSTI NOVIH UGOVORA Vrijednost novozaključenih ugovora glavni je pokazatelj aktivnosti tržišta leasinga. U strukturi portfelja leasing društava tijekom 2017. došlo je do porasta ukupnog broja novozaključenih ugovora od 18,8 posto te njihove vrijednosti za 26,9 posto u odnosu na prethodnu godinu. Povećanje volumena financiranja u 2017., što je vidljivo u segmentu gospodarskih vozila, posljedica je intenziviranja gospodarskih aktivnosti. Iako je vrijednost aktivnih ugovora na dan 31. prosinca 2017. pala za jedan posto u odnosu na isti dan prethodne godine, vidljivo je da samo vrijednost aktivnih ugovora 17 aktivnih društava bilježi povećanje od 6,2 posto. Udjel vrijednosti novozaključenih u aktivnim ugovorima u 2017. iznosio je 52,6 posto, dok je u 2016. bio na razini Temeljni kapital leasing društava na dan 31. prosinca 2017. iznosio je 577 milijuna kuna
104 LEASING Struktura aktive leasing društava na dan 31.12.2016. i 31.12.2017. (000 kn) Opis 31.12.2016. 31.12.2017. Promjena (u%) Materijalna imovina dana u operativni leasing 4.785.435 4.750.381-0,7 Potraživanja po osnovi operativnog leasinga 166.397 156.721-5,8 Potraživanja po osnovi financijskog leasinga 10.681.394 10.980.846 2,8 Dani zajmovi 70.870 52.917-25,3 Zalihe 308.427 241.238-21,8 Ostala imovina 1.892.062 1.967.554 4,0 Ukupno aktiva 17.904.585 18.149.656 1,4 Izvor: Hanfa Broj novozaključenih ugovora (u godini) 60.000 50.000 53.084 od 46,3 posto, a u 2015. godini 37,3 posto, što ukazuje na povećanje poslovnih aktivnosti na razini djelatnosti leasinga. Podaci o povećanju broja i vrijednosti novozaključenih ugovora u 2017. ukazuju pak na oporavak tržišta leasinga. 40.000 30.000 20.000 10.000 0 Izvor: HANFA 28.969 34.704 36.354 44.368 +8,6% +19,8% +4,8% +22,0% 19,6% 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Vrijednost novozaključenih ugovora (u godini, u milijardama kuna) 8,0 7,0 6,0 5,0 4,0 3,0 2,0 5,65 7,31 1,0 +16,3% -6,7% +0,2% +20,5% 14,9% 0,0 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Izvor: HANFA 5,27 5,28 6,36 Prema podacima Hanfe, ukupna aktiva leasing društava iznosila je 18,1 milijardu kuna na kraju protekle godine OPERATIVNI I FINANCIJSKI LEASING Vrijednost novozaključenih ugovora u operativnom leasingu lani je smanjena za 149,5 milijuna kuna, dok je vrijednost novozaključenih ugovora u financijskom leasingu povećana za čak 654,9 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Udjel operativnoga leasinga u strukturi ukupne vrijednosti novozaključenih ugovora u prošloj godini iznosio je 21,8 posto, dok je udjel financijskoga leasinga bio veći od 78 posto. Na povećanje udjela financijskoga leasinga najvećim je dijelom utjecalo povećanje financiranja osobnih i gospodarskih vozila. Podaci Hanfe pokazuju kako se najveća vrijednost aktivnih ugovora prema objektima leasinga na dan 31. prosinca 2017. odnosila na osobna vozila i iznosila 5,7 milijardi kuna ili 41 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Vrijednost aktivnih ugovora za gospodarska vozila iznosila je 3,9 milijardi kuna ili 28,2 posto vrijednosti aktivnih ugovora, dok je vrijednost aktivnih ugovora za nekretnine iznosila 1,4 milijarde kuna ili 9,8 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Ukupni broj novozaključenih ugovora zabilježio je rast od 18,8 posto, dok je njihova vrijednost porasla za 26,9 posto Promatrajući izloženost leasing društava prema djelatnosti, najveća izloženost odnosila se na trgovinu na veliko i malo, prijevoz i skladištenje, smještaj, pripremu i usluživanje hrane na koje se odnosilo 34,4 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Slijedi prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije s udjelom nešto većim od 13 posto te stručne, znanstvene, tehničke, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti s udjelom od 10,4 posto vrijednosti novozaključenih ugovora. U odnosu na 31. prosinca 2016. vrijednost aktivnih ugovora kategorije stanovništva povećala se za 26,4 posto te je njihov udjel iznosio 9,6 posto vrijednosti aktivnih ugovora. Kretanje broja leasing društava (na kraju razdoblja) Godina 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. Broj društava 57 57 25 26 26 26 25 25 23 23 21 19 17
LEASING 105 VLADIMIR KRISTIJAN, PREDSJEDNIK UDRUŽENJA LEASING DRUŠTAVA HGK Nastavak oporavka leasing tržišta Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici S Vladimirom Kristijanom, predsjednikom Udruženja leasing društava Hrvatske gospodarske komore razgovarali smo o stanju na leasing tržištu. Kako ocjenjujete 2017. kao poslovnu godinu? - U protekloj godini nastavljen je pozitivan trend oporavka leasing tržišta s daljnjim rastom volumena novog financiranja na 7,3 milijarde kuna (+14 posto u odnosu na 2016. godinu). Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila. Rast financiranja segmenta osobnih automobila podržano je u većoj mjeri rent-a-car flotama koje su vezane uz dobru turističku sezonu. Osim toga, rekao bih da je godina za cijelu leasing industriju bila dobra, neto dobit na razini 200 milijuna kuna, dobri risk pokazatelji, a iste trendove očekujemo i u ovoj poslovnoj godini. Rast novog leasing posla najvećim dijelom generiran je financiranjem osobnih automobila te plovila Kako procjenjujete stanje u cjelokupnoj financijskoj industriji? - Rezultati financijske industrije su u uskoj vezi sa stanjem ekonomije. Prošle godine je značajni udio u rezultatima bio vezan uz Agrokor Grupu koju je cijela financijska industrija prilično dobro amortizirala. Zadnje dvije godine je vidljiv pozitivan trend rasta kreditiranja segmenta malih i srednjih poduzetnika koji su ključni za oporavak ekonomije, a najvažnije je to da se kreditiranje u većoj mjeri odnosi na financiranje novih poslova te investicija. Jedna Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima
106 LEASING Jedna od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok od ključnih odrednica za financijsku industriju je digitalna transformacija s obzirom na to da će u narednom razdoblju biti na tržištu niz nefinancijskih tvrtki koje će konkurirati svojim proizvodima i uslugama na bazi digitalnih tehnologija i ako se na vrijeme ne započne s prilagodbom, bit će dovedena u pitanje konkurentnost na duži rok (radi se o fintech segmentu, robotizaciji, umjetnoj inteligenciji, big dati i sličnim trendovima). Ima li kakvih problema u Vašem segmentu djelovanja i gdje? Što je potrebno učiniti od zakonodavne, regulatorne do provedbene razine? - Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava. Već sam naveo kako je vrlo bitno da se regulacija prilagođava trendovima na tržištu kao što su digitalizacija poslovanja te implementacija EU regulativa koje su vezane uz financijsku industriju na bazi logike leasinga proizvoda. Leasing industrija je prilično dobro regulirana i nema većih prepreka u radu leasing društava Bliži nam se pet godina od ulaska Hrvatske u EU. Što je to donijelo poslovanju leasinga i općenito financijskoj industriji? - Ulazak Republike Hrvatske u EU donio je puno dobroga, od znatno bržeg oporavka ekonomije, povećanja izvoza prema EU tržištima, investicija vezanih uz EU projekte, dostupnosti financijskih instrumenata (EIB, EIF i slično) za potporu mikro te malim i srednjim poduzetnicima. Oporavak tržišta nam je donio rast volumena financiranja, urednu naplatu te bolje risk pokazatelje u odnosu na prethodno razdoblje. Zadnjih godina financijska industrija je pod pritiskom regulatornih zahtjeva što se odrazilo na povećanje kompleksnosti poslovanja. Mijenjaju se i odnosi u vezi s ulaskom drugih dobavitelja usluga platnog prometa. Kako će to utjecati na poslovanje? - Ulazak nefinancijskih tehnoloških tvrtki u segment poslovanja financijskih institucija je neminovan. To je trend koji je prisutan već nekoliko godina i on će se nastaviti. Financijske institucije trebaju se fokusirati na segmente poslovanja u kojima mogu biti efikasnije od tih konkurenata te snažno i ubrzano raditi na digitalnoj transformaciji poslovanja uz znatno kraće vrijeme za prilagodbu tržištu. Trenutačno je u fokusu digitalizacija kanala prodaje, bespapirno poslovanje, optimizacija poslovnih procesa, automatizacija poslovanja, jednostavnija robotika... Financijske institucije moraju biti inovativne sa znatno bržim time to market za nove proizvode i usluge. Možete li procijeniti utjecaj primjene GDPR-a na poslovanje? - Uvođenje GDPR-a traži dodatne resurse za upravljanje osobnim podacima i procesima vezanim uz njih. Dobra strana GDPR-a je optimizacija poslovnih procesa, prilagodba IT sustava, unapređenje kontrolnih mehanizama koji bi trebali omogućiti transparentno
LEASING 107 Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru upravljanje osobnim podacima sukladno regulativi. U svakom slučaju, radi se o zahtjevnom projektu prilagodbe koji zahtijeva prilagodbu IT-a, internih procesa te općenito trajnu promjenu načina rada, od prvog kontakta s klijentom do zatvaranja poslovnog odnosa. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme Poslovna 2017. obilježena je stanjem u Agrokoru. Kako je ono utjecalo i kakav će utjecaj imati na cijelu financijsku industriju? - Cijela situacija s Agrokorom je uspješno provedena u ovoj fazi, a financijska industrija je dobrim dijelom amortizirala trošak rizika u prošloj godini. Kad je riječ o leasing poslovanju, izloženost prema Agrokor Grupi nije bila značajna, tako da je cijela leasing industrija u manjoj mjeri osjetila situaciju u Agrokoru. Sada je u fokusu postizanje nagodbe, a nakon toga slijedi veliki posao provedbe svih dogovorenih operativnih mjera, a za ocjenu uspješnosti cijelog restrukturiranja Agrokora trebamo pričekati barem četiri-pet godina. Kakvu bi ulogu trebao imati segment u kojem djelujete u osnaživanju gospodarskih aktivnosti i aktivnostima za jači gospodarski rast? - Leasing proizvod može se dobro kombinirati s investicijskim kreditima na način da se iz kredita financira dio investicije, a dio putem leasinga. Idealan je za sve segmente tvrtki, a u većoj mjeri ga koriste mikro te mali i srednji poduzetnici za nabavu automobila, dostavnih vozila, kamiona, prikolica, opreme... Leasing je fokusiran na financiranje utrživih objekata leasinga uz nešto veću razinu fleksibilnosti te individualan pristup klijentima. Za financiranje opreme kao dio investicijskog ciklusa, za smanjenje rizika transakcije te lakšu dostupnost financiranja mikro te malim i srednjim poduzetnicima dostupna su portfeljna jamstva Europskog investicijskog fonda te ESIF jamstva putem HAMAG-BICRO-a. Ti financijski instrumenti mogu omogućiti jednostavnije i povoljnije uvjete financiranja za investicijske projekte. Smatrate li da će poslovna 2018. donijeti stabilizaciju poslovanja sektora? Očekujete li daljnja spajanja ili preslagivanja? - Krajem prošle godine na tržištu je poslovalo 17 leasing društava, dok bi do kraja ove godine broj društava mogao biti nešto manji s obzirom na to da dio društava nije aktivan nego se radi na likvidaciji poslovanja. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u renta-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom. Bitna odrednica daljnjeg oporavka ekonomije i konkurentnosti je nastavak porezne reforme te da će jedna od mjera biti daljnje rasterećenje troškova rada kako bi se dao dodatni impuls gospodarstvu. U ovoj godini očekujemo rast tržišta novog financiranja, posebice u dijelu osobnih vozila što je generirano realnim rastom tržišta, te u rent-a-car segmentu poslovanja koji je usko vezan uz turističku sezonu. Uz pozitivne makroekonomske pokazatelje, očekujemo pozitivne risk pokazatelje poslovanja te rast potražnje za leasing proizvodom
108 LEASING TKO JE TKO U HRVATSKIM LEASING DRUŠTVIMA ALD AUTOMOTIVE D.O.O. Adresa: Betinska 1, Veliko Polje Telefon: +385 (0)1 6659 755 Faks: +385 (0)1 6659 766 www.aldautomotive.hr - predsjednik: Hrvoje Radoš - članovi: Marela Barać Osnivač: ALD International GmbH SAS Co KG Vlasništvo: 100% ALD International GmbH SAS Co KG Godina osnivanja: 2005. Poslovnice: 11 BKS - LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Ivana Lučića 2a Telefon: +385 (0)1 4836 655 Faks: +385 (0)1 4876 555 info@bks-leasing.hr www.bks-leasing.hr - predsjednik: Dubravko Orlovac - članovi: Lejla Hasanbegović Osnivač: BKS-Bank AG, Klagenfurt Vlasništvo: 100% BKS-Bank AG, Klagenfurt Godina osnivanja: 2002. ERSTE & STEIERMÄRKISCHE S-LEASING D.O.O. Adresa: Zelinska 3, 10 000 Zagreb Telefon: +385 (0)72 37 5010 Faks: +385 (0)72 37 5030 kontroling@ersteleasing.hr www.ersteleasing.hr Info telefon: +385 (0)72 37 5010 - članovi: Krunoslav Župan, Vladimir Kristijan Osnivač: - Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz - Immorent AG Wien - Erste & Steiermärkische Bank d.d. Zagreb Vlasništvo: 50% Steiermärkische Bank und Sparkassen Aktiengesellschaft, Graz; 50% Erste&Steiermärkische Bank d.d., Zagreb Godina osnivanja: 1997. Poslovnice: 8 HYPO LEASING STEIERMARK D.O.O. Adresa: Garićgradska 18, Zagreb Telefon: +385 (0)1 3090 400 Faks: +385 (0)1 3090 404 www.hypoleasingsteiermark.hr Info telefon: +385 (0)1 3090 400 - članovi: Lolita Kalinski, Marjana Mrzić Osnivač: FUTURA LHB RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Vlasništvo: 100% FUTURA LHB RLB Leasing Holding GmbH, Austrija Godina osnivanja: 2001. EUROLEASING D.O.O. Adresa: Remetinečka cesta 98 Telefon: +385 (0)1 6598 300 Faks: +385 (0)1 6598 359 uprava@euroleasing.hr www.euroleasing.hr - predsjednik: Krešimir Dujić - članovi: Krešimir Arapović, Sanja Osojnik Vlasništvo: 23 osnivača od kojih 16 fizičkih osoba Godina osnivanja: 2002. I4NEXT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Metalčeva 5, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6195 109 Faks: +385 (0)1 6195 109 dino.stipkovic@i4next.com www.i4next.hr Info telefon: +385 (0)1 6195 109 - predsjednik: Dino Stipković - članovi: Darko Vodopija Osnivač: I4next international computer trading & leasing GES. m.b.h., Dino Stipković, Darko Vodopija Vlasništvo: 60% I4next international computer trading & leasing GES. m.b.h.; 20% Dino Stipković ; 20% Darko Vodopija Godina osnivanja: 2006. HETA ASSET RESOLUTION HRVATSKA D.O.O. Adresa: Slavonska 6, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4953 026 Faks: +385 (0)1 4954 026 info@heta-asset-resolution.hr www.heta-asset-resolution.hr Info telefon: +385 (0)1 4953 000 - predsjednik: Ivan Dujmović - članovi: Andreea Achim Osnivač: HAR GmbH, Klagenfurt, Austrija Vlasništvo: 100% HAR GmbH Godina osnivanja: 1994. Poslovnice: 1 IMPULS-LEASING D.O.O. Adresa: Zagreb, Velimira Škorpika 24/1 Telefon: +385 (0)1 3458 555 Faks: +385 (0)1 3558 444 Impuls-leasing@impuls-leasing.hr www.impuls-leasing.hr Info telefon: +385 (0)1 3458 555 - članovi: Armin Franz Tengg, Marin Juraić Osnivač: IMPULS-LEASING International GmbH Vlasništvo: 100% IMPULS-LEASING International GmbH Godina osnivanja: 2006. Poslovnice: 1 MERCEDES-BENZ LEASING HRVATSKA D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Kovinska 5 Telefon: +385 (0)1 3441 250 Faks: +385 (0)1 3441 255 info@mercedes-benz-leasing.hr www.mercedes-benz-leasing.hr - predsjednik: Ivana Balenović - članovi: Mirko Šerbeđija Osnivač: Daimler AG, Stuttgart Vlasništvo: 100% Daimler AG Godina osnivanja: 2000. OTP LEASING D.D. Adresa: Avenija Dubrovnik 16/V, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6666 700 Faks: +385 (0)1 6666 701 otpleasing@otpleasing.hr www.otpleasing.hr Info telefon: +385 (0)1 6666 700 - predsjednik: Pondeljak Renata - članovi: Karabuva Vidas Klaudija Osnivač: Merkantil bank Zrt. Budimpešta Vlasništvo: 90% Merkantil bank Zrt. Budimpešta; 10% OTP Banka Hrvatska d.d. Zadar Godina osnivanja: 2006. Poslovnice: 43 PBZ - LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Radnička cesta 44 Telefon: +385 (0)1 6363 600 Faks: +385 (0)1 6363 563 info@pbz-leasing.hr www.pbz-leasing.hr - predsjednik: Nives Vreto - članovi: Petar Paštrović Vlasništvo: 100% PBZ d.d. Godina osnivanja: 1991.
LEASING 109 PORSCHE LEASING D.O.O. Adresa: 10000 Zagreb, Velimira Škorpika 21 Telefon: +385 (0)1 3473 600 Faks: +385 (0)1 3473 620 info@porsche.hr www.porscheleasing.com.hr - članovi: Juraj Vrban, Danijel Pasarić Osnivač: Porsche Bank AG, Salzburg Vlasništvo: 100% Porsche Bank AG, Salzburg Godina osnivanja: 2001. RAIFFEISEN LEASING D.O.O. Adresa: Radnička cesta 43, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6595 000 Faks: +385 (0)1 6595 050 https://rl-hr.hr/ - predsjednik: Krešimir Perić - članovi: Krunoslav Pavić Osnivač: Raiffeisenbank Austria d.d., Vlasništvo: 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Godina osnivanja: 1999. Poslovnice: 7 SCANIA CREDIT HRVATSKA D.O.O. Adresa: Karlovačka cesta 96, 10250 Lučko Telefon: +385 (0)1 333 5770 Faks: +385 (0)1 333 5777 robert.spoljaric@scania.hr www.scania.hr - predsjednik: Mihovil Božić - članovi: Predrag Relić Osnivač: SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA Vlasništvo: 100% SCANIA FINANCE HOLDING AB, ŠVEDSKA Godina osnivanja: 2005. UNICREDIT LEASING CROATIA D.O.O. Adresa: Heinzelova 33 Telefon: +385 (0)1 2447 100 Faks: +385 (0)1 2447 101 info@unicreditleasing.hr www.unicreditleasing.hr Info telefon: 0800 2330 - predsjednik: Eugen Paić-Karega - članovi: Nikolina Žganec, Marko Juranić Osnivač: UniCredit Leasing S.p.A. Vlasništvo: 100% Zagrebačka banka d.d Godina osnivanja: 1997. Poslovnice: 33 VB LEASING D.O.O. Adresa: Horvatova 82,10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 2484 111 Faks: +385 (0)1 2484 100 vbleasing@vbleasing.hr www.vbleasing.hr Info telefon: +385 (0)1 2484 111 - članovi: Harald Kopitz, Dubravko Jelčić Osnivač: VB Leasing International Holding GmbH Vlasništvo: 100% VB Leasing International Holding GmbH Godina osnivanja: 02.03.1998. LEASING DRUŠTVA U LIKVIDACIJI Likvidacija Datum pokretanja likvidacije ALFA LEASING d.o.o. 1.10.2017. HYPO ALPE-ADRIA-LEASING d.o.o. 1.6.2016. IR REAL ESTATE LEASING d.o.o. 1.4.2017. OPTIMA LEASING d.o.o. 1.10.2016. PROleasing d.o.o. 29.1.2015. SB Leasing d.o.o. 1.7.2018. SCRAP Leasing d.o.o. 30.4.2015.
2017. FONDOVI U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu završila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto.
Broj investicijskih fondova (na kraju razdoblja) prosinac 2016. prosinac 2017. UCITS fondovi 89 94 Novčani 20 22 Obveznički 13 16 Mješoviti 8 8 Dionički 26 26 Ostali 22 22 Alternativni investicijski fondovi 29 38 S javnom ponudom 5 5 Otvoreni s javnom ponudom 2 2 Zatvoreni s javnom ponudom 2 2 Zatvoreni s javnom ponudom za ulaganje u nekretnine 1 1 S privatnom ponudom 24 33 Osnovni s privatnom ponudom 9 10 Posebni s privatnom ponudom 7 15 Rizičnog kapitala 7 7 Rizičnog kapitala s privatnom ponudom 2 2 Rizičnog kapitala s privatnom ponudom - Fondovi za 5 5 gospodarsku suradnju Zatvoreni s privatnom ponudom 1 1 Ukupno 118 132 Investicijski fondovi osnovani posebnim zakonom 2 2 Izvor: HANFA
112 FONDOVI TRŽIŠTA KAPITALA I INVESTICIJSKI FONDOVI U 2017. GODINI Imovinu povećale sve kategorije fondova, osim novčanih U prošloj godini je od ukupno 84 fonda u plusu završilo njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto, dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto V Iva Skorin www.hrportfolio.hr ećina je svjetskih tržišta na zadnji trgovinski dan u protekloj godini zabilježila pad ključnih indeksa, ali unatoč tome i najuspješniju godinu od 2013. Nekoliko je razloga zašto su globalna dionička tržišta zabilježila izvrsnu godinu. Tržišta su dobila dvostruki vjetar u leđa zbog niskih kamatnih stopa i poreznih rezova u SAD-u što je uzrokovalo veću potražnju za dionicama. Cijena nafte skočila je oko 17 posto, cijena bakra nešto više od 30 posto, a poskupjelo je i zlato za 12 posto. Generalno se u cijelom svijetu stopa inflacije nije drastično mijenjala, što je pridonijelo stabilnosti gospodarstava. Na američkim dioničkim tržištima 2017. godina je protekla vrlo pozitivno, posebice usporedimo li performanse indeksa s godinom ranije. U 2016. S&P500 (+9,5 posto), Dow Jones (+13,4 posto) i Nasdaq (+7,5 posto) solidno su rasli, ali protekla 2017. godina znatno je uspješnija. Do sredine lanjskog prosinca Dow Jones je 70 puta trgovanje zaključio rušeći vlastite rekorde. Na kraju godine je porastao za 25,2 posto, a S&P500 i Nasdaq su zabilježili najuspješniju godinu od 2013. S&P500 je uvećan za 19,5 posto, dok je Nasdaq skočio za impresivnih 28,2 posto. I na europskim je burzama protekla godina bila najbolja od 2013. STOXX 600, indeks vodećih europskih
FONDOVI 113 dionica, zabilježio je rast od 7,7 posto ponajviše zahvaljujući skoku cijena u tehnološkom sektoru od gotovo 20 posto. Frankfurtski DAX je uvećan za 12,5 posto, dok je britanski blue chip indeks FTSE100 ostvario rast od 7,6 posto. Španjolski IBEX indeks zbog katalonske je krize zabilježio rast od 7,4 posto. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica skočio je više Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanih fondova od 32 posto što je najveći rast od 2009. godine. MSCI indeks svjetskih burzi koji prati dionice u 47 zemalja zabilježio je u proteklih godinu dana rast od 22 posto. U 2017. godinu Zagrebačka burza je ušla kao vlasnik 20 posto udjela u Funderbeam South-East Europe (Funderbeam SEE), globalnoj platformi na kojoj start-up kompanije mogu prikupljati sredstva, a potom ulagatelji, nakon inicijalne faze ulaganja, mogu trgovati svojim udjelima zahvaljujući inovativnom sustavu koji se temelji na blockchain tehnologiji. Putem Funderbeam SEE-a kroz četiri kampanje za hrvatske start-up i SME kompanije u 10 mjeseci je prikupljeno nešto više od dva milijuna eura kapitala. U drugom dijelu godine Zagrebačka burza pripremala se za Progress platformu. Projekti Funderbeam i Progress su dio razvojne strategije s ciljem da se na hrvatskom i slovenskom tržištu stvore uvjeti koji kompanijama mogu osigurati kapital potreban za rast i tako omogućiti pozitivnije okruženje za poduzetnike i gospodarski rast te zaposlenost. U srpnju je Zagrebačka burza nakon 10 godina prešla na novi trgovinski sustav Xetra, čime i hrvatsko i slovensko tržište kojima upravlja imaju istu platformu kao i brojna druga tržišta u Europi. Kada je riječ o trgovanju, prema podacima Zagrebačke burze, prošla je godina započela optimistično, rastom svih ključnih trgovinskih pokazatelja, dok je nastavak godine obilježila neizvjesnost u vezi s razvojem situacije s dionicama društava sastavnica koncerna Agrokor. Promet dionicama unutar Knjige ponuda bio je 37,3 posto veći nego u godini ranije, dok je ukupni promet porastao za 24,6 posto u odnosu na 2016. godinu. Tržišna kapitalizacija dionica oslabjela je za 3,4 posto, ali rast tržišne kapitalizacije obveznica je Najtrgovanija dionica u 2017. bila je ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast upisala je dionica Atlantske plovidbe
114 FONDOVI UCITS i AIF investicijski fondovi - po vrstama (abecedno po društvu za upravljanje) Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela 2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI S JAVNOM PONUDOM / UCITS FONDOVI NOVČANI Allianz Cash Allianz Invest d.o.o. 188.910.870,02 175.896.478,00-6,9% 118,5034 118,7669 0,2% ALTA MULTICASH 2 ALTA Skladi d.d. 6.814.714,62 5.541.343,00-18,7% 107,4602 106,4925-0,9% Auctor Cash AUCTOR INVEST d.o.o. 245.964.570,82 222.810.004,00-9,4% 111,3040 111,6430 0,3% Erste Euro - Money Erste Asset Management d.o.o. 1.025.468.663,92 777.359.871,00-24,2% 877,6353 872,7854-0,6% Erste Money Erste Asset Management d.o.o. 1.268.630.946,97 1.244.289.681,00-1,9% 151,6559 152,1275 0,3% ST Cash 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - - HPB Euronovčani HPB-INVEST d.o.o. 13.797.864,30 17.511.069,00 26,9% 804,3536 799,6501-0,6% HPB Novčani HPB-INVEST d.o.o. 448.298.540,72 350.226.789,00-21,9% 143,8760 144,0222 0,1% InterCapital Cash INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 142.257.890,00 - - 152,9281 - InterCapital Money INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 250.515.384,12 257.565.574,00 2,8% 130,2343 130,5776 0,3% Locusta Cash KD Locusta Fondovi d.o.o. 199.251.499,31 163.034.812,00-18,2% 1.364,7650 1.378,6548 1,0% OTP euro novčani OTP INVEST d.o.o. 123.648.334,52 129.244.348,00 4,5% 775,2071 767,2384-1,0% OTP novčani OTP INVEST d.o.o. 390.217.784,69 436.837.579,00 11,9% 133,2994 133,4053 0,1% PBZ Dollar PBZ INVEST d.o.o. 193.839.123,67 230.867.980,00 19,1% 950,2389 838,7934-11,7% PBZ Euro novčani PBZ INVEST d.o.o. 625.985.294,18 134.656.859,00-78,5% 1.053,0812 967,3327-8,1% PBZ Novčani PBZ INVEST d.o.o. 2.057.775.823,81 1.389.288.833,00-32,5% 143,4619 143,5155 0,0% Raiffeisen Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 841.379.868,72 521.129.278,00-38,1% 158,0328 158,0592 0,0% Raiffeisen eurocash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 234.982.956,58 160.782.504,00-31,6% 800,7219 797,0966-0,5% Raiffeisen Flexi Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. - 46.927.864,00 - - 100,9192 - ZB europlus UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 229.548.733,42 272.139.037,00 18,6% 1.139,1125 1.132,9702-0,5% ZB plus UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 2.572.784.685,98 1.963.513.888,00-23,7% 175,8687 175,9504 0,0% Zodaks Cash Zodaks Investments d.o.o. - 30.000.323,00 - - 1.003,2348 - Ukupno 10.917.815.660,36 8.671.882.004,00-20,6% OBVEZNIČKI ALTA EMERGING BOND 2 ALTA Skladi d.d. 7.939.261,67 6.214.748,00-21,7% 84,1324 81,2029-3,5% Erste Adriatic Bond Erste Asset Management d.o.o. 1.477.959.689,79 1.939.221.690,00 31,2% 900,5773 918,1531 2,0% ERSTE ADRIATIC SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o. - 117.056.683,00 - - 759,0031 - ERSTE LOCAL SHORT TERM BOND Erste Asset Management d.o.o. - 74.174.678,00 - - 100,4167 - HPB Obveznički HPB-INVEST d.o.o. 209.721.130,99 330.738.422,00 57,7% 1.213,3861 1.255,5915 3,5% InterCapital Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 197.635.633,48 239.551.212,00 21,2% 1.631,0448 1.710,3665 4,9% InterCapital Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 92.549.433,15 188.941.700,00 104,2% 1.613,4164 1.683,4585 4,3% InterCapital Dollar Bond (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 6.150.082,00 - - 628,4144 - InterCapital Dollar Bond (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 2.966,00 - - 628,0646 - InterCapital Global Bond INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 126.242.365,00 - - 114,2088 - OTP SHORT-TERM BOND OTP INVEST d.o.o. - 37.382.492,00 - - 754,0923 - PBZ Bond PBZ INVEST d.o.o. 685.590.031,61 1.021.803.282,00 49,0% 989,6574 1.024,8973 3,6% PBZ Conservative 10 PBZ INVEST d.o.o. 239.180.866,32 599.079.020,00 150,5% 842,5272 879,6997 4,4% PBZ Dollar Bond fond (klasa A) PBZ INVEST d.o.o. 26.846.315,93 24.233.446,00-9,7% 732,1207 666,5276-9,0% PBZ Dollar Bond fond (klasa B) PBZ INVEST d.o.o. 11.795.372,53 10.579.705,00-10,3% 731,3605 664,5508-9,1% PBZ Dollar Bond fond (klasa C) PBZ INVEST d.o.o. 1.902.199,75 1.698.216,00-10,7% 730,5833 662,5679-9,3% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa A) PBZ INVEST d.o.o. 34.605.249,70 30.891.248,00-10,7% 712,2863 649,1451-8,9% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa B) PBZ INVEST d.o.o. 14.912.394,02 13.363.503,00-10,4% 712,1670 648,4106-9,0% PBZ Dollar Bond fond 2 (klasa C) PBZ INVEST d.o.o. 3.730.842,45 3.281.260,00-12,1% 712,0497 647,6789-9,0% PBZ Short term bond PBZ INVEST d.o.o. 71.108.090,91 131.537.814,00 85,0% 102,3975 104,2516 1,8% Raiffeisen Classic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 89.923.252,27 376.446.758,00 318,6% 802,7789 812,4151 1,2% ZB bond UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 687.479.169,13 983.301.767,00 43,0% 1.476,1890 1.499,7222 1,6% Ukupno 3.852.878.933,70 6.261.893.057,00 62,5% MJEŠOVITI Allianz Portfolio Allianz Invest d.o.o. 56.379.029,69 89.651.300,00 59,0% 167,2438 165,7893-0,9% ST Balanced 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - - HPB Global HPB-INVEST d.o.o. 70.261.928,94 86.703.494,00 23,4% 104,0471 106,6598 2,5% InterCapital Balanced INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 53.071.285,00 - - 108,1230 -
FONDOVI 115 Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela 2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena KD Balanced KD Locusta Fondovi d.o.o. 11.971.232,50 11.188.848,00-6,5% 136,2905 127,1530-6,7% OTP uravnoteženi OTP INVEST d.o.o. 44.867.506,42 47.714.036,00 6,3% 116,9003 109,0403-6,7% PBZ Global PBZ INVEST d.o.o. 211.942.037,19 213.894.549,00 0,9% 116,9293 118,0910 1,0% ZB global UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 433.218.072,84 381.830.799,00-11,9% 1.324,1765 1.256,9657-5,1% Ukupno 828.639.807,58 884.054.311,00 6,7% DIONIČKI Allianz Equity Allianz Invest d.o.o. 38.367.063,73 53.642.930,00 39,8% 1.241,3634 1.227,9028-1,1% ALTA SPECIAL OPPORTUNITY 2 ALTA Skladi d.d. 10.714.506,62 8.704.776,00-18,8% 160,9859 156,5668-2,7% NETA Frontier ALTA Skladi d.d. 4.908.252,09 5.452.522,00 11,1% 502,8314 467,9963-6,9% NETA Global Developed ALTA Skladi d.d. 26.703.609,05 23.106.651,00-13,5% 90,8926 87,8299-3,4% NETA New Europe ALTA Skladi d.d. 8.346.831,21 8.363.566,00 0,2% 64,6184 58,6003-9,3% A1 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. 7.050.840,70 5.894.063,00-16,4% 101,9697 80,3317-21,2% Erste Adriatic Equity Erste Asset Management d.o.o. 253.141.626,96 153.253.248,00-39,5% 761,1039 584,8963-23,2% CAPITAL BREEDER Global Invest d.o.o. 19.175.310,66 27.318.907,00 42,5% 96,1764 102,6736 6,8% USA BLUE CHIP Global Invest d.o.o. - 6.397.765,00 - - 131,5089 - ST Global Equity 1 HPB d.d. (likvidator) - - - - - - HPB Dionički HPB-INVEST d.o.o. 31.399.844,43 29.869.399,00-4,9% 117,0418 114,0865-2,5% InterCapital Global Equity INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 81.427.189,00-95,0948 - InterCapital SEE Equity (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 76.598.766,28 154.064.808,00 101,1% 795,5817 860,5070 8,2% InterCapital SEE Equity (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 5.179.104,05 9.710.886,00 87,5% 777,6589 832,7463 7,1% InterCapital SEE Equity (klasa C) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 572.754,59 622.630,00 8,7% 794,8746 864,0921 8,7% KD BRIC KD Locusta Fondovi d.o.o. 8.831.707,64 9.928.584,00 12,4% 598,0535 700,4065 17,1% KD Europa KD Locusta Fondovi d.o.o. 27.715.249,79 25.958.682,00-6,3% 941,7710 1.016,7070 8,0% KD Nova Europa KD Locusta Fondovi d.o.o. 25.775.738,17 27.957.508,00 8,5% 6,0982 6,2464 2,4% KD Victoria KD Locusta Fondovi d.o.o. 82.803.835,41 66.514.493,00-19,7% 22,2494 19,1208-14,1% OTP INDEKSNI OTP INVEST d.o.o. 131.300.762,15 141.283.624,00 7,6% 47,4241 44,0991-7,0% OTP MERIDIAN 20 OTP INVEST d.o.o. 12.472.104,03 20.113.349,00 61,3% 727,9627 764,9460 5,1% PBZ Equity PBZ INVEST d.o.o. 226.805.011,46 228.213.323,00 0,6% 88,4145 86,9478-1,7% Platinum Blue Chip PLATINUM INVEST d.o.o. 16.063.441,82 15.725.627,00-2,1% 780,2213 781,4217 0,2% Platinum Global Opportunity PLATINUM INVEST d.o.o. 20.043.999,44 19.928.842,00-0,6% 105,4227 102,7672-2,5% ZB aktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 336.139.777,69 294.330.707,00-12,4% 126,4045 113,5321-10,2% ZB BRIC+ UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 38.514.363,62 89.626.594,00 132,7% 718,6801 863,4237 20,1% ZB euroaktiv UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 254.368.107,14 287.913.550,00 13,2% 1.033,8039 1.089,4769 5,4% ZB trend UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 61.278.054,56 118.446.554,00 93,3% 1.154,9916 1.248,8956 8,1% Ukupno 1.724.270.663,30 1.913.770.777,00 11,0% OSTALI YOU INVEST Active Erste Asset Management d.o.o. 14.392.912,89 9.594.219,00-33,3% 754,3354 785,1494 4,1% YOU INVEST Balanced Erste Asset Management d.o.o. 12.464.591,85 17.072.490,00 37,0% 766,5027 789,8419 3,0% YOU INVEST Solid Erste Asset Management d.o.o. 22.991.300,56 26.745.233,00 16,3% 773,2401 790,4823 2,2% InterCapital Income Plus (klasa A) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 3.288.708,77 20.833.635,00 533,5% 756,3496 796,0251 5,2% InterCapital Income Plus (klasa B) INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 34.833.007,00 - - 792,3400 - KD Energija KD Locusta Fondovi d.o.o. 7.925.445,57 6.913.920,00-12,8% 9,3527 9,1757-1,9% KD Prvi izbor KD Locusta Fondovi d.o.o. 6.887.373,65 7.137.885,00 3,6% 14,9984 15,5010 3,4% OTP ABSOLUTE OTP INVEST d.o.o. 10.056.669,97 23.862.598,00 137,3% 756,1406 728,3623-3,7% OTP MULTI OTP INVEST d.o.o. 32.285.061,92 31.032.213,00-3,9% 769,3144 781,6277 1,6% OTP MULTI 2 OTP INVEST d.o.o. 19.110.254,34 19.519.553,00 2,1% 757,3941 774,1454 2,2% OTP MULTI USD OTP INVEST d.o.o. - 8.262.454,00 - - 627,2925 - PBZ Flexible 30 PBZ INVEST d.o.o. 9.069.812,57 23.060.434,00 154,3% 765,0568 785,0060 2,6% PBZ International Multi Asset fond PBZ INVEST d.o.o. - 30.841.230,00 - - 751,4282 - FWR Multi-Asset Strategy I RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 36.383.971,11 70.083.476,00 92,6% 767,6195 795,8709 3,7% FWR Multi-Asset Strategy II RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 30.044.728,57 16.714.324,00-44,4% 716,3794 719,7818 0,5% Raiffeisen Dynamic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 115.396.656,29 116.719.664,00 1,1% 918,7706 938,3389 2,1% Raiffeisen Harmonic RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 133.678.194,64 150.785.828,00 12,8% 771,9481 831,4775 7,7% ZB COUL 2023 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. - 67.151.425,00 - - 794,1210 - ZB Future 2025 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 10.682.708,09 12.564.763,00 17,6% 782,7079 796,9024 1,8% ZB Future 2030 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 7.405.034,23 7.350.449,00-0,7% 775,9390 793,0896 2,2%
116 FONDOVI Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela 2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena ZB Future 2040 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 6.628.264,01 6.837.103,00 3,2% 777,9659 789,6037 1,5% ZB Future 2055 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 6.503.425,02 6.715.559,00 3,3% 781,1422 793,0865 1,5% ZB Protect 2022 UCITS fond ZB INVEST d.o.o. 52.507.687,40 53.374.890,00 1,7% 787,0860 811,6318 3,1% Ukupno 537.702.801,46 768.006.352,00 42,8% UKUPNO UCITS FONDOVI 17.861.307.866,40 18.499.606.501,00 3,6% ALTERNATIVNI INVESTICIJSKI FONDOVI / AIF FONDOVI S JAVNOM PONUDOM OTVORENI OTP FAVORIT OTP INVEST d.o.o. 28.920.430,38 28.377.765,00-1,9% 764,2398 757,7840-0,8% OTP OPTIMUM OTP INVEST d.o.o. 22.013.602,45 22.183.427,00 0,8% 757,0424 764,1282 0,9% Ukupno 50.934.032,83 50.561.192,00-0,7% ZATVORENI SLAVONSKI ZAIF d.d. AUCTOR INVEST d.o.o. 197.237.342,00 156.436.826,45-20,7% 64,7400 51,3511-20,7% ZAIF BREZA d.d. Global Invest d.o.o. 22.056.056,00 22.168.329,73 0,5% 43,5900 43,8109 0,5% Ukupno 219.293.398,00 178.605.156,18-18,6% ZATVORENI ZA ULAGANJE U NEKRETNINE Proprius d.d. ZAIF Global Invest d.o.o. 70.694.191,00 80.612.402,15 14,0% 35,2900 40,2424 14,0% Ukupno 70.694.191,00 80.612.402,15 14,0% UKUPNO JAVNI FONDOVI 340.921.621,83 309.778.750,33-9,1% Lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri dionička fonda, a četiri fonda dvoznamenkasti pad utjecao na rast ukupne kapitalizacije od 1,6 posto. Podaci Burze pokazuju da su Crobex i Crobex10 korigirani oko -7 posto, a CROBEXnutris je pao za značajnih 45,1 posto. Najveći rast, od 18,9 posto, bilježi CROBEXtransport. Najtrgovanija dionica u 2017. godini je bila ona Valamar Riviere, a najveći cjenovni rast, veći od 126 posto, upisala je dionica Atlantske plovidbe. KRETANJA U SVIJETU Jedan od najznačajnijih faktora koji su utjecali na kretanje indeksa u svijetu u protekloj godini su porezni rezovi najveći u povijesti Sjedinjenih Američkih Država. Američki predsjednik Donald Trump imao je u planu SAD pretvoriti u porezni raj za korporacije, ali i male poduzetnike. Njegova reforma predvidjela je smanjenje poreza na dohodak imućnijih građana, dok bi se kompanijama porez na dobit smanjio sa 35 na 21 posto. Iako su mnoge multinacionalne korporacije već plaćale manje od 35 posto poreza, domaće kompanije ovom bi reformom dobile veći poticaj, a uštede na porezima mogle bi koristiti za smanjenje cijena i povećanje kompetitivnosti. Porezni rezovi također bi rezultirali profitom kompanija i time osigurali povećanje povrata dioničarima. U Europi je na političkoj sceni bilo burno. U ožujku je Velika Britanija aktivirala tzv. Brexit - proces razdruživanja s Europskom unijom. London se odlučio za hard Brexit te iz Unije izlazi 29. ožujka 2019. U Španjolskoj, dio katalonske političke elite je pokušao, ali nije uspio, ishoditi neovisnost. Francuska i Austrija su dobile nove, mlade predsjednike, a u Njemačkoj je Angela Merkel na parlamentarnim izborima pobijedila, ali i podbacila jer do kraja godine nije uspjela okupiti koaliciju za formiranje većine s kojom bi vodila Njemačku u četvrtom uzastopnom mandatu. HRVATSKU JE OBILJEŽILA KRIZA U AGROKORU Hrvatski gospodarski pokazatelji u 2017. bili su pozitivni, primjerice smanjenje vanjskog duga, pozitivni izgledi kreditnog rejtinga države, porast BDP-a za 2,8 posto, iako nešto sporiji u odnosu na rast od 3,2 posto u 2016. godini. Unatoč tome, neizvjesnost rezultata restrukturiranja koncerna Agrokor utjecala je na stagnaciju domaćeg financijskog tržišta. Početkom godine pao je Agrokorov kreditni rejting, nakon čega je ruski veleposlanik Anvar Azimov poručio kako očekuje da će Agrokor ispuniti svoje obveze prema ruskim bankama, unatoč financijskim poteškoćama u kojima se nalazi. Sberbank i VTB, ruske državne banke, drže oko 1,4 milijarde eura Agrokorovog duga. Vlada je razvlastila Ivicu Todorića, donijela lex Agrokor te izabrala posebnog povjerenika Antu Ramljaka. Potkraj ožujka je obznanjeno da dug koncerna iznosi 40,4 milijarde kuna, od čega vjerovnicima 24,5 milijardi kuna. Na Zagrebačkoj burzi godina je započela optimistično, CROBEX indeks je dosegnuo razine na kojima se nalazio prije pet godina, ali je u nastavku godine uzlazni trend usporen upravo zbog nesigurnosti ulagača povezane s iščekivanjem rješenja situacije u koncernu Agrokor.
FONDOVI 117 Fond Društvo za upravljanje Neto imovina Cijena udjela 2016. 2017. promjena 2016. 2017. promjena S PRIVATNOM PONUDOM OSNOVNI AP2 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. 13.754.752,60 11.655.303,81-15,3% 178,5611 135,0505-24,4% Erste Exclusive Erste Asset Management d.o.o. 14.352.903,45 7.010.891,68-51,2% 1.142,6302 1.194,0725 4,5% Erste PB 1 Erste Asset Management d.o.o. 231.098.083,81 238.035.460,18 3,0% 799,8246 823,8347 3,0% Inspire Private Inspire Investments d.o.o. 53.974.486,63 21.812.072,03-59,6% 239,1641 123,4047-48,4% ICAM Capital Private 1 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 21.664.528,52 22.434.940,08 3,6% 1,0481 1,0356-1,2% ICAM Capital Private 2 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 77.416.382,56 - - 7,7455 - APRIVATE KD Locusta Fondovi d.o.o 53.295.511,92 50.138.358,93-5,9% 6.891,0668 6.482,8494-5,9% Locusta Absolute KD Locusta Fondovi d.o.o 5.139.369,95 3.896.348,91-24,2% 46,1104 37,2418-19,2% Locusta Value II KD Locusta Fondovi d.o.o 9.674.726,32 7.513.745,67-22,3% 1.182,2341 918,1661-22,3% ZB Private World ZB INVEST d.o.o. 14.081.411,35 8.942.663,20-36,5% 60,0517 50,1197-16,5% Ukupno 417.035.774,55 448.856.167,05 7,6% POSEBNI AP3 ALTERNATIVE INVEST d.o.o. - 3.703.016,89 - - 111,3581 - CGS Alpha CGS Capital d.o.o. - 70.444.675,50 - - 810,0862 - CGS Beta CGS Capital d.o.o. - 108.573.539,26 - - 816,3107 - CGS Gamma CGS Capital d.o.o. - 9.195.283,38 - - 122,6718 - Inspire Alpha (klasa A) Inspire Investments d.o.o. 6.316.259,34 15.380.868,18 143,5% 111,1030 116,8253 5,2% Inspire Alpha (klasa B) Inspire Investments d.o.o. 1.906.296,76 1.164.422,61-38,9% 110,7197 115,2542 4,1% Inspire Fusion Inspire Investments d.o.o. 6.584.807,49 9.839.577,94 49,4% 97,5233 116,9130 19,9% ICAM Capital Private 3 ** INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 45.964.904,02 - - 7,6578 - ICAM Outfox Macro Income Fund INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 42.509.498,81 43.812.448,75 3,1% 1,0462 1,0687 2,2% ICAM Total Return INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. - 53.948.591,52 - - 7,8948 - Locusta Value I KD Locusta Fondovi d.o.o 20.452.528,60 19.996.305,26-2,2% 1.348,9964 1.186,4091-12,1% Locusta Value III KD Locusta Fondovi d.o.o 13.784.759,01 13.247.047,91-3,9% 574,0244 551,6331-3,9% Locusta Value IV KD Locusta Fondovi d.o.o 4.086.690,22 3.813.658,22-6,7% 2.318,3681 2.158,2869-6,9% Anchor Zodaks Investments d.o.o. - 952.532,31 - - 707,5832 - Mooring Zodaks Investments d.o.o. - 948.742,18 - - 704,7677 - Primus Zodaks Investments d.o.o. 35.745.049,10 28.565.277,99-20,1% 2.000,5603 1.566,2807-21,7% Ukupno 131.385.889,33 429.550.891,91 226,9% RIZIČNOG KAPITALA Nexus Alpha* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 23.357.717,13 10.186.916,47-56,4% 127,1907 54,4665-57,2% Quaestus Private Equity Kapital* Quaestus Private Equity d.o.o. 49.464.767,77 16.202.825,24-67,2% 343,9609 1.188,0215 245,4% Ukupno 72.822.484,90 26.389.741,71-63,8% RIZIČNOG KAPITALA - FONDOVI ZA GOSPODARSKU SURADNJU Honestas FGS* Honestas Private Equity Partneri d.o.o. 12.368.167,47 9.359.369,00-24,3% 0,7743 0,5860-24,3% Nexus FGS* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 266.279.345,28 419.306.289,00 57,5% 160,5293 189,9106 18,3% Nexus FGS II* Nexus Private Equity Partneri d.o.o. 111.556.916,04 131.377.349,00 17,8% 8,1690 9,4424 15,6% Prosperus FGS* Prosperus Invest d.o.o. 222.052.621,56 252.023.667,00 13,5% 3,4867 3,5874 2,9% Qauestus Private Equity Kapital II* Quaestus Private Equity d.o.o. 259.191.862,55 278.561.383,00 7,5% 225,3973 213,7941-5,1% Ukupno 871.448.912,90 1.090.628.057,00 25,2% Ukupno rizični 944.271.397,80 1.117.017.798,71 18,3% ZATVORENI KAPITALNI FOND d.d. ZAIF HRV. MIR. INV. DRUŠTVO d.o.o. 1.228.303.076,47 1.293.718.911,05 5,3% 319,4130 336,4240 8,6% Ukupno 1.228.303.076,47 1.293.718.911,05 5,3% UKUPNO PRIVATNI FONDOVI 2.720.996.138,15 3.289.143.768,73 20,9% UKUPNO AIF FONDOVI 3.061.917.759,98 3.598.922.519,06 17,5% UKUPNO UCITS+AIF FONDOVI 20.923.225.626,38 22.098.529.020,06 5,6% INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji* INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT d.o.o. 818.882.898,44 788.924.727,00-3,7% n.p. n.p. - Umirovljenički fond** HPB-INVEST d.o.o. 1.009.696.383,03 977.626.868,00-3,2% n.p. n.p. - UKUPNO INVESTICIJSKI FONDOVI OSNOVANI POSEBNIM ZAKONOM 21.932.922.009,41 23.076.155.888,06 5,2% *privremeni podaci lipanj 2017. ** privremeni podaci studeni 2017., na dan 29.12.2017. Umirovljenički fond je brisan iz registra fondova. Izvor: HANFA
118 FONDOVI Od 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom Kako bi prinosi u 2017. godini imali svoju težinu, odnosno kako bi se dobila ispravna slika, donosimo kratki pregled prinosa iz prošlih godina. Početkom 2008. godine započela je recesija na svjetskim dioničkim tržištima, uslijedile su dvije pozitivne godine, zatim katastrofalna 2011. pa pozitivna 2012. u kojoj su bankovne kamate počele snažno padati. Naredna, 2013. godina, bila je u znaku Fedovog otkupa obveznica te su tako povećani likvidnost i rast gospodarstva, a posljedično su i fondovi bilježili pozitivne prinose te su od 74 fonda godinu s rastom zaključila njih 54. Godina 2016. je bila pozitivna za 72 od 79 aktivnih fondova, nakon što je ECB zbog preniske inflacije donio odluku o ubrizgavanju novca u europsko gospodarstvo. PRINOSI FONDOVA U 2017. Prema godišnjem izvješću Hanfe, na dan 31. prosinca 2017. godine bilo je registrirano 21 društvo za upravljanje investicijskim fondovima, od čega ih je 14 upravljalo UCITS fondovima. U toj je godini nastavljen trend povećanja broja UCITS fondova te je u registru Hanfe zabilježeno pet pripajanja i osnivanje devet novih UCITS fondova - dva obveznička, dva novčana, po jedan dionički i mješoviti, dok su tri fonda kategorizirana kao ostali. Promatrajući prinose fondova u 2017. godini u obzir ćemo uzeti prinose onih UCITS fondova s javnom ponudom koji su danas aktivni i koji su poslovali tijekom cijele godine. U prošloj su godini od ukupno 84 fonda u plusu završila njih 62. Njihovi rezultati kretali su se u rasponu od +23,63 do -22,81 posto. Četiri su fonda porasla više od 10 posto, 11 ih je poraslo za više od pet posto dok su 24 fonda zabilježila rast veći od tri posto. Među 10 fondova s najvećim prinosom su i fondovi koji investiraju u regiju kao i oni koji investiraju globalno. Među svim fondovima, najviše je porastao fond ZB trend koji je krajem godine u SAD-u imao investirano 52 posto portfelja, dok je Hrvatska zastupljena s gotovo 20 posto. Nešto više od 39 posto portfelja ZB trend ulaže u financijsku industriju, dok je informatička tehnologija zastupljena sa 16 posto. U 2017. godini pad vrijednosti udjela je zabilježilo 12 fondova od kojih su najveći minus zapisali Erste Adriatic Equity od 22,81 posto i A1 s padom od 21,22 posto. Protekla godina bila je osrednja za dioničke fondove. Za razliku od godinu ranije u kojoj su tri fonda zaključila rastom većim od 20 posto, a njih 14 s dvoznamenkastim rastom, lani su dvoznamenkasti rast zabilježila tek četiri fonda, dok su četiri fonda zabilježila dvoznamenkasti pad. Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto. ZB Najveći rast vrijednosti udjela bilježi ZB trend od 23,63 posto BRIC+ je rastao za 20,62 posto, a KD BRIC je uvećan za 17,77 posto. Dvoznamenkasti rast od 11,46 posto bilježi još Platinum Global Opportunity. Najveći godišnji minus bilježe i Erste Adriatic Equity (-22,81 posto) i A1 (-21,22 posto), a s padom od 14,06 posto slijedi ih KD Victoria. Za 10 posto vrijednost je umanjena fondu ZB aktiv. Među 15 mješovitih fondova pozitivan je rezultat zabilježilo njih 10, no nije bilo onih s dvoznamenkastim rastom. Dobitnike predvodi InterCapital Balanced s uvećanjem od 6,58 posto. Ovaj fond 36 posto portfelja investira u Hrvatskoj, dok je 33 posto portfelja izloženo SAD-u. PBZ Conservative 10 je zabilježio godišnji rast od 4,78 posto, a prinos fonda You Invest Active je uvećan za 4,66 posto. InterCapital Income Plus je posljednji fond s rastom većim od četiri posto, točnije vrijednost udjela mu je porasla za 4,63 posto. KD Balanced je pao za 6,71 posto, OTP uravnoteženi za 6,18 posto, dok godišnji minus fonda ZB global iznosi 4,63 posto. Prinosi obveznica, zbog politike jeftinog novca kojom su se središnje banke služile u 2016. kao i u 2015., bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži. Obveznički fond s najvećim prinosom u 2017. je bio InterCapital Global Bond (ex. Addiko Conservative) kojem je vrijednost porasla za 5,29 posto, a slijedi ga InterCapital Bond s rastom od 4,95 posto te HPB Obveznički (+4,09 posto). Pad je među obvezničkim fondovima zabilježio samo Alta Emerging Bond (-3,48 posto).
FONDOVI 119 Pozitivne rezultate zabilježilo je 18 od 21 novčanog fonda. Samo je jedan fond zabilježio rast veći od jedan posto. Naime, za 1,02 posto porastao je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi. PBZ Dollar je rastao za 0,93 posto, a ostali novčani fondovi bilježe rast manji od 0,40 posto. PBZ E-START (PBZ Euro Novčani) je pao za 7,60 posto. TOP OF THE FUNDS Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima Hrvatske gospodarske komore dodijelilo je nagrade najboljim investicijskim fondovima i najboljem društvu za upravljanje. Nagrada za najbolji eurski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom pripala je fondu ZB europlus kojim upravlja ZB Invest, dok je KD Plus (Locusta Cash) kojim upravlja društvo KD Locusta Fondovi dobitnik nagrade za najbolji kunski novčani otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Najboljim mješovitim fondom proglašen je PBZ Conservative 10 kojim upravlja PBZ Invest, dok je najbolji dionički fond ZB trend pod upravljanjem ZB Investa, društva koje je dobitnik i godišnje nagrade za najbolje društvo za upravljanje investicijskim fondovima. Najboljim obvezničkim fondom je proglašen InterCapital Bond kojim upravlja InterCapital Asset Management, a najbolji posebni fond je Raiffeisen Harmonic kojim upravlja društvo Raiffeisen Invest. IMOVINA UCITS FONDOVA Ukupna imovina UCITS fondova je tijekom 2017. godine porasla za 58,8 milijuna kuna ili za 0,32 posto. Na kraju godine je njihova imovina iznosila 18,5 milijardi kuna. Potkraj protekle godine imovina je u odnosu na kraj prethodne godine uvećana u svim kategorijama fondova, osim novčanih gdje je umanjena za 21,86 posto ili za gotovo 2,5 milijardi kuna te je iznosila 8,8 milijardi kuna. Investitori su se i lani odvažili na prebacivanje sredstava iz novčanih u obvezničke fondove što je ponajprije rezultat neatraktivnih kamatnih stopa koje su vrlo slične prinosima novčanih fondova. U 2016. je imovina obvezničkih fondova porasla za 171 posto, a u 2017. je uvećana za 56,20 posto ili nešto više od 2,2 milijarde kuna, na 6,2 milijarde kuna. Mješoviti fondovi zabilježili su rast od 10 milijuna kuna što je povećanje od 0,92 posto. Imovina dioničkih fondova u protekloj je godini porasla za 12,62 posto, sa 2,2 milijarde na gotovo 2,5 milijardi kuna. Posebni fondovi bilježe rast od 39,26 posto, odnosno imovina im je sa 406 milijuna kuna porasla na 565 milijuna kuna. NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine Prinosi obveznica bili su na jako niskim razinama, te su razmjerno tome i prinosi obvezničkih fondova nešto niži
120 FONDOVI FONDOVSKA INDUSTRIJA U 2017. Sazrijevanje tržišta Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova Hrvoje Krstulović predsjednik Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK U kupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a, tijekom 2017. godine je porasla za 591,3 mlijuna kuna (2,75 posto) na 22,1 mlilijardu kuna, od čega su UCITS-i pridonijeli s manjih 58,8 milijuna kuna, a AIF-i s čak 532,5 milijuna kuna. Porastu imovine AIF-a pridonijela su otvaranja novih društava za upravljanje kao i novih fondova s privatnim ponudama koji su, uglavnom, usmjereni privatnim ulagateljima s većim vrijednostima ulaganja i nišnim strategijama (private equity/venture capital, high potential/low liquidity shares...). Kod UCITS-a vidljivo je smanjenje imovine u novčanim fondovima za velike 2,4 milijarde kuna, dok su istodobno obveznički rasli za 2,2 milijarde kuna. Oba ta trenda ukazuju na sazrijevanje tržišta te odražavaju stanje niskih kamatnih stopa. Ulagatelji, kako manji tako i veliki, u potrazi za povratom na njihovu štednju i ulaganja spremni su razumjeti i prihvatiti rizike pojedinih strategija fondova. S regulatorne strane 2017. nam je donijela pripreme za novi zakon o tržištu kapitala (koji će implementirati MiFID II/MiFIR i prateće direktive). U našem
FONDOVI 121 utjecaj na naš sektor s obzirom na to da je 40 posto imovine uloženo u novčane fondove. Na strani tržišta 2017. godina donijela je niz izazova, od potresa na domaćem tržištu početkom godine do izuzetno dobre turističke sezone, ali i daljnjeg pada kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj, pa do vrlo dobre izvedbe američkog tržišta, ali i slabljenja dolara, pa do niskih kamatnih stopa u EU i početka Novi zakon o tržištu kapitala u našem dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima Ukupna imovina svih investicijskih fondova, UCITS-a i AIF-a porasla je na 22,1 mlilijardu kuna Fedova dizanja kamatnih stopa, turbulencija na političkim razinama US-EU-Kina... Hrvatska kao 28 članica EU-a u svojem zakonodavstvu izravno primjenjuje ili implementira EU pravnu regulativu. Osim povjerenja u samu regulativu u koju je ugrađeno znatno veće iskustvo nego što bismo ga mi sami imali, pokazuju se i izazovi s kojima se susreću manji poslovni subjekti u EU, ali i manje države članice. U narednom razdoblju znatnu koncentraciju treba usmjeriti na proportionality principle unutar samih odredbi jer bi nam, s obzirom na našu veličinu, mogao pružiti mogućnost za lakše praćenje i implementaciju svih regulatornih zahtjeva. U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe. U 2018. godini očekujemo nastavak trendova iz 2017. sa znatnim pozitivnim utjecajem investicijskog savjetovanja, ali i rezultate primjene MMF uredbe dijelu poslovanja, tj. distribuciji fondova, on donosi znatna unapređenja procesa komunikacije s ulagateljima, investicijsko savjetovanje. Smatramo da će to biti vrlo veliki pomak u našem sektoru te očekujemo da će više ulagatelja štedjeti/ulagati kroz investicijske fondove na način da će bolje razumjeti fondove te imati veći portfelj različitih fondova u skladu s osobnim investicijskim ciljevima i profilu rizika. NAJVEĆI UTJECAJ ĆE IMATI MMF UREDBA Od ostalih regulatornih promjena govorimo od IFRS 9 zahtjevima, PRIIPs, AML IV, pripremama za GDPR i MMFR te ostalim manjim promjenama u pravilnicima. Od toga će utjecaj MMF uredbe imati najveći
122 FONDOVI MIROVINSKI FONDOVI U 2017. GODINI Prinosi manji nego u 2016. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a koji je uvećan za 1,98 posto P Iva Skorin www.hrportfolio.hr rije samog pregleda rada mirovinskih fondova u 2017. godini treba podsjetiti da je za te fondove 2017. bila druga godina u kojoj su sve kategorije obveznih mirovinskih fondova poslovale cijelu godinu. Nakon što je u 2014. godini omogućeno biranje rizičnosti mirovinskog fonda, stvorene su tri kategorije mirovinskih fondova - A, B i C. Pri tome valja imati na umu da je A najrizičnija kategorija, a C najmanje. Budući da velika većina ulagača nije mijenjala fond i njihova je imovina u fondu kategorije B, odnosno fondovima nasljednicima prijašnjih obveznih mirovinskih fondova te su njihovi rezultati interesantni najvećem broju ulagača. SAMO JEDAN FOND S NEGATIVNIM PRINOSOM Među svim fondovima, i obveznim i dobrovoljnim, samo je jedan fond zabilježio negativan prinos. Obvezni mirovinski fondovi kategorije A u 2016. godini su uglavnom bilježili dvoznamenkasti rast što lani nije bio slučaj. I kategorije B i C bilježe manji rast nego što je on bio prethodne godine. Glavni razlog rasta mirovinskih fondova je pozitivna izvedba CROBIS-a, obvezničkog indeksa Zagrebačke burze koji je uvećan za 1,98 posto, a predstavlja cjenovni rast obveznica. Indeks CROBIStr uključuje i pripadajuću kamatu, a njegov rast iznosi 6,47 posto. Budući da se imovina obveznih mirovinskih fondova najvećim dijelom sastoji od državnih obveznica koje su ostvarile pozitivan prinos prikazan i u obvezničkim indeksima, fondovi su trebali aktivno upravljati drugim dijelom portfelja kako bi nadmašili Mirex i
FONDOVI 123 konkurenciju te dodatno uvećali prinos ulagačima. Dio prinosa mirovinskih fondova koji je iznad prinosa obveznica pokazuje uspješnost upravitelja mirovinskih fondova. Indeks Mirex B, koji čini prosječnu vaganu vrijednost četiriju obveznih mirovinskih fondova kategorije B, u 2017. godini porastao je za 3,06 posto. Od obveznih mirovinskih fondova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto te je njegov prosječni godišnji prinos (PGP) iznosio +6,15 posto, dok je njegov prinos od osnutka +154,80 posto. Raiffeisen OMF B je zaključio proteklu godinu s godišnjim rastom od 4,59 posto. Njegov prinos AZ Profit je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto od osnutka iznosio je +146,93 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos +5,93 posto. PBZ CO B je u prošloj godini zabilježio rast od 2,41 posto, dok je njegov prosječni godišnji prinos bio +5,26 posto, a prinos od osnutka +123,39 posto. AZ OMF B je porastao za 1,25 posto, te je njegov prosječni godišnji prinos iznosio +5,69 posto, a vrijednost je od osnutka uvećao za +138,15 posto. Mirex A porastao je lani za 4,57 posto. Najuspješniji u kategoriji A je bio Raiffeisen OMF A s rastom od 7,12 posto. Neposredno iza njega smjestio se PBZ CO A kojem je vrijednost uvećana za 4,45 posto. Erste Plavi A je zabilježio godišnji rast vrijednosti od 4,38 posto, dok je AZ A 2017. godinu zaključio s rastom od 3,31 posto. Među najkonzervativnijim mirovinskim fondovima Mirex C, mjerodavni indeks za usporedbu, lani je uvećan za 6,08 posto. Njegovu su izvedbu uspjeli nadmašiti Erste Plavi C s uvećanjem vrijednosti od 7,46 posto u 2017., što je najveći godišnji rast među svim mirovinskim fondovima, te Raiffeisen OMF C koji je porastao za 6,19 posto. Nešto manji rast bilježe AZ C (+6,07 posto) i PBZ CO C (+5,06 posto). NAJUSPJEŠNIJI DMF JE CROATIA OSIGURANJE 1000A Najuspješniji dobrovoljni mirovinski fond u 2017. godini bio je novoosnovani fond Croatia osiguranje 1000A kojem je vrijednost udjela porasla za +4,75 posto, no njegov prosječni godišnji prinos nije mjerodavan jer je MIROVINSKI FONDOVI Podaci prikupljeni izravno od društava tijekom svibnja i lipnja 2017. godine Fond Godina osnivanja/ početak rada Imovina, 31. 12. Prinos, % Broj članova Struktura ulaganja od 2016. 2017. 31.12.2017. 31.12.2017. osnivanja u 2016. u 2017. do 31.12. 17. OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI AZ OMF-B 30.4.2002. 31.670.436.000 33.646.267.000 631.072 Domaće dionice 10,4% Strane dionice 5,88% Domaće obveznice 73,16% Trezorski zapisi 0,59% Investicijski fondovi 3,44% Novčano tržište 6,53% AZ OMF-A 21.8.2014. 23.958.100 27.064.000 2.356 Domaće dionice 31,31% Strane dionice 6,69% Domaće obveznice 54,03% Investicijski fondovi 2,21% Novčano tržište 5,49% AZ OMF-C 21.8.2014. 1.213.028.000 1.585.601.000 9.881 Domaće obveznice 97,49% Novčano tržište 2,51% Erste Plavi OMF-A 21.8.2014. 69.509.557 79.708.366 868 Dionice i dionički fondovi 47,79% Obveznice 50,76% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 2,46% Sredstva na računu potraživanja i obveze -1,01% Total 100,00% Erste Plavi OMF-B 30.4.2002. 11.007.709.210 12.275.522.547 299.021 Dionice i dionički fondovi 28,59% Obveznice 68,62% Alternativni fondovi 0,47% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 6,22% Sredstva na računu potraživanja i obveze -3,90% Erste Plavi OMF-C 21.8.2014. 323.376.200 426.471.872 3.628 Obveznice 91,99% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 7,13% Sredstva na računu potraživanja i obveze 0,88% PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B 21.8.2014. 67.302.217 80.696.380 1.068 državne obveznice 43,39% domaće dionice 26,78% korporativne obveznice 5,21% 5.11.2001. 13.365.437.281 14.476.342.248 335.347 Domaće državne obveznice 65,23% Domaće dionice 12,55% UCITS fondovi 0,27% korporativne obveznice 2,24% Inozemne dionice: 10,52% 21.8.2014. 454.889.673 597.455.435 4.590 Domaće državne obveznice 89,98% korporativne obveznice 5,32% PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Raiffeisen OMF-A 21.8.2014. 129.904.865 158.501.467 1.582 obveznice 52% dionice i dionički fondovi 41% novac, potraživanja i obveze 7% Raiffeisen OMF-B 30.4.2002. 24.580.607.256 26.976.671.352 545.264 obveznice 78% dionice i dionički fondovi 20% novac, potraživanja i obveze 2% Raiffeisen OMF-C 21.8.2014. 1.057.583.509 1.350.667.593 9.595 obveznice 95% novac, potraživanja i obveze 5% Ukupno obvezni mirovinski: 83.963.741.867 91.680.969.259 1.844.272 OTVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Profit 29.9.2003. 1.477.609.522 1.522.641.354 101.884 obveznice 59% dionice 27% novac 8% AZ Benefit 3.12.2003. 439.277.350 544.407.750 40.185 obveznice 87% dionice 6% novac 7% Croatia osiguranje ODMF Croatia osiguranje 1000 A ODMF Croatia osiguranje 1000 C ODMF Erste Plavi Expert ODMF 29.10.2003. 196.928.590 217.322.893 25.870 Obveznice 64,51% Dionice 18,93% Novac i nov. ekvivalenti 9,43% Udio u inv. fondovima 7,13% 23.11.2017. - 117.691 25 Obveznice 3,61% Dionice 0% Novac i nov. ekvivalenti 96,39% Udio u inv. fondovima 0% 23.11.2017. - 72.391 6 Obveznice 59,11% Dionice 0% Novac i nov. ekvivalenti 40,89% Udio u inv. fondovima 0% 16.3.2005. 225.727.730 249.201.982 20.605 Dionice i dionički fondovi 43,24% Obveznice 57,31% Instrumenti tržišta novca depoziti i novčani fondovi 1,30% Sredstva na računu potraživanja i obveze -1,85% 5,74 1,25 5,69 12,60 3,31 8,79 7,33 6,07 6,11 13,83 4,38 9,08 8,08 5,16 6,15 8,53 7,46 7,43 13,82 4,45 9,72 8,52 2,41 5,26 7,55 5,06 6,60 8,19 7,14 8,78 7,31 4,59 5,93 7,25 6,19 7,86 5,13-3,37 6,81 7,65 3,80 6,92 5,56 2,10 3,44-4,75 4,75-2,51 2,51 11,13 4,31 6,16
124 FONDOVI osnovan u studenome, odnosno od njegova osnutka nije prošla godina dana. Po svojoj naravi ovaj je mješoviti fond izložen rizičnijoj imovini poput dionica, a dioničkim tržištima te obvezničkim i novčanim tržištima izložen je u omjeru 50:50 posto. Nakon njega, na drugom mjestu s prinosom od 4,31 posto nalazi se Erste Plavi Expert, a njegov PGP iznosi +6,16 posto. AZ Benefit je u protekloj godini zabilježio rast od 3,80 posto uz PGP od 6,92 posto. Na četvrtom mjestu je Erste Plavi Protect kojem je vrijednost tijekom prošle godine uvećana za 3,51 posto te ima PGP od 5,61 posto. Godišnji rast Raiffeisen DMF-a iznosi 3,19 posto, a njegov PGP 5,67 posto. Croatia osiguranje 1000C, drugi novoosnovani fond, bilježi godišnji rast od 2,51 posto. On ulaže u sigurniju imovinu, u instrumente s fiksnim Od OMF-ova kategorije B najveći prinos bilježi fond Erste Plavi B kojem je vrijednost udjela uvećana za 5,16 posto prinosom i namijenjen je štednji u kraćem razdoblju. Na posljednjem mjestu nalazi se AZ Profit koji je jedini među svim mirovinskim fondovima zabilježio pad od 3,37 posto i PGP od 6,81 posto. Bitno je napomenuti da je strategija DMF-ova različita te da imaju različite rizičnosti, stoga je kod nekih fondova očekivan manji prinos. No prinosi kod obveznih mirovinskih fondova iste kategorije su relevantan pokazatelj uspješnosti jer fondovi iste kategorije imaju jednaka ograničenja ulaganja. Fond Erste Plavi Protect ODMF Imovina, 31. 12. Prinos, % Godina Broj osnivanja/ članova Struktura ulaganja od početak rada 2016. 2017. 31.12.2017. 31.12.2017. osnivanja u 2016. u 2017. do 31.12. 17. 16.3.2005. 141.075.403 184.690.052 30.204 Obveznice 93,26% Instrumenti tržišta novca 6,62 3,51 5,61 depoziti i novčani fondovi 5,58% Sredstva na računu potraživanja i obveze 1,16% Raiffeisen ODMF 6.8.2002. 1.067.781.959 1.177.114.682 66.996 obveznice 64% dionice i dionički fondovi 33% novac, potraživanja i obveze 3% Ukupno dobrovoljni mirovinski: 3.548.400.554 3.895.568.794 285.775 6,68 3,19 5,67 ZATVORENI DOBROVOLJNI MIROVINSKI FONDOVI AZ Auto Hrvatska 29.12.2011. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,36-2,54 7,26 AZ Dalekovod 14.12.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,98-3,14 7,27 AZ Hrvatska 14.3.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,77-2,59 7,22 kontrola zračne plovidbe AZ Treći horizont 30.12.2016. n.p. n.p. n.p. n.p. - 3,60 3,58 AZ VIP 8.3.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,85-2,35 7,30 AZ ZABA 2.10.2012. n.p. n.p. n.p. n.p. 5,33-2,37 5,26 AZ Zagreb 9.10.2008. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,71-2,89 7,46 ZDMF HEP Grupe 9.5.2006. 171.235.360 182.986.311 3.792 Obveznice 65,89% Dionice 19,30% Novac i nov. ekvivalenti 7,42% Udio u inv. fondovima 7,39% 6,27 3,44 3,89 ZDMF Hrvatskih 3.6.2008. 88.907.854 104.305.819 3.503 Obveznice 65,73% 2,94 6,06 5,60 autocesta Dionice 19,57% Novac i nov. ekvivalenti 7,79% Udio u inv. fondovima 6,91% ZDMF Crosig 20.9.2005. 60.817.282 59.659.865 4.299 Obveznice 66,87% Dionice 40,42% Novac i nov. ekvivalenti 7,66% Udio u inv. fondovima 5,05% 2,50 5,54 3,00 ZDMF Hrvatskog 1.7.2004. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,19 7,53 7,62 liječničkog sindikata ZDMF Novinar 13.10.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,34 9,06 7,26 ZDMF Sindikata 15.11.2007. n.p. n.p. n.p. n.p. 4,97 8,18 5,97 hrvatskih željezničara - Raiffeisen ZDMF T-HT 20.12.2006. n.p. n.p. n.p. n.p. 10,23 6,73 7,71 Raiffeisen ZDMF 6.11.2015. n.p. n.p. n.p. n.p. 12,03 5,48 8,83 ZDMF Ericsson Nikola Tesla 21.2.2005. n.p. n.p. n.p. n.p. 6,00 8,90 7,64 Ukupno ZDMF (podaci HANFA): 320.960.496 346.951.995 11.594 NAPOMENA: U obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 31.12.2016. do 31.12.2017. godine
FONDOVI 125 NEVEN VIDAKOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE PLATINUM INVESTA Najznačajniji faktor - promjene u monetarnoj politici Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike >> Za investicijsko društvo koje upravlja fondovima s ulaganjima na velikim EU tržištima i tržištu SAD-a godina 2017. i godina 2018. ne mogu biti suprotnije. Godina 2017. je bila obilježena rastom indeksa, snažnom ekonomijom, niskom volatilnošću i jasno sinkroniziranim poslovnim ciklusom. Godina 2018. obilježena je snažnom korekcijom na tržištu kapitala, povećanom volatilnošću i novim momentima kao što su jačanje dolara, trgovinski rat, promjene u monetarnoj politici. Ovo je naravno uzrokovalo to da mnogi investitori vide smak svijeta na svakom koraku, što je malo pretjerano. Smanjenje količine dolara u optjecaju ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru Upravo je promjena u monetarnoj politici faktor koji će imati najznačajniji utjecaj na razdoblje pred nama. Fed će do kraja godine započeti najrestriktivniju monetarnu politiku u povijesti razvijenih ekonomija. Od rujna će smanjenje Fedove bilance iznositi 50 milijardi dolara mjesečno. Za razliku od ECB-a koji nije ni počeo smanjivati svoju bilancu i ne planira do sredine 2019. godine, Fed se odlučio na potpuno suprotnu strategiju: naglo i brzo povlačenje novca iz optjecaja i normalizaciju monetarne politike. Implikacije tako nagle restriktivne monetarne politike su višestruke te se moraju detaljno analizirati i interpretirati. U ovome tekstu ja ću se osvrnuti na samo tri. DVIJE ODVOJENE KRIZE Prvo, investitori često zaboravljaju da su bile dvije odvojene krize - bankarska kriza u SADu koja je počela s padom Lehman Brothersa i kriza eura koja je obilježena fiskalnim problemima Grčke. Ove dvije krize se nisu vremenski preklopile, po svojoj prirodi su bile različite i njihov utjecaj na globalnu ekonomiju je potpuno različit. Štoviše, kada je SAD izašao iz krize i započeo rast burzovnih tržišta, u EU je tek započela fiskalna kriza. Posljedica ovoga su bile, jasno, niske kamatne stope s obje strane Atlantika, ali zbog stabilnosti SAD-a došlo je do eksplozije duga u dolaru u cijelom svijetu. Drugo, smanjenje količine dolara u optjecaju nema samo lokalne implikacije na ekonomiju SAD-a, nego ima globalne implikacije na sve dužnike u dolaru koji moraju doći do dolara kako bi platili kamatu na svoj dug i otplatili ga. Rezultat restriktivne monetarne politike jest globalno smanjenje likvidnosti u dolaru, što će imati za posljedicu značajnu destabilizaciju država koje imaju dug u dolarima a nemaju koordiniranu fiskalnu i monetarnu politiku koje zajedničkim naporima moraju doći do potrebnih dolara. ŠTO ĆE SE DOGODITI U STUDENOME? Treće, Trump je puno pametniji i opasniji nego što ga svi doživljavaju. Ekonomiji SADa je dao značajan poticaj u obliku smanjenja poreza i birokracije. Iako dolazi do rasta kamatne stope u SAD-u, taj rast nije dovoljan da bi usporio snažnu ekonomiju koja kreira radna mjesta i ostvaruje značajne stope ekonomskog rasta. Kratkoročnu rupu u proračunu nadoknadit će carinama i tarifama koje uvodi. Isto tako, Trump zna da će restriktivna monetarna politika SAD-a imati puno više negativnoga utjecaja na globalno gospodarstvo nego na ekonomiju SAD-a. Ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama Ključan moment bi se mogao dogoditi u studenome kada su izbori na Senat i Kuću predstavnika. Ako republikanci na tim izborima pobijede, Trump će iza sebe imati i ekonomsku i političku moć da progura svoje globalne stavove. EU je za takvu situaciju zastrašujuće nespreman. Ovaj scenarij je potencijalno izazovan za investitore. Tržišta SAD-a ostvarit će solidan rast u 2018. i S&P 500 indeks će dogurati do 3000 bodova. Tržišta u EU će biti jako promjenjiva i ako ujedinjen EU ne stane iza tržišta kapitala, rezultati investicija će ovisiti o individualno odabranim strategijama, a ne o rastu cijeloga tržišta.
126 FONDOVI DAMIR GRBAVAC, PREDSJEDNIK UPRAVE RAIFFEISEN DRUŠTVA ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Nastavak financijskog opismenjavanja građana Ako govorimo o podatku da gotovo 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni mirovinski fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti o tome kako je odluku o njegovom odabiru potrebno donijeti samostalno >> Raiffeisen društvo za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima d.d. upravlja trima obveznim mirovinskim fondovima i sa sedam dobrovoljnih mirovinskih fondova, a 2017. godina za sve fondove kojima upravljamo bila je vrlo uspješna. Prije svega, iznimno smo zadovoljni ostvarenim prinosima svim našim članovima te porastom imovine fondova pod upravljanjem. Ako promatramo prinose obveznih mirovinskih fondova, moramo naglasiti da su ostvareni prinosi po svim kriterijima i znatno viši od očekivanja na početku mirovinske reforme. I ovom prilikom ističem da poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok, također nije uputno to raditi temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja. Slijedom toga, ako govorimo o utjecaju Agrokora, on je vrlo ograničen, odnosno, nije značajno utjecao na naše fondove, uz napomenu da u višegodišnjem razdoblju imamo pozitivan saldo ulaganja u vrijednosnice društava Agrokor grupacije od najmanje 208 milijuna kuna na razini svih fondova kojima upravljamo. PREDNOSTI DOBROVOLJNE MIROVINSKE ŠTEDNJE Kada govorimo o uspjesima u poslovanju dobrovoljnih mirovinskih fondova, moram istaknuti da bilježimo višegodišnji kontinuirani porast novih članova te broja poslodavaca koji su prepoznali prednosti uplaćivanja dobrovoljne mirovinske štednje svojim zaposlenicima. Povećanje broja članova, odnosno osoba koje su prepoznale potrebu i svrhu štednje u dobrovoljnom mirovinskom fondu, smatram i našim velikim uspjehom i opravdano smatramo da smo dijelom zaslužni za takav napredak. Naime, iza Raiffeisen mirovinskog društva godine su predanog rada sa svrhom edukacije građana o mirovinskom sustavu općenito i potrebi za dodatnom štednjom. Jedan od glavnih zadataka Društva je financijsko opismenjavanje građana Republike Hrvatske. Ako govorimo o obveznoj mirovinskoj štednji, odnosno o podatku da gotovo Poslovanje mirovinskih fondova nije uputno ocjenjivati na kratki rok ni temeljem efekata ulaganja u jednu poziciju već na razini portfelja 98 posto novih članova ne odabire samostalno svoj obvezni fond, potrebno je raditi na razvoju svijesti, naročito kod mladih ljudi koji tek stupaju u svijet rada, o tome kako je odluku o odabiru obveznog mirovinskog fonda potrebno donijeti samostalno. Pored toga, nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima kako bi na vrijeme i samostalno osigurali približno jednak životni standard i nakon što odu u mirovinu. Nadalje, u sklopu Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO), sudjelovali Nastavljamo s afirmacijom dobrovoljne mirovinske štednje te podizanjem svijesti o potrebi za štednjom među građanima smo u brojnim projektima Financijske pismenosti, te u brojnim zajedničkim kampanjama i projektima koji su za svrhu imali promicanje mirovinskih fondova, odnosno značaj mirovinske štednje za buduću mirovinu.
FONDOVI 127 HRVOJE KRSTULOVIĆ, PREDSJEDNIK UPRAVE ZB INVESTA Karika koja nedostaje Sustavom personaliziranog investicijskog savjetovanja svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći će dobiti investicijski savjet s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti >> Sveukupno gledajući poslovna 2017. godina bila je vrlo dobra godina. ZB Invest je 2017. godinu ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITS-ima (otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom) od 24,6 posto i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna. ZB Invest je osvojio tri godišnje nagrade Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima Top of the Funds - fond ZB europlus za najbolji eurski novčani fond, fond ZB trend za najbolji dionički fond i ZB Invest nagradu za najbolje društvo. Pored toga, ZB Invest upravlja i znatnom imovinom pojedinačnih portfelja klijenata. Imovina dugoročnih fondova tijekom 2017. godine porasla je za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana čime smo izuzetno zadovoljni jer pokazuje trend okretanja građana prema štednji na tržištu kapitala, u konkretnom slučaju štednji kroz investicijske fondove (obvezničke, mješovite i dioničke). Za sada, još uvijek je u ZB Invest je 2017. ponovno završio kao društvo s najvećim tržišnim udjelom u UCITSima i imovinom većom od 4,5 milijardi kuna fokusu obvezničko tržište i obveznički fond, ali polako, s manjim alokacijama, građani počinju štedjeti i u mješovitim i dioničkim fondovima. Tijekom 2017. godine ulagateljima u naše fondove omogućili smo uplate izravno u devizama te korištenje pojedinačne strategije fonda bez utjecaja konverzije valuta. VAŽNOST EKONOMIJE OBUJMA Uvelike smo pripremali procese i ponudu ulagateljima s obzirom na dolazak novog Zakona o tržištu kapitala (MiFID II) te razvijali sustav personaliziranog investicijskog savjetovanja koji će biti omogućen svim potencijalnim ulagateljima u ZB Invest fondove u svim poslovnicama i kanalima Zagrebačke banke. Smatramo da će to biti znatan iskorak u našem sektoru jer će svaki ulagatelj, bez obzira na iznos uplate, moći dobiti investicijski savjet (iznos transakcije podijeljen na pojedinačne fondove) s obzirom na svoj iznos transakcije, investicijski cilj i profil rizičnosti. Smatramo da je to karika koja je nedostajala u procesu komunikacije investicijskih fondova potencijalnim ulagateljima. Tržišta su tijekom 2017. godine bila pod nekoliko utjecaja. Riječ je o niskim kamatnim stopama u EU i Republici Hrvatskoj, jednogodišnji trezorski zapis Republike Hrvatske se kupovao po prinosu od 0,09 posto, stanju u Agrokoru te utjecaju kako materijalnom tako i na sentiment ulagatelja, kao i izvrsnoj izvedbi američkih dionica i umjereno dobroj izvedbi EU dionica. U cijelom financijskom sektoru, pa tako i u našem sektoru investicijskih fondova, ekonomija obujma je od velike važnosti jer su znatni fiksni zahtjevi koje i mali i veliki moraju ispuniti. Pritom mislim na zahtjeve EU-a i razmjere naših peereva u EU, a u bližoj budućnosti će sigurno predstavljati izazov s kojim ćemo se morati nositi. Automatizacija usluga i izvješćivanje te personalizirani pristup svim ulagateljima, standardizacija proizvoda i usluga sigurno će biti u fokusu u predstojećem razdoblju. S druge strane GDPR, MMFR i puna implementacija MiFID-a II bit će glavni regulatorni događaji. Imovina dugoročnih fondova je porasla za više od 400 milijuna kuna i to uglavnom od uplata građana Uza sve to osnovni cilj i svrha našeg posla je opravdati povjerenje ulagatelja i klijenata te im dugoročno isporučivati stabilan i kvalitetan rezultat u skladu sa strategijama fondova i portfelja kojima upravljamo.
128 FONDOVI TKO JE TKO U HRVATSKIM FONDOVIMA ERSTE D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Ivana Lučića 2a, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4877 377 Faks: +385 (0)1 4877 370 info@ersteplavi.hr www.ersteplavi.hr Info telefon: 0800 313131 Uključeni fondovi: Erste Plavi OMF-A, Erste Plavi OMF-B, Erste Plavi OMF-C, Erste Plavi Expert ODMF, Erste Plavi Protect ODMF Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Petar Vlaić - članovi: Nataša Ivanović, Senka Fekeža Klemen Osnivači: Erste & Steiermaskische bank d.d. Erste Group Bank AG Steiermarkische Bank und Sparkassen AG Zavarovalnica Triglav ATBIH GMBH Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Vlasnička struktura 45,86% Erste & Steiermarkische Bank d.d. 10,80% Erste Group Bank AG 10,51% Steiermarkische Bank und Sparkassen AG 5,38% Zavarovalnica Triglav 25,30% ATBIH GMBH 2,15% Istarska Kreditna Banka d.d. Umag Datum osnivanja: 11.10.2001. Broj zaposlenih: 34 MIROVINSKI FONDOVI ALLIANZ ZB D.O.O. DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Heinzelova 70 Telefon: +385 (0)1 4699 600 Faks: +385 (0)1 4699 601 mojfond@azfond.hr www.azfond.hr Info telefon: 0800 00 99 Uključeni fondovi: AZ OMF-B, AZ OMF-A, AZ OMF-C, AZ Profit, AZ Benefit, AZ Auto Hrvatska, AZ Dalekovod, AZ Hrvatska kontrola zračne plovidbe, AZ Treći horizont, AZ VIP, AZ ZABA, AZ Zagreb Depozitna banka: Societe Generale - Splitska banka d.d. (za obvezne fondove), Zagrebačka banka d.d. (za dobrovoljne fondove) - predsjednik: Kristijan Buk - članovi: Mario Staroselčić, Saša Novosel, Slaven Bošnjak Osnivači: Allianz New Europe Holding GmbH; Zagrebačka banka d.d. Vlasnička struktura: 51% Allianz New Europe Holding GmbH; 49% Zagrebačka banka d.d. Datum osnivanja: 1.8.2001. Broj zaposlenih: nemamo podatak PBZ CROATIA OSIGURANJE D.D. ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA Adresa: Radnička cesta 44, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6363 700 Faks: +385 (0)1 6363 703 info@pbzco-fond.hr www.pbzco-fond.hr Info telefon: 0800 445544 Uključeni fondovi: PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-A, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-B, PBZ CROATIA OSIGURANJE OMF-C Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Dubravko Štimac - članovi: Renata Kašnjar-Putar Osnivači: Croatia osiguranje d.d. i Privredna banka Zagreb d.d. Vlasnička struktura 50% Croatia osiguranje d.d. 50% Privredna banka Zagreb d.d. Datum osnivanja: 28.9.2001. Broj zaposlenih: 25 CROATIA OSIGURANJE MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOM D.O.O. Adresa: Vatroslava Jagića 33, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4893 011 Faks: +385 (0)1 4893 013 DobrovoljniMirovinskiFondIIIstup@crosig. hr www.crosig-trecistup.hr Uključeni fondovi: Croatia osiguranje ODMF, ZDMF HEP Grupe, ZDMF Hrvatskih autocesta, ZDMF Crosig, Croatia osiguranje 1000 A ODMF, Croatia osiguranje 1000 C ODMF Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Radojka Hainski, direktor Osnivači: CROATIA osiguranje d.d. Vlasnička struktura 100% CROATIA osiguranje d.d. Datum osnivanja: 16.4.2003. Broj zaposlenih: 14 RAIFFEISEN DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM I DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA D.D. Adresa: Petrinjska 59 Telefon: +385 (0)1 6003 900 Faks: +385 (0)1 6003 925 mojamirovina@rmf.hr www.rmf.hr Info telefon: 0800 0900 Uključeni fondovi: Raiffeisen OMF-A, Raiffeisen OMF-B, Raiffeisen OMF-C, Raiffeisen ODMF, ZDMF Hrvatskog liječničkog sindikata, ZDMF Novinar, ZDMF Sindikata hrvatskih željezničara - Raiffeisen, ZDMF T-HT, Raiffeisen ZDMF, ZDMF Ericsson Nikola Tesla Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Damir Grbavac - članovi: Eva Horvat, Gordan Šumanović Osnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Datum osnivanja: 27.9.2001. Broj zaposlenih: 44
FONDOVI 129 INVESTICIJSKI FONDOVI ALLIANZ INVEST D.O.O. Adresa: Heinzelova 70; 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 3670 798 Faks: +385 (0)1 3670 701 kontakt@azinvest.hr www.azinvest.hr Uključeni fondovi: Allianz Cash, Allianz Portfolio, Allianz Equity Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Radovan Abramović - članovi: Davor Iljaš Osnivači: Allianz Zagreb d.d. Vlasnička struktura 100% Allianz Zagreb d.d. Datum osnivanja: 24.11.2008. Broj zaposlenih: 12 ALTERNATIVE INVEST D.O.O. Adresa: Bosanska ulica 7 Telefon: +385 (0)1 6398 300 Faks: +385 (0)1 6398 291 info@alternativeinvest.hr www.alternativeinvest.hr Uključeni fondovi: A1 otvoreni investicijski fond s javnom ponudom Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Tomislav Marinac - članovi: Kornelija Vuković, Branko Bojanić Osnivači: Tomislav Marinac Vlasnička struktura 100% Tomislav Marinac Datum osnivanja: 19.7.2007. Broj zaposlenih: 6 AUCTOR INVEST D.O.O. Adresa: Dežmanova 5 Telefon: +385 (0)1 6444 455 Faks: +385 (0)1 6444 450 auctorinvest@auctorinvest.hr auctorinvest.hr Info telefon: +385 (0)1 6444 455 Uključeni fondovi: Auctor Cash Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Damir Kaluđer - članovi: Davor Krsnik, Petar Kutleša Osnivači: Auctor d.o.o Vlasnička struktura 100% Auctor d.o.o. Datum osnivanja: 27.7.2009. Broj zaposlenih: 9 ERSTE ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Ivana Lučića 2A, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)72 37 2900 Faks: +385 (0)72 37 2901 erste-am@erste-am.hr www.erste-am.hr Info telefon: +385 (0)72 37 2900 Uključeni fondovi: Erste Adriatic Bond, Erste Adriatic Short Term Bond, You Invest Balanced, Erste Euro-Money, Erste Exclusive, Erste Local Short Term Bond, Erste Money, Erste PB1, You Invest Active, You Invest Balanced, You Invest Solid Depozitna banka: Erste&Steiermarkische Bank d.d. - predsjednik: Josip Glavaš - članovi: Snježana Šalković Dasović, Miroslav Jurišić Osnivači: ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBH Vlasnička struktura 100% ERSTE ASSET MANAGEMENT GMBH Datum osnivanja: 20.7.1998. Broj zaposlenih: 18 GLOBAL INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE INVESTICIJSKIM FONDOVIMA Adresa: Radićeva 14, 10 000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 481 95 72 Faks: +385 (0)42 203 187 info@fgi.hr www.globalinvest.hr Info telefon: 0800 20 00 40 Uključeni fondovi: Capital Breeder, Breza d.d. ZAIF, USA Blue Chip Depozitna banka: Raiffeisenbank d.d. Austria - predsjednik: Darko Kosovec - članovi: Snježana Milovanović Osnivači: CROATIAINSPECT kontrola kvalitete i kvantitete robe d.o.o. Vlasnička struktura 100% Croatiainspect d.o.o. Datum osnivanja: 8.4.2003. Broj zaposlenih: 8 HRVATSKO MIROVINSKO INVESTICIJSKO DRUŠTVO D.O.O. Adresa: Bakačeva 5, Zagreb Telefon: +385 (0)1 4874 330 Faks: +385 (0)1 4874 344 hmid@hmid.hr www.hmid.hr Uključeni fondovi: Kapitalni fond d.d. Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Darko Horvatin - članovi: Darjan Radičević Osnivači: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Vlasnička struktura 100% HZMO Datum osnivanja: 15.7.1997. Broj zaposlenih: 14 HPB INVEST D.O.O. Adresa: Strojarska 20/6, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 4888 202; +385 (0)1 4804 516 Faks: +385 (0)1 4804 599 hpb.invest@hpb.hr www.hpb-invest.hr Info telefon: 0800 472 472 Uključeni fondovi: HPB Novčani, HPB Euronovčani, HPB Obveznički fond, HPB Global fond Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Boris Guljaš - članovi: Lidija Grbešić Osnivači: HPB d.d. Vlasnička struktura 100% HPB d.d. Datum osnivanja: 22.7.2005. Broj zaposlenih: 11 INSPIRE INVESTMENTS D.O.O. Adresa: Andrije Hebranga 34, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6463 876 info@inspire.investments www.inspire.investments Info telefon: +385 (0)1 6463 875 Uključeni fondovi: Inspire Alpha, Inspire Fusion, Inspire Private Depozitna banka: Addiko bank d.d. - predsjednik: Matko Bolanča - članovi: Marko Bešlić Osnivači: Matko Bolanča i Krešimir Kukec Vlasnička struktura 66.67% Matko Bolanča 33.33% Krešimir Kukec Datum osnivanja: 27.6.2016. Broj zaposlenih: 8 INTERCAPITAL ASSET MANAGEMENT D.O.O. Adresa: Zagreb, Masarykova 1 Telefon: +385 (0)1 4825 868 Faks: +385 (0)1 4825 869 icam@intercapital.hr www.icam.hr Uključeni fondovi: InterCapital Cash, InterCapital Money, InterCapital Bond, InterCapital Dollar Bond, InterCapital Global Bond, InterCapital Income Plus, InterCapital Balanced, InterCapital SEE Equity, InterCapital Global Equity Depozitna banka: Addiko Bank d.d. - predsjednik: Ivan Kurtović - članovi: Dario Bjelkanović, Hrvoje Čirjak Osnivači: INTERKAPITAL d.d. Vlasnička struktura 100% INTERKAPITAL d.d. Datum osnivanja: 06.8.2003. Broj zaposlenih: 25
130 FONDOVI KD LOCUSTA FONDOVI D.O.O. Adresa: Savska cesta 106, Zagreb Telefon: +385 (0)1 4864 060 Faks: +385 (0)1 4864 064 fondovi@kd-group.hr www.kd-group.hr Uključeni fondovi: KD Balanced, KD Energija, KD Nova Europa, KD Prvi Izbor, KD Victoria, KD Bric, KD Europa, Locusta Cash - novčani fond Depozitna banka: Raiffeisen bank d.d. - predsjednik: Zvonimir Marić - članovi: Marko Wölfl, Amir Hadžijusufović Osnivači: KD Skladi d.o.o. Vlasnička struktura 80% KD Skladi d.o.o. Ljubljana 20% domaće pravne i fizičke odobe Datum osnivanja: 25.3.2008. Broj zaposlenih: 9 OTP INVEST D.O.O. Adresa: Petrovaradinska 1, 1.kat Telefon: +385 (0)72 201 092 Faks: +385 (0)1 6528 087 info@otpinvest.hr www.otpinvest.hr Uključeni fondovi: OTP ABSOLUTE, OTP euronovčani, OTP indeksni, OTP Meridian 20, OTP MULTI, OTP MULTI 2, OTP novčani, OTP Optimum, OTP SHORT-TERM BOND, OTP uravnoteženi Depozitna banka: Splitska banka d.d. - predsjednik: Darko Brborović - članovi: Mladen Miler Osnivači: OTP banka Hrvatska d.d., Zadar, Hrvatska; OTP Fund Management Pte. Ltd., Budimpešta, Mađarska Vlasnička struktura 74,33% OTP banka d.d 25,67% OTP Fund Management Pte. Ltd. Datum osnivanja: 3.11.1997. Broj zaposlenih: 15 PBZ INVEST D.O.O. Adresa: Ilica 5 (Oktogon), 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 6363 699 Faks: +385 (0)1 6363 688 pbz.invest@pbz.hr www.pbzinvest.hr Uključeni fondovi: PBZ Novčani fond, PBZ Euro novčani fond, PBZ Dollar fond, PBZ Short term bond fond, PBZ Bond fond, PBZ Conservative 10 fond, PBZ International Multi Asset fond, PBZ Flexible 30 fond, PBZ Global fond, PBZ Equity fond, PBZ Dollar Bond fond, PBZ Dollar Bond fond 2 Depozitna banka: Privredna banka Zagreb d.d. - predsjednik: Marin Hrešić - članovi: Ivan Radić Osnivači: Privredna banka Zagreb d.d. Vlasnička struktura 100% VUB Asset Management Datum osnivanja: 7.12.1998. Broj zaposlenih: 15 PLATINUM INVEST D.O.O. Adresa: Gundulićeva 23, 10000 Zagreb Telefon: +385 (0)1 400 2090 Faks: +385 (0)1 400 2091 kontakt@platinuminvest.hr www.platinuminvest.hr Uključeni fondovi: Platinum Blue Chip, Platinum Global Opportunity Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb - predsjednik: Neven Vidaković Osnivači: MATE d.o.o., TEKOMA d.o.o., Neven Vidaković Vlasnička struktura 55,56% MATE d.o.o. 25,78% TEKOMA d.o.o. 18,66% Neven Vidaković Datum osnivanja: 15.5.2007. Broj zaposlenih: 4 PROSPERUS-INVEST D.O.O. Adresa: Metalčeva 5, Zagreb Telefon: +385 (0)1 6189 100 Faks: +385 (0)1 6189 109 info@prosperus-invest.hr www.prosperus-invest.hr Uključeni fondovi: Prosperus FGS, Nexus FGS II Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. - predsjednik: Joško Miliša - članovi: Tomislav Tičić Osnivači: Joško Miliša, Marko Udovičić, Zrinka Panjol-Tuflija, Ivana Hatvalić Poljak, Spitzberg Partners LLC SAD Datum osnivanja: 4.8.2010. Broj zaposlenih: 8 RAIFFEISEN INVEST D.O.O. ZA UPRAVLJANJE UCITS FONDOVIMA Adresa: Zagreb, Petrinjska 59 Telefon: +385 (0)16003 700 Faks: +385 (0)16112 767 rbainvest@rbainvest.hr www.rbainvest.hr Info telefon: 072 62 62 62 Uključeni fondovi: Raiffeisen CASH, Raiffeisen EUROCASH, Raiffeisen FLEXI CASH, Raiffeisen CLASSIC, Raiffeisen HARMONIC, Raiffeisen DYNAMIC, FWR Multi-Asset Strategy I, FWR Multi-Asset Strategy II, Raiffeisen FUND CONSERVATIVE, Raiffeisen GLOBAL EQUITIES Depozitna banka: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb - predsjednik: Vesna Tomljenović Čičak - članovi: Bojan Vuković Osnivači: Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Vlasnička struktura 100% Raiffeisenbank Austria d.d. Zagreb Datum osnivanja: 21.2.2002. Broj zaposlenih: 18 SQ CAPITAL D.O.O. Adresa: Prilaz Gjure Deželića 43 Telefon: +385 (0)1 6468 141 Faks: +385 (0)1 6468 144 sqcapital@sqc.hr www.sqc.hr Uključeni fondovi: Zodaks Cash Depozitna banka: Hrvatska poštanska banka d.d. - predsjednik: Dominik Lice - članovi: Jasmina Hadžić Osnivači: Zodaks d.o.o. za upravljanje društvima Vlasnička struktura 81% Pozitivna asimetrija d.o.o. za usluge i trgovinu 19% Dalibor Antonić Datum osnivanja: 7.11.2016., upis u registar 3.2.2017. Broj zaposlenih: 5 ZB INVEST D.O.O. Adresa: Samoborska cesta 145, Zagreb Telefon: +385 (0)1 4803 399 Faks: +385 (0)1 4803 349 fond@zbi.hr www.zbi.hr Uključeni fondovi: ZB plus, ZB europlus, ZB bond, ZB global, ZB aktiv, ZB euroaktiv, ZB trend, ZB BRIC+, ZB Future 2025, ZB Future 2030, ZB Future 2040, ZB Future 2055, ZB Protect 2022, ZB COUL 2023, ZB Private World Depozitna banka: Zagrebačka banka d.d. - predsjednik: Hrvoje Krstulović - članovi: Damir Krcivoj Osnivači: Zagrebačka banka d.d. Vlasnička struktura 100% Zagrebačka banka d.d. Datum osnivanja: 22.5.2000. Broj zaposlenih: 27
Za uspješno poslovanje trebate oboje: pozitivne brojke i razumijevanje za složene situacije vaših kupaca. Ovo se uvjerenje ogleda u našem načelu: EOS. With head and heart in finance. Ono je prisutno u svemu što radimo za vašu tvrtku. Naše usluge upravljanja potraživanjima poboljšavaju vašu likvidnost. Tijekom procesa naplate potraživanja uspostavljamo suradnju s vašim kupcima na ravnopravnoj osnovi kako bismo pronašli rješenja koja zadovoljavaju sve uključene strane. Takvim pristupom osiguravamo vaše pozitivno poslovanje i stabilne poslovne odnose. Više o našim uslugama saznajte na www.eos-matrix.hr Za dodatne informacije o upravljanju potraživanjima posjetite našu web stranicu. With head and heart in finance